Nasilje nad ženama u pandemiji se rjeđe prijavljuje. Evo kako možemo pomoći

Povodom Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama želimo vas podsjetiti na nekoliko važnih stvari

Nasilje nad ženama tijekom pandemije, ne samo u Hrvatskoj nego i u svijetu, raste. Problem je to koji je užasno teško staviti pod kontrolu zbog toga što se nasilje u obitelji u ovo doba i manje prijavljuje, a broj prijava je bio ionako mali i prije pandemije.

Velika je tu uloga države koja nije prilagodila sustav ovoj situaciji, iako je premijer Plenković danas objavio da je od danas u funkciji Nacionalni pozivni centar za žrtve kaznenih djela i prekršaja s telefonskim brojem 116006 (centar radi od 0-24 sata, svaki dan pa i blagdanima), da je potpisao i uručio dva dva ugovora za sigurne kuće u Koprivničko-križevačkoj i Virovitičko- podravskoj županiji te da će Vlada donirati tri milijuna kuna za 20 udruga koje se aktivno bore protiv nasilja nad ženama.

No odgovornost je i na svima nama. Kao obitelj, susjedi, rođaci i prijatelji imamo odgovornost pomoći i ne zatvrati oči pred problemima.

NASILJE U DOBA COVIDA

“Porast nasilja u obitelji i nasilja od strane partnera u situaciji pojave Covida 19 i samoizalocije ne moramo pretpostavljati, to su nažalost činjenice, ne samo u Hrvatskoj već i u svijetu. Glavni tajnik UN-a Antonio Guterres prije nekoliko dana upozorio je na zastrašujući globalni porast nasilja u obitelji u krizi koronavirusa i pozvao vlade država da ulože veće napore u sprječavanje nasilja nad ženama.”, rekla je Anamaria Drožđam Kranjčec, voditeljica pravnog tima u Ženskoj sobi, za Super1.

Statistike govore da se i u normalnim okolnostima nasilje u obitelji i seksualno nasilje prijavljuje u izrazito malom broju. U prosjeku, na jedno prijavljeno nasilje u obitelji dolazi 10 neprijavljenih, a za seksualno nasilje ta je brojka još i veća, na jedno prijavljeno silovanje dolazi 15 do 20 neprijavljenih. I to su činjenice o postojanju velike proporcije tamnih brojki u ‘normalnim’ uvjetima funkcioniranja društva i cijele zajednice.

“A kada se u javnost izlazi s informacijama da u ovom periodu nemamo povećan broj prijava nasilja u obitelji to treba gledati s drugog aspekta. Potreban je potpuni uvid u temu i stanje na terenu, potrebno je slušati i savjetovati se s osobama koje svakodnevno rade sa žrtvama nasilja i zaista imaju realnu sliku situacije i stvarnih potreba. Trenutna situacija izolacije, manjka socijalnih kontakata, kontrole, a sve je to nešto što nasilnici inače koriste kao oružje u počinjenju nasilja. To je nešto čime oni kontroliraju žrtvu, izoliraju je, iskazuju moć i na taj način joj otežavaju mogućnosti da potraži pomoć i podršku”, rekla je Drožđam Kranjčec.

PRIČE KOJE NAS OKRUŽUJU

I to se ne događa drugima, to se događa ljudima oko nas. Na Super1 vam redovito donosimo stvarne priče žena, a jedna od njih bila je upravo priča Katarine Galetić koju je partner zlostavljao dvije godine prije no što je napokon skupila hrabrost da ga prijavi policiji i ode iz takve veze. Njezinu priču možete ponovno pročitati ovdje. A što možemo i sami učiniti kako bismo pomogli?

Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku na svojim stranicama ima adresar svih organizacija i ustanova koje pružaju pomoć i podršku žrtvama nasilja u obitelji.

U Centar za žrtve seksualnog nasilja koji djeluje u okviru Ženske sobe sve osobe kojima je potrebna pomoć i podrška mogu se obratiti na telefon 01 61 19 444 ili na mail savjetovaliste@zenskasoba.hr.

Također, Ženska soba koordinira nacionalnu Mrežu podrške i suradnje za žrtve i svjedoke kaznenih djela na području 13 županija u Hrvatskoj. Članicama Mreže mogu se obražiti žrtve i svjedoci svih kaznenih djela i prekršajnih djela nasilja u obitelji. Na ovoj web stranici nalaze se svi kontakt podaci po županijama.