Žene u Hrvatskoj i dalje manje zarađuju od muškaraca, više čiste i kuhaju i imaju manje mirovine
Ovogodišnji Indeks ravnopravnosti spolova koji ocrtava stanje u Europskoj uniji svrstao je Hrvatsku na dosta nisko mjesto
Europski institut za ravnopravnost spolova svake dvije godine objavljuje Indeks ravnopravnosti spolova, a ove godine smo od ukupno 28 zemalja na 22. mjestu. Europski Indeks je u prosjeku 67,4 bodova, Hrvatska ima 55,6 bodova, a na listi ispod nas samo su Litva, Poljska, Rumunjska, Slovačka, Mađarska i Grčka. S obzirom na bodove svih država, izgleda da je napredak po pitanju ravnopravnosti spolova u Europskoj uniji vrlo spor. Susjedna Slovenija je, za usporedbu, na 11. mjestu.
Mali pomak od prije dvije godine
Na prvom mjestu, kao država s najpovoljnijim omjerom ravnopravnosti spolova je Švedska, a slijede je Danska i Francuska. U istraživanju je obuhvaćeno šest osnovnih područja – posao, znanje, vrijeme, moć, zdravlje i novac te dva sporedna – nasilje nad ženama i preklapajuće ravnopravnosti. Ovi podaci nešto su bolji od prošlog indeksa kad smo imali 53,1 bod i kada smo bili na 24. mjestu. Od 2005. do 2015. napredovali smo za 2,8 bodova, a od 2012. do 2015. za samo 0,5 bodova.
Najviši bodovi Hrvatske su na području zdravlja, a u to spadaju zdravstveni status, zdravo življenje i pristup zdravstvenoj skrbi. Podjednake s muškarcima smo i po pitanju zapošljavanja i radnih uvjeta. No, pokazalo se da zaposlene žene ipak zarađuju devet posto manje od muškaraca, a one s obiteljima 26 posto manje. Sličan postotak je i u razlici iznosa mirovina. Napredak u području obavljanja kućanskih poslova je vidljiv. Ove godine se pokazalo kako samo 12 posto muškaraca obavlja kućanske poslove, a 62 posto žena provede barem jedan sat dnevno čisteći i kuhajući. Prije dvije godine taj broj kod žena je bio 79 posto.
Mala je brojčana razlika i u području sportskih i kulturnih aktivnosti u kojima sudjeluje 13 posto žena naspram 19 posto žena. Najlošiji omjer je u kategoriji moći koji mjeri ravnopravnost u donošenju odluka na političkom, ekonomskom i socijalnom planu. U toj kategoriji imamo vrlo niskih 34,8 bodova, a prosjek je 51,9 bodova.
S obzirom na posljednje vijesti i događaje u državi, nažalost nas ne čudi zabrinjavajuć podatak da se Hrvatska prema nasilju nad ženama nalazi na 23. mjestu, u što je uključen i femicid. Od 2013. do 2018. godine u Hrvatskoj je ubijena 91 žena, što čini čak 47 posto svih ubojstava u Hrvatskoj. Svake godine raste broj prijavljenog nasilja u obitelji, a važno je znati da se u do ove godine u Hrvatskoj 90 posto svih slučajeva nasilja nad ženama i u obitelji kvalificiralo kao prekršajno djelo.
Mali pomak je činjenica da je u rujnu ove godine Vlada u javnu proceduru poslala izmjene zakona kojima se pooštravaju kazne za djela vezana uz nasilje u obitelji i nad ženama, a kao bitna promjena je i to što će spolni odnos bez pristanka sada biti tretiran kao kazneno djelo silovanja, za koje je predviđena kazna od tri do deset godina zatvora.