Što je zero waste stil života? Troje ljudi s nama je podijelilo svoje priče o životu bez otpada

Klimatske promjene dosegle su zastrašujuće razmjere, a za to je uvelike kriv otpad koji ljudi proizvode na dnevnoj bazi

Postoje desetci različitih vrsta otpada, a ponekad ni samo nismo svjesni da stvaramo otpad. Razmišljate li ikad o tome koliko ste otpadne vode proizveli nakon pranja jedne pune perilice rublja? Ili o tome koliko će se dugo razgrađivati plastična čašica od jogurta koju ste bacili u miješani otpad umjesto da ste ju oprali i odložili u kontejner za plastiku? Ili možda o tome koliko je štetnih plinova otišlo u zrak kad ste na posao otišli automobilom umjesto biciklom ili električnim vozilom?

Često nismo svjesni kolike enormne količine otpada zapravo proizvodimo na dnevnoj bazi, a kad napokon postanemo teško je oteti se želji i potrebi da to promijenimo. Naši sugovornici odlučili su se posvetiti eliminiranju otpada iz svojih života i pravilnom odlaganju onog koji proizvode u svojim domovima i danas žive waste free stilom života.

Što je zero waste stil života?

Waste free ne znači nužno da u potpunosti živimo bez otpada jer bi to bilo nemoguće, no definitivno znači da to činimo u što većoj mjeri. Prvi korak kojem se mnogi danas okreću je nošenje vlastitih vreća u kupnju, no to je zbilja tek prvi korak, a naši sugovornici Sara, Marko i Anamarija otkrili su nam što to sve podrazumijeva život bez otpada i savjetovali nas kako ga i sami možemo prakticirati.

Sara Krstačić

Sara od malih nogu obožava prirodu, roni i izvlači otpad iz mora, a da želi prijeći na zero waste stil života otkrila je već u predškolskoj dobi.

“Sjećam se da smo svake godine na Dan planeta Zemlje čistili školsko dvorište i ja sam u tome uživala, za razliku od drugih učenika koji su se skrivali samo da ne bi morali čistiti dok sam ja ostajala zadnja i željela pokupiti i najmanji komadić smeća. Dugi niz godina išla sam na izviđače što je podrazumijevalo puno vremena provedenog u prirodi, boravak na otvorenom, kampiranja u trajanju 20 dana bez struje, kupaonice, toaleta. Sve me to povezalo s prirodom na nekoj drugoj razini”, otkrila nam je Sara.

Cijeli njen život nakon toga obilježile su minimalističke prakse. Nikad nije imala puno stvari u ormaru, u Švedskoj je upoznala reciklažni sustav koji kod nas ni danas nije razvijen koliko bi trebao biti pa ga sada primjenjuje i ovdje, a koristi i menstrualnu čašicu koja značajno smanjuje otpad koji stvaramo u vrijeme menstruacije. Uz to, uključila se u Facebook grupu Nula otpada kroz koju je otkrila da i niz drugih ljudi iz Hrvatske prakticira zero waste stil života.

“Za mene waste free ne znači točno to što sam izraz označava, mi u kućanstvu stvaramo otpad, ali fokus je na stvaranju manje otpada, a ponajviše plastičnog. To lako rješavamo kupnjom u rinfuzi, na tržnicama sa svojim staklenkama i platnenim vrećicama, izbjegavanjem kupnje gotove i pakirane hrane. Lako se snaći i u trgovačkim centrima, samo treba biti pripremljen.”

Otpad koji proizvodi u kućanstvu najčešće je organski. “Kod nas najviše ima organskog otpada, trudimo se jesti pravu hranu u njenom izvornom obliku, ne zanimaju nas nepotrebna, najčešće plastična, pakiranja. Živimo u blizini reciklažnog dvorišta gdje odnosimo organski otpad koji ne iskoristimo za proizvodnju vlastitog bio enzima. Zbog mirisa koji se mogu stvoriti razgradnjom, takav otpad odlažemo u škrinju dok se ne skupi dovoljna količina. Imali smo i kantu za kompostiranje, ali nam je za sada ovo jednostavnije. Od ostalog otpada, pokušavamo na reciklažu poslati što manje i većinom je to papirnata i staklena ambalaža. Miješanog otpada imamo malo, tek kantu zapremnine od tri litre koju praznimo jedno mjesečno ili rjeđe.”

Osim toga, Sara se bavi grafičkim i tekstilnim dizajnom te većinu posla obavlja na računalu pri čemu također ne stvara otpad. “Hranu nosim od doma, a pijem samo vodu iz svoje višekratne boce od nehrđajućeg čelika. Na kolege, nažalost, još nisam uspjela utjecati, možda s vremenom i oni popuste” kaže nam Sara.

Marko Capek

Marko se privatno i profesionalno bavi zaštitom okoliša. Posljednjih 13 godina zaštita okoliša, energetska efikasnost i održivi razvoj njegova su profesija.

“Smiješno je to da smo kao organizmi na ovom planetu morali tome dati naziv, i da se time bavi netko tko je za to završio fakultet, ali da me niti zajednica u kojoj sam odrastao, a odrastao sam u Zürichu gdje sam od malih nogu učio reciklirati i odvajati otpad, nije naučila da živim kako živi svaki organizam na ovoj zemlji, a to je prisan način života koji podrazumijeva da ništa nije zdravo za gotovo, da je za sve što je proizvedeno trebao resurs i da ga je netko negdje trebao izraditi, bez invazivnog utjecaja na okoliš, bez separacije “ja sam drugačiji od drugih i poseban”, s ljubavi i s osmijehom, i da ne treba gomilati smeće unutar sebe i oko sebe. Ovo sam sve trebao sam naučiti kroz život u posljednjih nekoliko godina. Moja odluka za zero waste životom trebala bi biti fundamentalam dio razvoja svakog djeteta od malih nogu, a ne neki poseban način života”, rekao nam je Marko.

Marko nam je ponudio i malo drugačiji pogled na otpad, a on počinje s pretpostavkom da je svaki otpad zapravo i resurs. “Probajte zamisliti da sve smeće koje generirate morate odložiti u vlastito dvorište. Bi li zakopavali plastiku i tertapak, plastične čaše i folije u svoj vrt? Možda bi, no nakon pola godine bi to opet pojeli u svojim rajčicama.”

Zato je vrlo važno razmišljati o tome da sav otpad, ako ga već moramo proizvesti, odložimo na pravilan način kako on ne bi završio ispod sloja zemlje već u nekim novim proizvodima. “U kućanstvu mene i moje partnerice ne postoji kanta za “ostali otpad”. Naš otpad je papir, bio, staklo, metal ili plastika. Plastiku sam odlučio izbaciti jer mislim da nije potrebo spominjati da smo definitivno poprilično fulali s dizajnom istoga i da budućnost nečega što traje kao naših 10 života nije održiva. Na kraju mjeseca imamo jednu malu vrećicu papira za reciklažu, jednu šaku plastike, 30 litara bio otpada, par staklenki koje većinski iskoristimo, a višak recikliramo.”

Anamarija Prgomet

Anamarija je prije pola godine postala veganka, a kroz taj je način života upoznala i waste free stil života i vrlo brzo pokrenula inicijativu Zero Waste Croatia.

“Zero waste filozofija podrazumijeva da ne stvaramo otpad na svim razinama. U praksi je to malo teže. Ono što je bitno je da izbjegavamo jednokratnu plastiku. Ne kupujem proizvode pakirane u plastičnu i papirnatu ambalažu. Ponekad kupim nešto u staklenci ukoliko nemam izbora. Svu hranu kupujem u rinfuzi i na tržnici, a život u Zagrebu mi uvelike olakšava u tome jer za razliku od ostalih gradova u Hrvatskoj imamo puno više izbora i mogućnosti”, rekla nam je Anamarija o svom životu bez otpada.

Sav otpad koji proizvede stoga je organski, a radi se otprilike o jednoj platnenoj vrećici otpada tjedno koji Anamarija zatim kompostira. “Prvo ga zamrzavam, a nakon toga odnesem na kompostnu hrpu,” kaže Anamarija. Osim toga, Anamarija kupuje stvari u rinfuzi, proizvodi vlastitu pastu za zube i dezodorans, umjesto plastične britvice koristi metalnu, a nabavila je i četkicu za zube izrađenu od kukuruznog škroba koja je bio razgradiva i razgradi se za svega tri mjeseca.

Kako prijeći na zero waste stil života?

Sara, Marko i Anamarija s nama su podijelili i nekoliko savjeta kako što jednostavnije prijeći na zero waste stil života koji neće biti dobar samo za vas već i za vašu okolinu i cijeli planet Zemlju, a mi smo sastavili mali vodič koji će vam pomoći promijeniti ih.

1. • • Počnite polako, razvrstavajte otpad, a u trgovini se dvaput zapitajte treba li vam nešto doista prije nego li to kupite.
     • Nabavite staklenu ili metalnu bocu za vodu i termosicu za čaj ili kavu.
     • Ručak na posao uvijek nosite od kuće.
     • Mlijeko kupujte na mlijekomatima, a sir i povrće na tržnici – i ponesite vlastite posudice i boce.
     • Brašno, tjesteninu, žitarice i slične namirnice kupujte u rinfuzi u supermarketima ili trgovinama koje prodaju stvari u rinfuzi kao što je Greencajg ili Špeceraj – i ponesite vlastite posudice i platnene vrećice.
     • Prestanite kupovati paštete i namaze u plastičnim i metalnim pakiranjima i radije pripremite vlastite kod kuće. Isto vrijedi za kruh, jogurt i niz raznih drugih namirnica za koje ste do sada mislili da ih možete isključivo kupiti u trgovini. You Tube je prepun nevjerojatno jednostavnih how to videa u kojima ćete brzo saznati sve.
     • Uloške i tampone zamijenite za menstrualnu čašicu, a blazinice zamijenite ručnicima ili rukavicama za skidanje šminke.
     • Zamijenite tekuće šampone i sapune ili dezodoranse u spreju pakirane u plastici ili metalu, za one krute u papirnatim pakiranjima ili staklenkama.
     • Izradite sami vlastitu kozmetiku. Sara, Marko i Anamarija rade svoje sapune, kreme, paste za zube, dezodoranse i razne druge proizvode, a kako ih napraviti lako možete saznati na YouTubeu i sličnim kanalima.
     • Umjesto automobilom na posao otiđite biciklom ili električnim vozilom.
     • I za kraj, ne uzimajte stvari zdravo za gotovo. Kako kaže Marko, pokušajte se sjetiti da je za mobitel u vašim rukama netko trebao u rudniku u Africi iskopati taj rijetki metal, da svaka vožnja autom truje vaš zrak koji s kišom pada u more kao kiselina, u more iz kojega smo izašli davno i koje nam daje kisik, sjetite se da cijela EU ima pitku vodu pa ju ne kupujte vodu nego točite iz slavine, ponovno koristite sve što još vrijedi, reciklirajte ono što se pokvari, a kad god kupite nešto u trgovini, sjetite se da niste kupili samo proizvod nego i njegovo pakiranje koje je sad vaš problem i koje ne možete samo baciti u kantu za smeće.