Pitale smo doktoricu kojih 10 stvari svaki roditelj mora znati o prevenciji i cijepljenju tinejdžera protiv HPV-a
S obzirom na podatak da je prosječna dob u kojoj mladi stupaju u spolne odnose u Hrvatskoj 16 godina, nije naodmet ponoviti kako je – što se tiče spolnog zdravlja – mnogo bolje spriječiti nego liječiti. A upravo se to može na edukativnim sastancima za roditelje djece osmog razreda na temu cijepljenja protiv HPV-a
Počela je nova školska godina, a s njom i mnogi izazovi za roditelje i djecu. Osim školskih obaveza, roditelji tinejdžera imaju još jedan važan zadatak: educirati svoju djecu o spolnom zdravlju. Posebno stoga što je čak 30 posto mladih u anketi Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo izjavilo kako ne koriste nikakvu zaštitu tijekom seksualnog odnosa. Tako (osim neplaniranih trudnoća) nebriga o dobrim spolnim navikama može dovesti i do obolijevanja od bolesti kao što su hepatitis B, hepatitis C, gonoreja, klamidija i HPV. Što bi roditelji i djeca trebali znati baš o HPV-u, jednoj od spolno najprenosivijih bolesti kod suvremenih žena i muškaraca koja može uzrokovati čak šest vrsta raka pitale smo i dr. Tatjanu Petričević Vidović, voditeljicu Službe za školsku i adolescentnu medicinu s Nastavnog zavoda za javno zdravstvo dr. Andrija Štampar.
“Ove godine nastavljaju se aktivnosti u cilju poboljšanja odaziva djece za cijepljenje protiv HPV-a. Služba za školsku i adolescentnu medicinu, uz podršku Gradskog ureda za zdravstvo, planira roditeljske sastanke, a prije toga će se organizirati tiskovna konferencija i panel-diskusija s nazivom ‘Tko se ne bi cijepio protiv raka?’. Tribina je namijenjena stručnim suradnicima iz škola te nastavnicima biologije kako bi se i njih što bolje informiralo o važnosti prevencije HPV infekcija. Učitelji su nam važni ‘saveznici’ u podizanju razine zdravstvene svjesnosti”, kaže specijalistica školske medicine Tatjana Petričević Vidović i nadodaje kako u svezi cijepljenja protiv HPV-a roditelji joj najčešće postavljaju pitanja o mogućim nuspojavama. “Također, nedovoljna je razina znanja o raširenosti infekcije, velikoj vjerojatnosti zaražavanja tijekom života, mogućim posljedicama – razvoju premalignih i malignih lezija… Roditelji smatraju da je 14 godina prerano za cijepljenje, zanima ih trajanje zaštite”.
Upravo u tom smjeru su orijentirana predavanja u 108 zagrebačkih škola da roditelji dobiju točne, znanstveno utemeljene činjenice o HPV infekcijama, posljedicama neliječenih infekcija i mogućnosti prevencije upravo cijepljenjem.
“Tabui postoje ne samo oko cijepljenja nego u ovom slučaju i oko pitanja spolnosti. Roditelji smatraju da će cijepljenje ubrzati ulazak mladih u spolni život, što je potpuno netočno. Sva istraživanja govore da nema povezanosti između cijepljenja i ranijeg ulaska u spolni život”, dodaje dr.Tatjana Petričević Vidović.
Što je HPV?
Skupinu humanih papiloma virusa (HPV) čini više od 130 tipova virusa, od kojih približno 40 može zaraziti anogenitalno područje u muškaraca i žena.
Kako se prenosi?
Tinejdžerima treba objasniti kako se HPV uglavnom prenosi intimnim kontaktom kože o kožu, a moguće je zaraziti se vaginalnim, oralnim ili analnim odnosom s osobom koja je već zaražena tim virusom. Svaka osoba koja je imala spolni kontakt s inficiranom osobom također može biti inficirana, a time prenijeti virus i na svoje spolne partnere, pritom ni ne sluteći da je zaražena.
Tko je najugroženiji?
Adolescenti (ali zapravo svi muškarci i žene) koji ne vode brigu o svom spolnom zdravlju: ne koriste zaštitu, ne idu ginekologu i oni koji često mijenjaju partnere. Važno je napomenuti kako se čestim mijenjanjem spolnih partnera povećava rizik zaraze, no osoba može “pokupiti” HPV i pri prvom spolnom odnosu. Drugim riječima, HPV ne mora biti rezultat promiskuitetnog ponašanja te cjepivo nije dozvola za neodgovorno spolno ponašanje. Pritom, imunizacija u mlađoj životnoj dobi ne podrazumijeva “dozvolu”, “odobravanje” za rano stupanje u spolne odnose.
Zašto je važno ići ginekologu?
Pretraga koja može pomoći dijagnosticirati infekciju HPV-om je PAPA test kojim se traže promijenjene stanice u sluznici vrata maternice prije nego što se te stanice razviju u predstadij raka ili rak. Druga pretraga je test na HPV kojim se traži virus koji može uzrokovati stanične promjene. Ako analiza uzorka sluznice vrata maternice i vaginalne stijenke dokaže postojanje infekcije HPV-om (humanim papiloma virusom), potrebno je tipizirati virus na osnovu čega se određuje ritam daljnjih kontrola i eventualnog proširenja dijagnostike.
Kako se HPV liječi?
Iako se ne može izliječiti, većina HPV infekcija, odnosno njih 90 posto, povlače se same od sebe unutar dvije godine. No, ponekad infekcije ne prolaze i mogu uzrokovati određene vrste raka i druge bolesti. Rak vrata maternice se u više od 80 posto slučajeva povezuje s HPV-om tipa 16 i 18, a obično se javlja u srednjoj životnoj dobi.
Koji su simptomi?
Simptomi spolnih bolesti nisu uvijek vidljivi, a teže se primijete kod muškaraca. Tako se može dogoditi da zaraženi ne znaju da su zaraženi i ne traže liječničku pomoć, a infekciju šire svim svojim spolnim partnerima.
Što se može učiniti?
Iako se ne može izliječiti, roditelji i djeca moraju znati kako se može smanjiti rizik od genitalne HPV infekcije. Najsigurniji način za smanjivanje rizika od dobivanja HPV-a je odgovorno spolno ponašanje, briga o spolnom zdravlju, apstinencija te cijepljenje. Tu je, pak, opet važno ponoviti da HPV ne mora biti rezultat promiskuitetnog ponašanja te da cjepivo nije dozvola za neodgovorno spolno ponašanje. Pritom, imunizacija u mlađoj životnoj dobi ne podrazumijeva “dozvolu”, “odobravanje” za rano stupanje u spolne odnose.
Tko se može cijepiti?
Od 2007. u Hrvatskoj se provodi Nacionalni program cijepljenja protiv HPV-a kojem je cilj pridonijeti zaštiti od bolesti povezanih s HPV-om koje uzrokuje HPV tipa 6, 11, 16, 18, 31, 33, 45, 52 i 58. Cjepiva mogu primiti muškarci i žene, a za djevojke i mladiće osmih razreda osnovnih škola ono je besplatno. Cijepljenje je preporučljivo provesti prije izlaganja infekciji HPV-om, što znači da je poželjno cijepiti se prije započinjanja spolne aktivnosti.
Kako cijepiti djecu?
Cijepljenje protiv humanog papiloma virusa (HPV) djevojčica i djevojaka, dječaka i mladića je preporučljivo radi smanjenja rizika od infekcije HPV-om i razvoja karcinoma. Učenice i učenike cijepi školski liječnik nadležan za školu koju učenik pohađa kojemu se roditelji i učenici mogu obratiti za dodatne informacije i dogovor o cijepljenju.
Prema Programu cijepljenja, liječnici školske medicine trebaju na početku školske godine održati edukativni sastanak s roditeljima djece osmog razreda osnovne škole i uručiti im pozive na cijepljenje protiv HPV-a, a roditeljima koji se ne odazovu na sastanak, putem škole ili djece uputiti poziv na cijepljenje djece protiv HPV-a. Sve o HPV-u pročitajte ovdje.
Gdje se odrasli mogu cijepiti?
Dakle, cjepivo je besplatno za učenike osmog razreda osnovnih škola. Ostali zainteresirani (odrasli muškarci i žene) za cijepljenje se mogu javiti u Hrvatski zavod za javno zdravstvo. Cijena cjepiva iznosi oko 1.150 kuna po jednoj dozi – za zaštitu su potrebne tri doze.
Sadržaj je nastao u suradnji s Udrugom SVE ZA NJU