U okolici Zagreba nalazi se krasna platforma za promatranje biljaka. Evo zašto je ona toliko nužna

U pitanju je hvalevrijedan projekt koji potpisuje NOP Studio s ciljem očuvanja ugroženih biljnih staništa

U sklopu Botaničkog posebnog rezervata Dubravica u Zagrebačkoj županiji na kojem se nalazi vrijedno stanište cretnih biljaka, osvanula je posebna platforma za promatranje biljaka naziva Cret Dubravica. Riječ je o projektu koji potpisuje NOP Studio, odnosno arhitekt Ivan Galić u suradnji s arhitektom Robertom Bodišem. Kako doznajemo, cretovi su posebna vodena staništa u kojima raste specifična vegetacija cretnih biljaka. Područje creta kod Dubravice nalazi se u šumi Dubrava ispod Lugarskog brega na lijevom obronku potoka Dubrava te je s okolnom šumom stavljeno pod posebnu zaštitu 1966. godine.

Što su to cretovi i zašto biste za njih trebali znati

“Cretovi u Hrvatskoj su zapravo vrlo rijetki i malih površina, a uvjetovani su osobitim stanišnim prilikama kao što su niske temperature i velika količina vlage. Biljna tvar u cretu se vrlo slabo razgrađuje zbog niže temperature, a tlo i biljke stalno su zasićeni vodom koja je često kisele reakcije, dok istodobno nedostaje kisika. Da bi preživjele u ovakvim uvjetima, cretne biljke su evolucijom razvile posebne prilagodbe. Vegetaciju creta izgrađuje biljna zajednica šiljkice, a jedno je od posljednjih nalazišta okruglolisne rosike (Drosera rotundifolia) u Hrvatskoj” objašnjavaju nam iz NOP Studija.

Sve zanimljivosti mesožderke okruglolisne rosike

Kako dalje dodaju, okruglolisna rosika je višegodišnja zeljasta biljka mesožderka. Kako iz tla biljka ne može dobiti sve potrebne hranjive tvari, rosika ostatak nadoknađuje hvatanjem sitnih kukaca. Veličine je dvadesetak centimetara kada biljka cvate, od lipnja do kolovoza. Cvat je jednostrani, cvjetovi su sitni i bijeli. Ime joj potječe od sitnih prozirnih kapljica što ih biljka izlučuje na listovima, a podsjećaju na rosu (latinsko ime Drosera potječe od grčke riječi drosos – rosa). Peteljka je lista izdužena, dok je plojka okrugla i obrasla žljezdastim pipcima koji izlučuju ljepljivu i mirisnu tekućinu uz pomoć koje mami kukce. Kada neki kukac sleti na list, list se uvija kako bi ga uhvatio što većim brojem tentakula. U središtu lista smještene su probavne žlijezde koje izlučuju enzime za razgradnju plijena. Biljka zatim usiše sva meka tkiva, a na listu ostane osušen hitinski oklop.

Platforme kao nužnost za ovako ugrožena staništa

Inače, okruglolisna rosika kao endemska biljka nalazi se i na grbu Općine Dubravica. Grb Dubravice u srebrnom polju ima zelenu rosiku s dvije bodljikave hvataljke, dva srebrna cvijeta i dva pupoljka. Biljka se vodi kao kritično ugrožena vrsta, prijeti joj izumiranje zbog nestanka cretnih staništa te je strogo zaštićena vrsta. Također ima ljekovita svojstva, nema miris i gorkog je okusa. Liječi bolesti dišnog sustava. Radi svega toga, arhitekti i zajednica zaključuju kako su ovakve platforme nužne za označavanje i zaštitu prirodnih staništa i očuvanje endemske vegetacije u Hrvatskoj. Platformom se omogućuje siguran pristup i promatranje cretnog bilja bez ugrožavanja staništa, jer je po istom strogo zabranjeno hodanje.

Crno drvo i zrcalne trake

“Pristup projektu karakterizira diskretno oblikovanje i upotreba prirodnog drvenog materijala koji ima poveznicu s lokacijom u prirodi i tradicionalnom gradnjom. Karakterizira je upotreba crnog paljenog drveta – japanskom metodom Shou sugi ban čime se osigurava trajnost i otpornost drvene građe. Nova platforma djelomično je natkrivena pa je osigurana i zaštita od sunca i atmosferilija za posjetitelje. Pažljivim pozicioniranjem platforme nije narušena postojeća vegetacija. U kombinaciji s crnim drvetom korištene su zrcalne metalne trake na stražnjoj strani nadstrešnice koje imaju funkciju reflektiranja prirodnog okoliša. Na taj način se konstrukcija dematerijalizira, a građevinski elementi se mimikrijom bolje uklapaju u okoliš” dodaju za kraj arhitekti, a mi vam predlažemo da se koji vikend svakako zaputite na ovu zbilja posebnu lokaciju u blizini Zagreba.

Konstrukcija: Josip Galić dig, Radionica statike

Izvođač: Stolarija Fabijanec