Šokantne brojke štetnih posljedica natjerat će vas da već danas plastičnu vrećicu zamijenite platnenom

U cijelom svijetu godišnje se potroši nevjerojatnih 1000 milijardi komada plastičnih vrećica, a reciklira ih se samo jedan posto!

Svake minute svijet zakrči otpad milijun plastičnih vrećica koje ubijaju prirodu. Svaki naš odlazak u kupnju koji završava trpanjem stvari u plastičnu vrećicu potencijalno može značiti smrt nekoj ptici, ribi, dupinu. Velika većina vrećica koje bez mnogo razmišljanja kupujemo i koristimo u mnogobrojnim prilikama, završi, naime, u okolišu i tako usmrti milijun ptica i više od 100.00 morskih sisavaca svake godine jer ih životinje zamijene za hranu pa ih pojedu ili se u njima zaglave.

Opasnosti su velike i za ljude jer plastične vrećice tijekom razgradnje u tlo i vodu ispuštaju brojne štetne i otrovne tvari. Upozoravaju na to brojne udruge za zaštitu okoliša i navode kako prosječan čovjek u godini dana potroši najmanje 1000 plastičnih vrećica raznih veličina i formata, a gotovo sve te vrećice zbog skupoće i neisplativosti recikliranja završe na otpadu. Posljedice osjećamo svi mi, a još će veće osjetiti naša djeca.

Cijeli svijet je plastična generacija

O koliko velikom problemu je riječ najbolje govore brojke o potrošnji plastičnih vrećica. Cijeli je svijet, izgleda, plastična generacija jer se, prema procjeni Zavoda za zaštitu okoliša, u samo jednoj godini u cijelom svijetu potroši nevjerojatnih 1000 milijardi komada plastičnih vrećica. Reciklira ih se samo jedan posto! Ostalih 99 posto nezbrinutih plastičnih vrećica zagađuje mora, rijeke i jezera, vjetar ih raznosi po kopnu, kanalizacija odnosi u vode, a potom ubijaju životinje i truju okoliš.

Ništa bolja situacija nije niti s ostalim plastičnim otpadom. Od ranih 50-ih godina prošlog stoljeća, kada se plastika počela masovno proizvoditi, do danas se proizvelo više od 8,3 milijarde tona plastike, a čak 55 posto plastike nije primjereno odloženo pa je završilo u okolišu. Prema podacima svjetskih udruga za zaštitu okoliša, primjereno je spaljeno tek osam posto ukupno proizvedene plastike, a reciklirano je premalih šest posto.

Južni Jadran najviše na udaru

Prema procjeni američkog Vijeća za obranu prirodnih resursa, u SAD-u na deponijima godišnje završi plastični otpad vrijedan 11,4 milijarde dolara, a u Britaniji polovina od 38,5 milijuna prodanih boca dnevno odlazi u smeće, prirodu ili u more. Slična je situacija i u Hrvatskoj, a plastični otpad najviše pogađa južni Jadran. Nadležne institucije nastalu štetu pokušavaju sanirati u suradnji s Italijom, Albanijom i Crnom Gorom. Osim toga, u pripremi je donošenje Direktive o smanjenju utjecaja određenih plastičnih proizvoda na okoliš.

Cilj joj je smanjenje količine plastičnog morskog otpada koji potječe od deset plastičnih predmeta za jednokratnu upotrebu koji se najčešće kao odbačeni pronalaze na europskim plažama te od odbačenog ili izgubljenog ribolovnog alata koji sadržava plastiku. Direktivom bi se zabranila upotreba štapića za uši, plastičnog pribora za jelo, tanjura, slamki, štapića za miješanje pića i držača za balone, a značajno bi se smanjila potrošnja jednokratnih plastičnih posuda za hranu i čaša za napitke. Državne institucije predviđaju kako bi se uz primjenu svih mjera koje poduzimaju do 2030. godine onečišćenje okoliša plastičnim otpadom moglo smanjiti za 50 posto.

 

Odbacite plastične vrećice zauvijek

No ne može država sama riješiti problem. Za ljepšu našu svatko od nas se treba i može uključiti i početi djelovati već danas. Kako? Vrlo jednostavno. Već danas nabavite jednu ili više platnenih torbi i zauvijek recite NE plastičnim vrećicama. Kada bi samo svaki peti građanin Hrvatske prestao koristiti plastične vrećice, sljedeća bi generacija u prirodi zatekla 199,588.400.000 vrećica manje, izračunali su u udruzi Prijatelji životinja i istaknuli kako se vraćanjem starim navikama nošenja platnenih torbi umjesto plastičnih vrećica građani uče savjesnijem načinu življenja i odnosa prema prirodi i životinjama.

 

Sadržaj donosimo u suradnji s Fondom za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost