Pričali smo sa speleologinjom koja čuva naše izvore pitke vode. I vi se možete uključiti u akciju jednim klikom
Speleolozi su u Hrvatskoj locirali više od 1000 jama i špilja. Zabrinjava podatak da ih je skoro 900 zagađeno. O akcijama čišćenja podzemlja razgovarali smo sa speleologinjom Mateom Talaja
Inače magistra geografije, Matea Talaja (29) članica je speleološkog odsjeka HPD Željezničar, jedne u nizu udruga u Hrvatskoj koja se bavi speleologijom. U svijet speleologije ušla je završetkom speleološke škole 2014. godine, koju je upisala u Speleološkom odsjeku HPD “Željezničar”. Većini speleologa u speleološkim klubovima i odsjecima u Hrvatskoj, kaže, speleologija je hobi, koji im pruža ispušni ventil i odmor od 8-16 posla.
1×1 pixel counter :
“Bila sam u više od 50-ak špilja, a u nekima i više puta. Kada se bavite speleologijom relativno dugo onda s vremenom naučite sve. Nešto bolje, nešto malo manje bolje, ali u suštini mene je tijekom godina svašta zanimalo pa sam i topografski snimala objekte (laički prevedeno izrađivala nacrt špilja i jama), fotografirala, opremala objekte kako bi se u njih mogli spuštati, sudjelovala u stručnim i znanstvenim istraživanjima ili pak uživala na površini tražeći nove speleološke objekte”, priča nam Matea koja je prije nekoliko tjedana sudjelovala u akciji čišćenja Špilje u Gornjem Lugu.
Akcija je tek počela, za sada su izvučena 62 kubika otpada
“To je jedna od 11 akcija čišćenja koliko ih je u posljednjih godinu dana provedeno pod pokroviteljstvom Lidlove kampanje u suradnji s HGSS-om pri čemu je iz krškog podzemlja izvučeno 72 kubika otpada. Prije koji tjedan započeto je čišćenje Špilje u Gornjem lugu te je iz nje izvučeno 10 kubika otpada. Kažem započeto jer je tek dio otpada s ulaza otklonjen i tu se sigurno još moramo vratiti”, ističe dodajući kako je prošle godine sudjelovala i u akciji čišćenja Mikića jame koja je definitivno bila jedan od klasičnih primjera onečišćenih speleoloških objekata u Hrvatskoj.
“Tu se većinom radi o komunalnom otpadu iz kućanstva i glomaznijem otpadu koji je također vezan uz kućanstvo. U sklopu te akcije smo izvukli više od 8 kubika otpada, kontejner i pol. Dok čistimo podzemlje imamo priliku, ako ništa, upoznati jako dobro ljude kroz otpad koji odbace, pa kad se tu radi o obitelji, često možete pratiti odrastanje djeteta od pelena do prvog biciklića. Ako pogledam prijašnja iskustva s akcija čišćenja koje organiziramo već 6 godina, definitivno su najgori oni objekti sa životinjskim ostatcima s obzirom na to da se osim o jako ružnim prizorima, radi i o još ružnijim mirisima”, govori nam.
Organiziraju akcije, predavanja…
O tome ima li neki speleološki objekt više ili manje otpada, pojašnjava nam, u velikoj mjeri ovisi o tome koliko je dostupan, odnosno ima li blizu njega cesta, makadam ili šumski put. “Drugi čimbenik koji je zasigurno utjecao na ovako veliki broj onečišćenih podzemnih objekata je taj da do relativno nedavno veliki broj mjesta i kućanstava nije imao organizirano prikupljanje i odvoz otpada”, ističe.
Osim što čiste špilje, speleolozi rade i na edukaciji građana. “Vrlo je nerealno očekivati da će se svijest ljudi promijeniti preko noći s obzirom na to da je to jedan problem koji je živio s nama godinama. Jednako kao i kod površinskih ilegalnih deponija često se tu radi i o nemaru i neznanju, ali to je jedna šira slika koju mi pokušavamo osvijestiti. Naš cilj teško da može biti da očistimo sve onečišćene speleološke objekte Hrvatske, ali zato koristimo akcije, predavanja, fotografije, web stranice, Instagram profil kao alat za edukaciju i širenje svijesti”, kaže.
Otpad koji bacate u prirodu završit će u vašoj čaši vode
“Računamo da će mladi, koji danas imaju moć da pravilno iskoriste informacije, prenijeti važnost očuvanja krša svojim ukućanima, bakama, djedovima i susjedima. Nadamo se da će im objasniti kako u tom poroznom kršu, osim što se nalaze naše zalihe pitke vode, živi jedinstveni podzemni svijet životinjica koji može preživjeti samo tamo i svaka vrećica komunalnog otpada, opušak, prazna plastična boca, vreća šute ili paket lijekova može negativno utjecati na već ovako krhak sustav. Isto kako na površini gdje vidimo taj otpad i ne želimo da nam se nalazi kraj kuće, trebamo razmišljati da taj isti otpad ne želimo ni u svojoj čaši vode,” govori dodajući:
“Zahvalili bismo se svima koji su se do sada uključili u inicijativu Čisto podzemlje, od speleoloških udruga do javnih ustanova, komunalnih društava, vatrogasaca, MUP-a i raznih tvrtki. Svi koji se dalje žele uključiti, podržati naš rad ili biti informirani mogu to učiniti na web stranici Čisto podzemlje ili zapratiti najružniju galeriju fotografija na Instagramu.”
Priča je 100% volonterska
A o projektu i akcijama čišćenja više nam je rekao dr. sc. Ruđer Novak koji je krajem 2014. osmislio temeljni koncept Čistog podzemlja. “Koncept se tada vrtio oko toga da na jedno mjesto pokušamo prikupiti podatke o onečišćenju u hrvatskim špiljama i jamama. Volim reći da od tog trenutka inicijativa ima “svoj život”. Ljudi su vrlo brzo prihvatili koncept i iz godine u godinu se priča nadograđuje. Prošli smo put od motiviranja speleo zajednice, do širenja priče u planinarskim krugovima, političkog lobiranja za zakonske promjene, od mukotrpnog pisanja malih projekata, pa do toga da danas imamo donatore i da sami financiramo čišćenje podzemlja”, kaže te nastavlja:
“Iako je cijela priča 100% volonterska, bez ozbiljnih novaca kojima se potiče sanacija – dugoročno od čišćenja podzemlja malo većih razmjera ne bi bilo ništa. Meni je zanimljivo da od starta nije bilo jasnog plana kako će se inicijativa razvijati, nego se ciljevi mijenjaju i prilagođavaju kroz godine. Moja je “politika” bila jedino to da na svaki prijedlog, a njih nikad nije manjkalo, kažem: “Može!”, pa tek onda razmišljam o tome kako bi neku ideju realizirali. Zasad stvar funkcionira odlično!”
Upeterostručio se tempo čišćenja u zadnjih godinu dana
Priča s Lidlom Hrvatska, dodaje, išla je kao u nekoj bajci. “Od nikuda smo primili telefonski poziv, s druge strane bila je predstavnica globalne firme koja nam nudi donaciju od 200.000 kuna. U to vrijeme morali smo se ozbiljno potruditi da zaradimo 20.000 kn za inicijativu, pa nam je ovo bilo potpuno nevjerojatno. U roku od pet minuta smo se dogovorili da ćemo sve novce razdijeliti natrag u speleološku zajednicu i napraviti vlastiti natječaj za donacije. Bez te zajednice Čistog podzemlja ne bi niti bilo, pa se od početaka trudimo vratiti natrag koliko možemo. Na kraju, svi koji intenzivno sudjelujemo u Čistom podzemlju smo i sami dugogodišnji, prekaljeni speleolozi.”
Sanirano je tek 7 posto lokacija
Podzemlje je spremnik 70% pitke vode
Prema World Wildlife Fundu, dodaje dr. sc. Novak, u tjedan dana svatko od nas s vodom popije i količinu mikroplastike koja odgovara jednoj kreditnoj kartici. Svaki tjedan jedna kartica i tako iz godine u godinu, a problem se i dalje samo pogoršava. Ti šokantni podaci su nam snažni poticaj da se bavimo rješavanjem otpada u podzemlju. Špilje i jame su izravni putovi kojima se voda procjeđuje u podzemne vodonosnike, a s njom očito i mikroplastika.
Špilje i jame su dom za 443 endemske vrste
Sadržaj nastao u suradnji s Lidlom i HGSS-om