ZNANOST

Ivica Puljak pokrenuo je sjajnu emisiju o znanosti na YouTubeu. Razgovarale smo s njim i doznale sve o tome

Split, 080313.Medjunarodni nastavni dan za mlade istrazivace.Predavanje profesora Ivice Puljka na FESB-u.Foto: Duje Klaric / CROPIX
FOTO: Privatno vlasništvo

Poznati splitski znanstvenik i političar emisijom Znanost u pet kompleksne koncepte nastoji približiti široj javnosti

Za slučaj da ste pogledali sve serije i filmove koje ste planirali, nadoknadili književne zaostatke i po tko zna koji put očistili kuću, vrlo je vjerojatno da vam već pomalo nedostaje sadržaja kojem biste si mogli ispuniti vrijeme. Razloga za brigu nema – višak slobodnog vremena usmjerite na gledanje nove YouTube emisije splitskog znanstvenika i političara, Ivice Puljka. Nakon što smo na nju slučajno naišle na YouTubeu i pogledale je u jednom dahu, kontaktirale smo njezinog autora i postavile mu nekoliko pitanja, ne bismo li ovaj zanimljivi koncept predstavile našim čitateljima.

Osnovna je ideja pomoći i sebi i drugima

Prvo je pitanje glasilo: s kojom je idejom Znanost u pet pokrenuta, kome je točno namijenjena? “Osnovna ideja je bila da pomognem i sebi i drugima tako da se svi malo izmaknemo iz trenutnog lokalnog koordinatnog sustava, pogledamo širu sliku i tu tražimo nadu u bolje dane, koji su sigurno negdje pred nama. Zato sam pokrenuo seriju predavanja Znanost u pet, namijenjenu svim ljudima kojima su dragi znanost i znanje, te koji žele naučiti nešto novo ili jednostavno žele malo nade i optimizma. Predavanja se prate preko moje Facebook stranice, u 17 sati, ponedjeljkom i srijedom za mlade i odrasle, a petkom za djecu do desetak godina. Prvih pola sata je prezentacija, a zatim odgovori na pitanja koje gledatelji postavljaju u komentarima”, pojasnio nam je Puljak.

Htjele smo doznati i koje sve teme planira obraditi u emisiji, što možemo očekivati? Plan je, kaže nam, pokriti razne teme, od početka, evolucije i kraja svemira, preko galaksija, zvijezda, planeta, atoma, elementarnih čestica, crnih rupa sve do velikih pitanja ljudske egzistencije, kao što su tko smo, odakle dolazimo i kamo idemo. Također će se, dodaje, diskutirati o tome što znamo ili koji su temelji ljudskog znanja, ali i o tome što ne znamo i kako ćemo saznati odgovore na ta pitanja.

Pitanja koja postavljaju djeca najviše oduševljavaju

Što se tiče prvih reakcija gledatelja, one su, priča nam Puljak, doista izvrsne. “Ljudi gledaju, prate, komentiraju, postavljaju pitanja i šalju slike i videa u kojima cijele obitelji pričaju o znanosti. Meni je najdraže vidjeti kako i najmanja djeca uživaju u znanosti, a posebno me oduševljavaju njihova pitanja na koja, iskreno, ne znam odgovoriti. To su pitanja tipa kako je nastao svemir, u što se svemir širi ili kako je nastao život na zemlji, na koje nitko od nas još ne zna odgovor. Ali oni možda jednog danas saznaju”, zadovoljno nam prepričava.

Meni je najdraže vidjeti kako i najmanja djeca uživaju u znanosti, a posebno me oduševljavaju njihova pitanja na koja, iskreno, ne znam odgovoriti

Dotičemo se i teme sve češćeg nastojanja brojnih znanstvenika da svoje područje rada približe zainteresiranoj javnosti. “Jedan dio mog posla kao znanstvenika je popularizacija i promocija znanosti. To radim s posebnim uživanjem, jer volim širiti dobre i pozitivne ideje, a posebno me raduje spoznaja da to ljudi jako vole. Do sada sam napravio više od 600 raznih predavanja po cijeloj Hrvatskoj i nastavit ću čim to bude opet moguće”, priča nam Puljak.

Ipak, ne možemo ga ne upitati i ovo – može li se uopće znanost doista objasniti laicima? Koliko je možemo shvatiti ako se takvim čime nikad nismo bavili? “Dijelovi znanosti su komplicirani i teško ih je pojednostavniti i prenijeti svima. Postoje neke stvari koje se ne mogu shvatiti niti razumjeti bez matematike, statistike, kvantne fizike, osnovnih pojmova iz kemije ili biologije. Ali puno toga se može pojednostavniti i podijeliti sa svima. U tom procesu je važno da vi sami razumijete prije nego prenesete drugima. To je još jedan od razloga zašto ja volim popularizirati znanosti, kroz taj proces i sam puno toga naučim”, pojašnjava nam.

Budućnost cijelog svijeta ovisi o znanju i znanosti

Nastavlja nam pričati i o nekim od osnovnih poruka koje nastoji prenijeti. “Moderna znanost je izuzetno lijepa i fantastičnija od svake znanstvene fantastike. Budućnost svakoga od nas, a i cijelog svijeta ovisi o znanosti i znanju. Naša budućnost će biti ispunjena velikim mogućnostima, raznim čudima znanosti i tehnologija, koje će imati potencijal naš život učiniti fantastičnim. Koliko ćemo od tih potencijala iskoristiti ovisi najviše o tome hoćemo li znati ili ćemo se bojati, hoćemo li uspjeti pobijediti nerazumne strahove ili sudjelovati i graditi tu budućnost na temeljima znanosti i znanja”, istaknuo je.

Za kraj, pitale smo ga i kako još provodi vrijeme u izolaciji, pada li mu teško? “Moram priznati da meni izolacija ne pada preteško. Ja sam izuzetno često bio na putu, tako da mi nije teško sada neko vrijeme provesti doma. Dan mi je potpuno ispunjen radom na raznim projektima, pripremom i izvođenjem online predavanja za studente i predavanjima u Znanost u pet, zatim se družim s ukućanima, održavam kontakte sa širom obitelji i prijateljima, čitam knjige, gledam filmove i serije i redovno vježbam i održavam kondiciju. Sve u svemu dani su dosta ispunjeni”, objašnjava i dodaje kako ovih dana intenzivno razmišlja o budućnosti našeg društva, kako će ono izgledati nakon krize.

Svaka je kriza prilika da nešto naučimo

“Kako sam po prirodi optimističan nadam se da će ljudi nakon ove krize više vjerovati znanosti, znanju i struci i da će svijet biti još ujedinjeniji i globalniji. Naravno, neće se to dogoditi automatski, samo od sebe, nego ćemo se svi morati i te kako potruditi. Pametni ljudi iz svake krize i problema pokušavaju nešto naučiti i biti još bolji, u svojim privatnim i poslovnim odnosima”, priča nam i dodaje kako je po prirodi optimist koji se nada da će ljudi nakon ove krize više vjerovati znanosti, znanju i struci i da će svijet biti još ujedinjeniji i globalniji.

Moderna znanost je izuzetno lijepa i fantastičnija od svake znanstvene fantastike

“Naravno, neće se to dogoditi automatski, samo od sebe, nego ćemo se svi morati i te kako potruditi. Tako ja inače gledam na svijet, aktivno i pozitivno, s konstantnim preispitivanjem svega oko sebe, s najvećim kritikama prema sebi samome, nadom da će svijet biti sve bolji, s uvjerenjem da naš život u najvećoj mjeri ovisi o nama samima”, zaključuje Puljak.