Djeca na internetu mogu biti okrutna. Evo zašto je ova kampanja o cyberbullyingu važna i za Hrvatsku
Prošle godine je s društvenih mreža uklonjeno 115 milijuna fotografija zbog internetskog zlostavljanja. Možemo svi konstatirati da je to jako loše
Činjenica je da je razvoj tehnologija donijelo i neke nove izazove ponašanja u društvu, a verbalno maltretiranje nije nova stvar. Ja sam isto jednom išla u školu i imala sam nekoliko situacija s djevojčicom koja je baš mene imala na piku. Ili bi se smijala mojoj frizuri, ili bi mi se unosila u lice zadirkivajući me za neki komad odjeće ili obuće. Naspram ovome što se događa danas, moja situacija zvuči kao čaj od kamilice, ali se ne mogu praviti da nije postojala. Isto kao što se ne bi trebali praviti da nasilje na internetu ne postoji. Pogotovo među mladima koji tek trebaju odrasti i kreirati svoje vlastite stavove i životne vrijednosti.
“Naglašavam da je iznimno važno da znamo da bez obzira na dimenziju virtualnosti ovih ponašanja, posljedice za djecu i mlade su vrlo stvarne, a u situacijama nasilja putem interneta djetetovi osjećaji potpune i kontinuirane izloženosti, svjesnost o anonimnosti osobe iza ekrana povećavaju osjećaj njihove ugroženosti i bespomoćnosti, a time i produbljuju emocionalne posljedice.” – rekla nam je ravnateljica Poliklinike za zaštitu djece i mladih Grada Zagreba, prof.dr.sc Gordana Buljan Flander.
EMOTIVNA I SNAŽNA KAMPANJA KAO ALARM ZA BUĐENJE
Dođe mi da se zapitam postoji li uopće razlika između trolova i javnih zlostavljača na internetu koji iza ekrana vrijeđaju ljude koji a) nisu isti kao oni b) nisi pretjerano lijepi c) jednostavno ne zadovoljavaju niti jedan kriterij u očima promatrača. Na neke stvari jednostavno nema odgovora, jer ljudi su – ljudi. Lijepo je znati da se takvo ponašanje ne odobrava kao nešto što je kulturno, dobro odgojeno i na kraju krajeva društveno prihvaćeno, morate se složiti.
Krajem listopada kozmetički brend Rimmel najavio je kampanju #iwillnotbedeleted iz koje je odmah bilo jasno o čemu se tu radi. U teaser video okupili su nekolicinu mladih ljudi koji su odlučili svoja iskustva o zlostavljanju na internetu podijeliti sa svijetom. To je izgledalo ovako:
https://www.youtube.com/watch?v=SCB5_D9VaUc
Prošlo je samo mjesec dana i zavrtjela se kampanja koja je nastala usljed intervjuiranja žena iz cijelog svijeta u dobi od 16 do 25 godina koju je inicirao ovaj brend. Fokus je stavljen na zlostavljanje, a na temelju rezultata je utvrđeno da je svaka četvrta žena doživjela zlostavljanje na internetu u obliku negativnih komentara na njihovo pojavljivanje. Od toga si je 46% žena naudilo, 32% je ugasilo svoje profile na društvenim mrežama, a obrisano je sveukupno 115 mlijuna fotografija s interneta. Te rezulatate su objavili kao dio globalne kampanje #iwillnotbedeleted i ukazali kako je zlostavljanje na internetu u porastu.
Trenutno je u tijeku Anti Bullying Week i mnogi mladi ljudi dijele svoje ispovijesti i svoja iskustva. Jedna od djevojaka u kampanji je blogerica i poduzetnica iz Kuvajta, Ascia Al Faraj koja je otvoreno govorila o zlostavljanju s kojim se suočila zbog svojeg izlgeda i njezine odluke da prekine kulturne norme (nosi tetovaže i pirsinge). Iz uprave brenda poručuju kako ovom kampanjom žele poručiti svima da zlostavljanje nije opcija i da se ono ne bi trebalo smatrati normalnim.
Zlostavljanje na internetu nazivano još i cyberbullying, uključuje različita ponašanja pojedinaca ili grupa koji putem interneta ili mobitela ponavljano komuniciraju na neprijateljski ili agresivan način, s namjerom uzrokovanja štete ili neugode drugima. Ovaj oblik nasilja npr. na Facebooku poprima različite oblike koji nisu jednako rašireni, a prema istraživanju Poliklinike za zaštitu djece i mladih Grada Zagreba i Hrabrog telefona iz 2013 rezulatati su sljedeći:
21% djece izjavljuje da je nekoliko puta ili često primalo uvredljive poruke ili komentare putem Facebooka
46% djece je to doživjelo barem jedan put, a 9% djece priznaje da je to više puta činilo
53% ih je barem jednom doživjelo da su se te poruke nastavile čak i nakon što su pošiljaoca zamolili da prestane s tim
16% djece barem je jednom putem Facebooka primilo neželjene poruke seksualnih sadržaja (poruke, slike, videa), a 4%djece priznaje da je to činilo
21% djece navodi da su drugi putem Facebooka objavljivali stvari koje su štetile njegovom ugledu,9% djece priznaje da je to činilo
26% priznaje da su drugi putem Facebooka širili laži o njemu, dok 7% djece priznaje da je to činilo
16% doživjelo je da su drugi putem Facebooka objavljivali informacije zbog kojih su bili ismijavani, dok 10% djece priznaje da je to samo činilo
16% navodi da im se netko ulogirao u njihov Facebook profil i u njihovo ime objavljivao neugodne informacije o njima, dok takvo ponašanje priznaje 8% djece
11% doživjelo je da ih je netko namjerno blokirao ili ih izbacio iz neke grupe s ciljem da ih izolira, dok je to činilo čak 13% djece
3% djece priznaje da je otvorilo grupu na Facebooku s ciljem ismijavanja ili vrijeđanja druge djece, dok je 4% bilo žrtva takvog ponašanja
15% putem Facebooka su upućene prijetnje, dok takvo ponašanje priznaje 7% djece
ZAŠTO SE DJECA TAKO PONAŠAJU
“U dječjoj i adolescentnoj dobi najčešće su uvrede povezane s izgledom, osobinama ili ponašanima osobe na slici, ali i raznim vanjskim faktorima kao što su obuća, odjeća. Razlozi za takva ponašanja od strane druge djece u osnovi mogu biti i u najvećem broju slučajeva su zabava, dosada, nepromišljenost, izazivanje smijeha ili straha kod drugih, razrješavanje ranijih konflikta.” – pojasnila nam je ravnateljica Poliklinike za zaštitu djece i mladih Grada Zagreba, prof.dr.sc Gordana Buljan Flander.
Rimmelova kampanja je poslužila samo kao podsjetnik i snažna tema za raspravu. Netko će reći da je to samo marketinška priča kojom žele pridobiti svoje nove kupce. Ja to ne mogu osporiti, ali istovremeno može poslužiti društvu da stane na trenutak i zapita se u kojem smjeru idemo. I na kraju, zašto često šutimo.