Pravilnik upotrebi kolačića
Portal Super1.hr nedavno je unaprijedio svoja pravila o privatnosti i korištenju takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa.

INTERVJU

Razgovarali smo s ljudima koji su pokrenuli genijalne zelene startupove u Hrvatskoj. Evo što rade

Startup ili razvojna scena u Hrvatskoj pokazuje sve bolje rezultate i sve je više ‘zelenih’ projekata. Razgovarali smo s osnivačima tvrtke Miret, Makabi Agritech i WePark

Proizvodi koje razvojne tvrtke plasiraju na tržište sve su inovativniji i potrebniji društvu. Među njima nalazi se i nekoliko odličnih ‘zelenih’ razvojnih tvrtki koji za cilj imaju sa svojim proizvodima smanjiti onečišćenje, poticati održivost i povećati pozornost na nužnost brige o okolišu.

Među njima su se posebno istaknuli Miret, koji stvara održivu obuću, Makabi Agritech koji svojim proizvodom povećava biopotencijal hrane te WePark čija aplikacija potiče smanjivanje štetnih plinova u atmosferi. Razgovarali smo s osnivačima koji su nam objasnili zašto su upravo ovakvi razvojni projekti budućnost proizvodnje.

Miret

Aleksandar Selak

Miret je tvrtka koja se bavi proizvodnjom održive obuće i trenutno je vode dva brata, Domagoj i Hrvoje Boljar. Naziv brenda je svojevrsni hommage njihovom ocu koji im je usadio borilački poduzetnički duh, a i ime njegove prve tvrtke koju je osnovao u 80-ima. U poslu obućarstva su već oko deset godina, a do ideje o tenisici koja ne zagađuje okoliš došlo je prije pet godina.

“Radeći za neke od najboljih i neke od najgorih brendova na svijetu imali smo privilegiju vidjeti obućarsku industriju iznutra. Tada se dogodio trenutak otrježnjenja i shvatili smo da zapravo nitko nije svjestan zločina koji činimo prema našem okolišu i prirodi. Shvatili smo da mi moramo biti ti koji će osvijestiti javnost ali i samu industriju o tom problemu, a jedini način da to napravimo bio je da ponudimo alternativu i rješenje. U konačnici MIRET nije taj koji spašava prirodu, već svi ljudi koji su kupili i koriste naše tenisice — oni su pravi heroji jer stvaraju čišću budućnost.”

Tenisice koje proizvode su biorazgradive, a za njih koriste posebne materijale. “Trebalo nam je punih pet godina da razvijemo tenisicu ovakvu kakva je danas zato što su naši materijali zaista posebni i nije ih bilo lako pronaći i razviti. Napravljene su od divnih prirodnih materijala i projektirane da se gotovo u potpunosti razgrade u roku od tri godine u uvjetima komposta.” Od materijala tako koriste one prirodne kao što su novozelandska vuna, konoplja, lan, kenaf, pamuk, kukuruz, juta i prirodni lateks od kaučukovca. “Ti materijali su izvrsni jer dišu, mekani su, prirodno su anti-bakterijski i sprečavaju neugodne mirise, u ljeti odvode toplinu od stopala a u zimi je zadržavaju. Tenisica je također zaštićena vodootpornim tretmanom.”

Krilatica tvrtke je ‘nevidljivi prirodi’ čime žele pokazati kako omogućuju ljudima da postanu nevidljivi prirodi i s njihovim tenisicama ne ostavljaju plastični trag za sobom. Nedavno su izbacili i nekoliko novih kolekcija, a za dizajn je zadužen Hrvoje Boljar, magistar industrijskog dizajna i naš sugovornik. “Dizajn je vođen karakteristikama materijala te su krojevi prilagođeni maksimalnoj iskoristivosti kako bi se smanjio otpad u krojenju. Rezultat takvog pristupa dizajnu je arhetipska tenisica koja odiše jednostavnošću.”

S obzirom na to da se radi o genijalnom proizvodu koji je zaista tražen kod nas i u inozemstvu, navode kako imaju izvrsne rezultate s obzirom na minimalno ulaganje u marketing. Najčešći kupci su im iz Njemačke, Austrije i Hrvatske, a mnogo upita dobivaju od zero-waste trgovina u Njemačkoj. Prije MIRET-a ovakav proizvod na našem tržištu nije postojao, a danas se može kupiti putem njihovog webshopa s uključenom besplatnom dostavom. “Ako iz bilo kojeg razloga tenisice ne odgovaraju, mogu se vratiti u roku od 14 dana i korisnik može dobiti puni povrat novca ili ih zamijeniti za odgovarajuću veličinu.”

Odličan prikaz uspješnosti je i činjenica da su nedavno prihvaćeni u najveći europski akcelerator za projekte koji se bavi zaštitom okoliša ‘KIC Climate Accelerator’ u Njemačkoj. “Prihvaćanje MIRETa od strane ovakve institucije je velika potvrda naše kvalitete i potvrda da smo svjetski lider u inovaciji zaštite prirode. Naše tenisice dobivaju smisao samo ako će ih nositi jako veliki broj ljudi. Zato ne želimo biti mali brend već želimo prodavati milijune pari diljem svijeta. Mi smo na to spremni, a kako bismo ovaj cilj ostvarili aktivno tražimo investitora koji će nam omogućiti ubrzani rast. Naš glavni cilj i dalje ostaje širenje osviještenosti o štetnosti plastike i kože koju ljudi trenutno imaju na nogama. Javnost toga nije svjesna jer je to skriveno od njihovih pogleda, ali mi smo to vidjeli i zato pozivamo sve da uzmu stvar u svoje ruke i informiraju se o štetnom utjecaju plastike i kože.”

Makabi Agritech

Aleksandar Selak

Makabi Agritech radi na tehnologiji inkapsulacije različitih elemenata i mikroorganizama za prihranu i zaštitu bilja. Ukratko, uz istraživanja stvaraju mikrokapsule za biljke koje im pomažu u rastu i razvoju. Marko Vinceković, idejni začetnik projekta i voditelj tima objasnio nam je o čemu se radi. “Najjednostavnije rečeno stvaramo malu pametnu kapsulu za biljku, slično kao što postoji i za ljude. Mikrokapsule mogu biti ispunjene s različitim bioaktivnim komponentama koji u određenom vremenu trebaju biljci za njen razvoj i rast.”

Princip mikrokapsule je tehnologija zasnovana na tri u jedan efektu; istodobna prihrana, zaštita i vremensko otpuštanje bioaktivnih komponenata kada su biljci najpotrebnije. Tim efektom pokušavaju smanjiti onečišćenje i klimatske promjene te povećati biopotencijal proizvedene hrane. “Metode inkapsulacije su poznate, a mi koristimo metodu ionskog geliranja biopolimera i polielektrolitnog kompleksiranja.”

Stvaranje Makabi Agritech nastalo je nakon dugogodišnjih istraživanja s ciljem stvaranja zdravije hrane. “Svrha naših istraživanja je smanjenje korištenja agrokemikalija u uzgoju biljnih kultura, odnosno proizvodnja zdravije, sigurnije i kvalitetnije hrane. Uspješni rezultati primjene na odabranim biljnim kulturama su nas potaknuli da se prijavimo na program Zagreb Connect Start-up factory tijekom kojega samo prošli niz edukacija iz područja poslovnog razvoja, ali i osvojili nagradu. Osvajanje nagrade je bilo uvjetovano otvaranjem razvojne firme.”

Proizveli smo funkcionalan proizvod, to jest, biljne kulture koje pozitivno utječu na ljudsko zdravlje

Samo ime nastalo je spajanjem kratice od naziva Mala kapsula za zdraviju i kvalitetniju biljku, a na projektu sudjeluju znanstvenici s ekspertizama iz različitih znanstvenih područja kao što su kemija, poljoprivredne znanosti, proizvodnja hrane, ekologija i agroekonomija. Njihove kapsule pomažu stvaranju zdravije i kvalitetnije hrane za ljude i životinje, a dosadašnji rezultati pokazuju kako rade zaista dobar posao.

“Primjenom mikrokapsula na različitim kulturama  kao što su rajčica, salata, vinova loza i jagode ostvareni su pozitivni učinci na konačni proizvod. Proizveli smo funkcionalan proizvod, to jest, biljne kulture s većim udjelima određenih bioaktivnih komponenata koje pozitivno utječu na ljudsko zdravlje. Proizvod će biti od najveće koristi agroekološkim uzgajivačima zdrave i kvalitetne hrane.” Osim toga, dobili su priznanja kroz objavu znanstvenih radova u međunarodnim časopisima, a i čest su gost na različitim znanstvenim konferencijama i programima.

Aleksandar Selak

Ove kapsule trenutno su pilot proizvod koji se testira na različitim biljnim kulturama. “Proizvod se testira kod malih lokalnih ekoloških proizvođača biljnih kultura. Za veće količine trebalo bi ići na nadogradnju proizvodnje što zahtjeva i značajnija financijska sredstva. Teško je unaprijed reći cijenu konačnog proizvoda. Mi smo privremeno izračunali samo materijalne troškove za 100 grama formulacija mikrokapsula na razini 4 grama za jednu sadnicu ili presadnicu biljne kulture. Tada bi cijena bila 30 kuna. U cijenu konačnog proizvoda treba dodati troškove uloženog znanja i sve ostale zavisne troškove.”

Stručni tim i dalje radi na tome da razviju nove formulacije mikrokapsula za različite biljne kulture u svrhu proizvodnje zdravije, kvalitetnije i funkcionalne hrane. “Planiramo prilagoditi formulacije mikrokapsula i za druga područja primjene, od proizvodnje hrane do kozmetičkih i medicinskih pripravaka. Težimo stvaranju novih vrijednosti koji mogu pomoći ljudima i zajednici pa su nam i planovi ambiciozni.”

WePark

Aleksandar Selak

WePark je pametno digitalno rješenje koje ima dva glavna cilja; rješavanje problema nedostatka parkirnih mjesta u urbanim gradskim sredinama te smanjivanje emisije štetnih emisija u atmosferu zbog kraće gradske vožnje. Za to koriste i istoimenu aplikaciju koja se temelji na stvaranju zajednice između vlasnika privatnih parkirnih mjesta i vozača koji su u potrazi za slobodnim parkirnim mjestom. Karlo Starčević, osnivač, objasnio nam je o čemu se radi.

“Jedna od glavnih prednosti ove aplikacije, vezano uz onečišćenje zraka je to što vozači nemaju potrebu tražiti parkirno mjesto. 40 posto prometnih gužvi stvaraju upravo automobili u potrazi pa parkirnim mjestom. Samim time, ako te potrebe nema, smanjuje se emisija Co2 i ostalih negativnih spojeva u atmosferu.” Tako ova aplikacija stvara nekoliko prednosti za vozače, vlasnike parkirnih mjesta, ali i za čitavu zajednicu.

Ideja za projekt nastala je u suradnji s kolegom još prije dvije godine, a službeno su tvrtku osnovali krajem listopada prošle godine. “U Zagrebu smo trenutno aktivni na šest lokacija na kojima nudimo parkirna mjesta u određenim dijelovima dana. Broj parkirnih mjesta varira jer nisu sva uvijek dostupna – primjerice neka su mjesta do podne zauzeta, ali su nakon podneva slobodna za korištenje.”

Screenshot

Cijela usluga je orijentirana na dvije strane, jedna strana su vlasnici parkirnih mjesta, a druga vozači. “Aplikacija je više namijenjena za vozače, a ona je potpuno besplatna. Kada se uključite možete vidjeti gdje su dostupne lokacije i u realnom vremenu broj slobodnih mjesta. Ako se odlučite, možete rezervirati parkirno mjesto do tri sata unaprijed.” Sva njihova parkirališta su osigurana rampom koju podižu putem aplikacije, a na trajanje parkinga nemaju limit. Jedna od prednosti je i što se naplaćuje po minuti pa je tako moguće da platite parking za jedan sat i 21 minutu, umjesto da platite za puna dva sata. Cijena po minuti je izražena u lipama, a ovisit će o lokaciji.

Sva njihova parkirna mjesta obilježena su naljepnicama pa ako rezervirate svoje mjesto nitko vam ga ne može uzeti. Slične aplikacije ovoj postoje u inozemstvu, ali ovakvo nešto trenutno rade samo oni. Nakon Zagreba, cilj im je i proširiti svoje usluge na ostale gradove u Hrvatskoj. “Ni na jedan način nismo vezani s gradom tako da podršku od te strane i nemamo, ali bez obzira na to nam raste broj korisnika. Gotovo sva naša parkirališta, posebno ova najposjećenija, su puna od 80 do sto posto. Sada otvaramo novi parking na Prisavlju, a sva mjesta su unaprijed već prodana. S posjećenošću nemamo mjesta, ali se nadamo povećati broj parkirnih mjesta.”

Aleksandar Selak

Na dnevnoj bazi im aplikaciju koristi 30, 40 ljudi, a imaju prijavljeno preko 200 korisnika. “Na aplikaciji se radi non-stop i uskoro nam izlazi novo ažuriranje koje će omogućiti plaćanje bankovnom karticom, sada je moguće plaćanje jedino preko vaučera.”

Iako su tek na svojim počecima, Karlo vjeruje da će se situacija sa razvojnim tvrtkama idućih godina znatno poboljšati. “Situacija u svakom slučaju postaje sve bolja i bolja, pogotovo u Zagrebu. Najbolji hrvatski razvojni projekti imaju dobru podršku, a svi ostali ju tek dobivaju. Otvaranje tehnoloških parkova, sve više natječaja i europskih fondova pokazuje da je ovaj dio industrije u rastu.”

Širenje izvan Hrvatske je, kako kaže, samo pitanje vremena. “Cilj nam je WePark učiniti još zelenijim projektom uvođenjem punionice za električne automobile te uvođenje dinamičke cijene parkinga.”

Prati S1 i na našim društvenim profilima:

Facebook Instagram YouTube
Više s weba