ŽIVOT

Pitali smo mlade kako zamišljaju idealnu starost. Odgovori su nas iznenadili

Odgovori koje su dobili u najmanju ruku su zanimljivi. Mnogi žele uživati u mirovini, no mali broj njih ima plan kako će se financijski osigurati da bi mogli uživati

FOTO: Matteo Di Iorio on Unsplash

Neovisno o profesiji, treću dob većina nas rezervira za uživanje. Naši životi u starosti će se razlikovati, ali želje su nam slične.

Bezbrižno vrijeme s dragim osobama, mir u kući na moru, police i police knjiga koje nikad nismo pročitali, egzotične lokacije koje nikad nismo posjetili – to je samo dio želja i nadanja mladih, ali ne za svoju mladost, već za dane starosti. Potpuno opravdano, zar ne? Kvalitetan život jednako je poželjan i u starosti i u mladosti. Ipak, većina mladih tek i razmišlja o starosti na razini sanjarenja i nadanja. Jedno istraživanje koje su proveli BNY Mellon i Sveučilište Cambridge na četiri kontinenta, otkrilo je da 90 posto pripadnika milenijske generacije uopće ne zna koliko će do kraja radnog staža kroz vlastitu plaću odvojiti za mirovinu odnosno kolika će im mirovina biti. Istraživanje je potvrdilo i da je poznavanje mirovinskih fondova jako oskudno kao i to da bi češće otvarali štednje kada bi znali da u bilo kojem trenutku, ako im zatreba, s njim mogu povući novac bez rizika.

Da bismo dobili sliku o tome kako mladi u našoj okolini razmišljaju o ovoj temi, pitali smo mlade različitih profesija o njihovoj idealnoj starost, ali i o ulozi financija u njihovoj viziji.

Marina, 30

U ovom trenutku starost još ne zamišljam, a svakako je teško zamišljam idealnom. Šalu na stranu, mislim da vrijeme provedeno u mirovini može biti jako, jako lijepo, pod uvjetom da si znaš kvalitetno ispuniti sve te slobodne dane, mjesece i godine. Voljela bih putovati na sve one destinacije za koje prije nisam imala dovoljno godišnjeg, naučiti vrtlariti, možda konačno nabaviti psa koji će me motivirati za dulje šetnje i puno kuhati. Za većinu je toga, znam, potreban i dobar financijski plan, a priznat ću odmah da nikad nisam računala koliko će mi okvirno mirovina iznositi. Na to se pomalo bojim i pomisliti, a na kraju svakog razmišljanja u tom smjeru zaključim da će biti dobro ako ćemo je uopće imati.

Ivana, 27

Što se tiče idealne mirovine, voljela bih imati kućicu usred ničega, na brdu s pogledom na more i otvoren bed&breakfast gdje bih se ujutro bavila malobrojnim gostima, a uvečer sjedila na trijemu uz psa, obitelj i čitala knjigu. Nikad nisam razmišljala čak ni da približno izračunam iznos potencijalne mirovine, ne znam kako se to radi, nije mi palo na pamet čak ni da pogledam privatne mirovinske fondove. Također, nisam ni najsigurnija da znam kada bih mogla u penziju i koliko imam do toga. S jedne strane, valjda zato što mi je to u glavi sve predaleko, a s druge, nekako uz sva zbivanja u svijetu i životu, podsvjesno se odbijam baviti tim stvarima.

Iva, 24

Svoju starost zamišljam kao mirno vrijeme koje provodim s dragim mi ljudima. Nadam se da ću biti dovoljno zdrava i vitalna da se bavim stvarima koje me vesele. Voljela bih imati mali vrt, voćnjak, cvijetnjak. Iako nisam računala točan iznos, s obzirom na to kolika je nastavnička plaća, znam da ne mogu puno očekivati od mirovine.

Duje, 28

Generalno jako malo znam o mirovinskom sustavu, i nikad se nisam bavio računanjem potencijalne mirovine. Mogući razlog je činjenica da unatoč tome što radim od svoje dvadeset i treće godine do danas službeno nemam niti jedan dan radnog staža. Povremeno me ta spoznaja zabrinjava, ali većinu vremena sam potpuno indiferentan jer niti ne mogu zamisliti kako će mirovine i osiguranja izgledati za 40 godina, i hoće li to uopće biti rok za ostvarivanje prava na mirovinu. Idealnu starost zamišljam na nekom otoku, na kojem su dani dugi, a tektonske ploče mirne. Taj otok nije u jadranskom arhipelagu jer me veseli pomisao na postojanje jezične barijere, koja uvijek eliminira nepotrebne interakcije kad za njih nisam rapoložen. Sa starošću očito priželjkujem mir i nadam se da ćemo se međusobno pronaći.

Maja, 28

Kada ostarim i prestanem raditi, vrijeme (kojeg ću nadam se imati puno) ću idealno provoditi čitajući knjige i brinući se za vrt. Premda još nisam računala kolika će mi mirovina biti, sklona sam često razmišljati o budućnosti i štedjeti za istu, iako iz današnje perspektive mi razmišljanje ne seže tako daleko u budućnost. Cilj i želja mi je da u godinama nakon što prestanem raditi imam dovoljno sredstava da mogu posjećivati obitelj gdje god se nalazila, ljetne mjesece provoditi u vikendici na moru i priuštiti si posjete kazalištima i kinima te poneko putovanje.

Alina, 26

Idealnu starost u svojoj glavi proživljavam u vlastitoj kućici na jednom našem otoku. Tamo sam veći dio godine. Kći i prijatelji me redovito posjećuju, u fantastičnoj sam formi, a vrijeme provodim upuštajući se u raznorazne hobije koje ću zbog posla vjerojatno odgađati veći dio života. O mirovini ne razmišljam niti sam se ikad pozabavila tim pitanjem. Sve što dobijem kroz isplate mirovine u starosti je dobrodošlo, ali više računam na vlastitu ušteđevinu i dodatne izvore prihoda uz koje ću si osigurati bezbrižnu starost.

Karla, 25

Svoju idealnu starost zamišljam u luksuznom staračkom domu s bazenom i saunama, bez brige i pameti. Čitanje knjiga, rješavanje križaljka, odmor i odmor! S obzirom na to da imam paušalni obrt, svjesna sam da će mi mirovina biti minimalna jer su moja mjesečna davanja državi na razini minimalca, tako da sam zapravo kad sam počela raditi, krenula i štedjeti. Ne računam da ću moći živjeti od mirovine stoga se oslanjam na vlastitu štednju za ugodnu starost.

Ida, 26

Nekako mi je predaleko razmišljati o mirovini, ali ako gledam iz perspektive kako cjelokupni sustav danas funkcionira, ne piše mi se dobro. Hah. Pa, svjesna svega toga, odlučila sam tom problemu doskočiti na vrijeme, odnosno osigurati se na neki drugi dodatni način, odnosno uplaćivati u odabrani fond za bolju budućnost. Kroz godine, do mirovine, mislim da bih skupila neki pristojan iznos ako sve bude po planu. Ali, pitanje je i kako će u mojim godinama mirovinski sustav uopće funkcionirati. Nadam se puno bolje nego danas. Teško mi se općenito zamisliti sada u mirovini i starosti, ali ako baš moram, voljela bih da je doživim i proživim što lagodnije, bezbrižnije kao i bez dugova i repova. Recimo to ovako, voljela bih da moj period života u starosti bude sinonim za ladanje. To mi jedino ima smisla (smijeh).

Annie Spratt on Unsplash

OSTVARIMO ŽELJE KOJE ODGAĐAMO ČITAVOG ŽIVOTA

Većina mladih zamišlja starost kao priliku za ostvarivanje onih želja koje su tijekom radnog vijeka često stavljali po strani. U toj idealnoj slici oslanjanju se i na pregršt dostupnog vremena te dovoljno financijskih mogućnosti. Ipak, rijetki su išli toliko daleko da već sada aktivno rade na stvaranju pretpostavki za život kakvog su zamislili. Na kvaliteti o kakvoj maštamo može se početi raditi već danas. Naime, tezu iz gore spomenutog istraživanja, da većina mladih ne zna kolika će im biti mirovina, nikad je nisu pokušali izračunati niti trenutno intenzivno razmišljaju o tome, naši sugovornici potvrdili su i kroz svoje izjave. S obzirom na to, informiranje o ovoj temi postaje čak i nužno, a sve dok čitate ovaj tekst – na dobrom ste putu.

Informiranje o ovoj temi razvija vašu financijsku pismenost, koja je nužna pretpostavka osobne financijske stabilnosti. Drugim riječima, što više se informirate o upravljanju svojim novcem, to će vaš novac više služiti boljoj kvaliteti vašeg života. Bolje ćete upravljati njime i biti manje u riziku od svladavanja neočekivanih troškova na koje nitko ne može utjecati kao što su štete uzrokovane požarima, potresima, kvarovima električnih uređaja u kućanstvu ili pak onima u prometnim nezgodama.

Primjerice, mirovina nije jedini način za stvaranje financijske stabilnosti u starosti. Postoje i drugi oblici štednje i ulaganja, kao što su životna osiguranja, štednja u trećem mirovinskom stupu i štednja u banci.

Kako funkcionira životno osiguranje?

Životno osiguranje predstavlja zaštitu za osobe koje financijski ovise o osiguraniku u slučaju da se njemu dogodi nešto loše. Preciznije, ono pomaže nadoknaditi neizbježne financijske posljedice koje prate gubitak života – pokrivanje nepodmirenih dugova i hipoteka, planiranih troškova obrazovanja i izgubljenih prihoda. No životno osiguranje mnogi su izabrali i kao najbolji oblik štednje za stare dane.

Premije životnih osiguranja variraju sukladno različitim programima, a dinamiku uplata odabirete sami. Uplate mogu biti mjesečne, tromjesečne, polugodišnje ili godišnje. Dok kod oročene štednje dobivate točno ugovorenu kamatu, a kamate na tržištu kapitala su sve manje, kod npr. životnog osiguranja povezanog s ulaganjem u investicijske fondove možete dobiti prvotno uplaćeni iznos značajno uvećan za potencijalnu ostvarenu dobit, ovisno o strategiji ulaganja osiguravajućeg društva. No, važno je osvijestiti i činjenicu da te dobiti možda i neće biti, ukoliko kretanja na tržištu kapitala budu nepovoljna. Također je važno naglasiti da se taj rizik uvelike smanjuje što je horizont ulaganja (trajanja police) dulji.“

Ne treba zanemariti činjenicu da je životno osiguranje oblik „prisilne štednje“, što znači da se do uloženog novca ne može doći desetljećima, a unatoč tome u svojim uplatama premija morate biti redoviti, bez obzira na trenutačne životne okolnosti koje se često u razdoblju od npr 30 godina promijene. To je s jedne strane dobro jer vam onemogućava da posegnete za novcem i potrošite ga prerano. Taj je novac predviđen za vaše potrebe u budućnosti, a one mogu biti raznolike (sa starenjem, osim kućice na nekom otoku i vrtlarenja dolaze neizbježno i bolesti, potreba za liječenjem, lijekovima i slično, a ti troškovi nisu zanemarivi.)

Ako vam novac zatreba ranije, te budete prisiljeni razvrgnuti policu životnog osiguranja, riskirate da kod isplate dobijete iznos koji je manji od uplaćenih premija. Umjesto raskida police, raspitajte se kod svog osiguravatelja možete li dobiti npr. pozajmicu temeljenu na svojoj polici, ili promijeniti visinu premije ili pak trajanje police. Svaka će ta promjena utjecati i na konačnu novčanu svotu koja će vam biti isplaćena po isteku police, ali je u svakom slučaju bolje nego raskid. Svakako, neka vam raskid police bude zadnja moguća opcija jer je uvijek najnepovoljnija za vas.

Unsplash

Osiguranje imovine

Jedno od važnih ulaganja za budućnost je svakako i ulaganje u osiguranje vlastite imovine. Naime, ako ste tijekom života kupili ili naslijedili kuću, stan ili neku drugu imovinu, oni su već sami po sebi veliko životno ulaganje koje prate i troškovi održavanja te raznih davanja. U slučaju kada se posjeduje kuća ili stan, vrlo je često razmišljanje da ako u budućnosti zatreba dodatnog novca, tu imovinu možemo prodati.

Prodaja imovine može biti dugotrajna, ali što je najgore, ako ta imovina nije osigurana od raznih rizika koji je mogu oštetiti, postoji opasnost da nećete imati što prodati ili da ćete prije prodaje morati sami financirati popravke i sanaciju što može predstavljati veliki i iznenadni teret na osobne financije i osobne financijske planove. Požari, poplave, elementarne nepogode, a i vidjeli smo nedavno i potresi mogu oštetiti ili čak u potpunosti uništiti nešto u što smo uložili jako puno ili je predstavljalo dragocjenu vrijednost na koju smo računali kao izlaz za možda izazovne trenutke koji nas mogu dočekati u budućnosti.

Osiguranje imovine ne može spriječiti da se našoj imovini nešto dogodi, ali može pomoći nama samima da dobijemo potreban novac kako bi to popravili, sanirali ili izgradili iznova. Uvriježeno je mišljenje kako je osiguranje imovine skupo i namijenjeno samo za ljude koji imaju viška sredstava, no to je u potpunosti netočno. Informirajte se o cijenama osiguranja za vašu nekretninu, razmislite što vam je najvažnije, koji su rizici najizgledniji i dobro proučite uvjete osiguranja kako biste točno znali što je osiguranjem pokriveno, a što nije. Ako postoje pojmovi koje ne razumijete u potpunosti, zatražite da vam se objasni jer vaša je odgovornost da se pobrinete za svoju imovinu i da se što detaljnije informirate kako bi i u starosti bili sigurni i mirni da ćete uživati u svojoj imovini.

Ulaganje u zdravlje je ulaganje u budućnost

Dane mirovine svi želimo dočekati mirno, financijski stabilno i naravno – zdravo. S godinama i starenjem, rizici od raznih bolesti su sve veće i zato je iznimno važno da u svojoj mladosti vodimo računa o svome zdravlju kako bi nas ono dugo služilo i omogućilo nam da u mirovini uživamo punim plućima. Jedan od načina da pratimo svoje zdravstveno stanje su redoviti preventivni pregledi koje bi trebali obavljati bar jednom godišnje.

Svoj automobil vozimo na tehnički svake godine, a često zanemarujemo svoj vlastiti organizam. Ulaganje u svoje zdravlje je jedno od najvažnijih ulaganja jer kada zdravlja nema, sve pada u drugi plan. Nije bitno idete li na redovite preventivne preglede i sistematske preglede preko uputnice obiteljskog liječnika ili u privatne ustanove. Bitno je da na njih ne zaboravljate, da ih planirate i da ih ne odgađate. Osim osnovnog zdravstvenog osiguranja preko HZZO-a, postoje i dobrovoljna: dopunska i dodatna zdravstvena osiguranja koja vam daju dodatne benefite.

Dodatna zdravstvena osiguranja omogućavaju da dijagnostičke pretrage, sistematske i određeni broj specijalističkih pregleda obavite u privatnim zdravstvenim ustanovama, bez lista čekanja. Zašto je to važno? Iz razloga što u Hrvatskoj velik broj ljudi čeka razne dijagnostičke pretrage i preglede i liste čekanja su duge što znači da za neke pretrage/preglede morate čekati i od 5 mjeseci do godinu dana, a ponekad i dulje. Veliki broj bolesti i stanja koja se dijagnosticiraju dovoljno rano imaju puno veću šansu za izlječenje. To dovodi do zaključka da ako se redovito pregledavate i liječite, mirovinu ćete vjerojatnije dočekati puni snage i zdravlja, a to je svakako ono što svatko od nas želi.

Unsplash

Treći mirovinski stup kao oblik štednje

U hrvatskom mirovinskom sustavu postoje tri stupa, gdje su prva dva obvezna, a treći je dobrovoljan, što znači da sami odlučujemo hoćemo li i koliko uplaćivati u njega. Rezerviran je za osobe koje žele dodatno osiguranje te se zasniva na štednji sličnoj životnom osiguranju, a svaki sudionik samostalno odlučuje o visini uloga i roku štednje te uz štednju ostvaruje prinos mirovinskog fonda te 15% državnih poticaja. Država osiguraniku uplaćuje poticaje na kraju svake godine na osobni račun u dobrovoljnome mirovinskom fondu ovisno o visini uplate, maksimalno do iznosa od 5000 kn.

Osiguranik trećeg mirovinskog stupa može biti svaka punoljetna osoba s prebivalištem u Hrvatskoj, a građani imaju i potpunu slobodu pri odlučivanju o visini i dinamici uplata te se, ako žele, mogu osigurati u dva ili više dobrovoljnih mirovinskih fondova istodobno. Osiguranici također mogu izabrati mirovinski program koji će im najviše odgovarati, aktivno odlučuju o imovini u koju će se investirati sredstva te imaju šire mogućnosti ugovaranja vrste i oblika mirovine. Za razliku od drugog stupa, kod kojeg mirovinsku štednju možete početi koristiti tek kad steknete prava za mirovinu, dobrovoljnu mirovinsku štednju možete početi koristiti s 55 godina bez obzira na to radite li ili ste u mirovini.

Više o temama financijske pismenosti nastavite čitati na platformi “Danas živim, sutra imam”, kreiranoj baš kako bi vam pomogla razviti financijsku stabilnost.
Ovaj sadržaj kreiran je u suradnji s GRAWE-om. Osigurajte svoju budućnost za opuštenu sadašnjost. Projektom “Danas živim, sutra imam” GRAWE nam kroz informiranje želi pomoći u samostalnom donošenju odgovornih i dobrih odluka uz koje ćemo postati, biti i ostati financijski stabilni. Više saznajte ovdje.