INTERVJU

S Majom Rivić i Makom Murtićem o jedinstvenom glazbenom kolektivu koji spaja London i Zagreb

FOTO: Aleksandar Selak

Sa svestranim glazbenicima Majom Rivić i Makom Murtićem o kolektivu Mimika Orchestra

Ako bih trebala izdvojiti nešto zaista posebno i jedinstveno od glazbe na ovim prostorima onda bi to sigurno bila Mimika Orchestra. Uspoređuju ih s velikim imenima kao što su Magma i Frank Zappa, a na njihove nastupe nerijetko dolaze fanovi koji čak znaju i riječi pjesama što je kaže Mak, dosta neobično. Slušala sam ih prošlo ljeto na Ribnjaku na festivalu Crossover gdje su predstavili svoj treći album i očarali me svojim nastupom.

Sada je u pripremi četvrti album, ali i koncert u Vintage Industrial baru koji ne biste trebali propustiti. S Majom Rivić i Makom Murtićem sjela sam na kavu i ispričali su mi svoju glazbenu avanturu.

MIMIKA ORCHESTRA SE RODILA U LONDONU

Aleksandar Selak

Cijela priča počela je tamo negdje prije 10-ak godina kada su Maja, koja je tada studirala grafički dizajn, i Mak koji je studirao arhitekturu, bili članovi benda Kreol. Kako to obično biva, bend se raspao, a oni su razmišljali malo ozbiljnije se baviti glazbom. 2010. godine odlučili su studirati glazbu, točnije jazz i tražili idealno mjesto za svoj novi početak.

“Jedan dan smo sjedili ispred ZKM-a na kavi i maštali kako bi bilo fora ići van studirati, živjeti u nekom epicentru kulture i pomislili smo na New York. Htjeli smo ići u New York, ali smo brzo odustali dobrim dijelom zbog preskupih školarina na fakultetu School of Jazz at The New School”, govori Maja.

Razmatrali su Hamburg ili Graz i na kraju su se odlučili za London. “Mak je pronašao školu, London School of contemporary music, koja je u sklopu Middlesex University London, pozvali su nas na audiciju, primili i odselili smo u rujnu te iste godine”, priča Maja. “Tu je krenula Mimika”, dodaje Mak. Mak je bio korak ispred i već prije preseljenja ja na Gumtree objavio oglas da traži glazbenike za orkestar.

Od početka je pisao glazbu, a kroz bend se u počecima izmijenilo dosta članova, doduše i u Zagrebu i u Londonu se vrlo brzo skupila stalna ekipa s kojom i danas na obje lokacije i na raznim projektima čak i van Mimike surađuju. “Maja je frontmanica i glavni lik u priči, a ostali prezentiraju druge aspekte društva, a nekad i postaju glavni glumci i preuzimaju razne uloge”, kaže Mak.

Mimika je krenula kao oktet, da bi postepeno rasla i došla do 20-ak članova. “U bend su od početka ulazili mahom mladi glazbenici koji su studirali ili završavali fakultete i lijepo je vidjeti kako su se s vremenom svi isprepleli i unutar Mimike počeli razvijati i neke nove glazbene situacije. U trenutku kada nas je bilo oko 20, bilo nas je zapravo tri puta više, jer je tu bilo i puno zamjena” kaže Maja.”Doduše što je više vrijeme teklo, sve je više bila ustaljena ista ekipa, te je sada jako malo situacija gdje se pojavi i jedna zamjena”, dodaje Mak.

“U Londonu smo živjeli šest godina, tri godine smo studirali, a tri godine smo živjeli i svirali. Mimika je u cijeloj ideji zapravo stvaranje društva. Danas iza sebe imamo tri albuma, sad radimo četvrti i svaki ima neku socijalnu poruku, onu da je unutar tog stagea neko društvo. Mimika je kao neko društvo koje nije ovo realno, ajmo tako reći” govori Mak.

Punili su londonske klubove, a kao jedan od posebnijih nastupa Maja izdvaja onaj na London Jazz Festivalu. “Mi smo zapravo jedini hrvatski glazbenici koji su tri puta nastupali na London Jazz Festivalu” ističe Mak. “Sad već dugo nismo bili u Londonu, ali ekipa dolazi kod nas. Sve nekako razmišljam kako da spojimo Mimiku London i Mimiku Zagreb”, kaže Mak.

POVRATAK U ZAGREB

Aleksandar Selak

“Najljepši dio Londona je bila ta glazbena obitelj, ta situacija kada svaki dan možeš čuti glazbu koja konstantno inspirira. Scena ondje nije sterilna, jako je teško uspjeti” kaže Maja. “Naš bubnjar iz benda je poginuo i to nam je dosta teško palo, i Maji i meni. Bio nam je jako blizak, i ja sam počeo pisati pogrebnu ceremoniju njemu. Iz toga se izrodila pogrebna ceremonija društvu,a istovremeno se počela događati neka čudna situacija na političkom nivou i ja sam htio vidjeti što se tu događa. U Zagrebu, da! Htio sam vidjeti što mi možemo reći sada ovdje.”

“Mak je poticao ideju o povratku, čak smo dva puta kupili povratne karte koje su nam propale, ali smo se konačno vratili 2016. godine. Zagrebačka Mimika se okupila inicijalno kao nastavak nekih suradnji koje je Mak imao s članovima jazz orkestra HRT-a i drugih glazbenika iz Zagreba i okolice koje je poznavao još dok je živio u Londonu. “Doduše i tu se iskristaliziralo brzo da postoji i drugi dio društva, ona luda zagrebačka alternativna glazbena scena, pa su se lagano, standardno priključivali ljudi, i evo opet smo u jednoj kombinaciji jako zanimljivih glazbenika koji vuku porijeklo iz svakakvih glazbenih stilova i društvenih skupina”, govori Mak.

Prvi nastup u Zagrebu imali su u Vinylu, bilo ih je oko 18. Vinyl im je bio i ostao mjesto koje je otvoreno za sve njihove projekte, pored Mimike oboje su angažirani u rezidencijalnom kolektivu Živa Voda koji biste također mogli poslušati.

Vinyl i KCM su definitivno otvoreni za intimniju scenu, a nama su genijalna zato što možemo isprobavati i ispipavati što kome ponuditi ili reći. Imamo prostora graditi se i rasti.

O BENDOVIMA I PROJEKTIMA

Aleksandar Selak

Osim angažmana u Mimika Orchestra Maja radi još nekoliko projekata. U Maja Rivić septetu izvodi autorsku glazbu koja je, s koncepcijske strane, intiman odraz njezinog afiniteta prema jazzu i eksperimentalnom, impresionizmu i komornom, poeziji i popularno-znanstvenom, a s izvedbene strane, izraz muzikalnosti i sinergije pomno odabranih glazbenika, njihove neposrednosti i senzibiliteta. Članovi sastava su: Maja Rivić (vokal / kompozicije / aranžmani), Mak Murtić (tenor saksofon / flauta), Zvonimir Bajević (truba / krilnica), Luka Žužić (trombon), Nikola Šantek (klavir), Bojan Skočilić (kontrabas) i Borko Rupena (bubnjevi).

Kvartet Milk na licu mjesta stvara improviziranu glazbu, njima jedinstveni heartcore. Od jazza do punka, preko poezije, oni istražuju svoj zajednički puls. Članovi sastava su uz Maju Rivić na vokalu, Ivar Roban Križić na kontrabasu, Luka Čapeta na gitari i Kruno Levačić na bubnjevima.

Gore spomenuti kolektiv Živa Voda započela je kao koncept suradnje glazbenika sa zagrebačke scene, koju je inicirao Mak Murtić. U suradnji s Vedranom Peternelom i klubom Vinyl u Bogovićevoj ulici u Zagrebu, krajem 2016. godine započeli su mjesečni ciklusi eksperimentalnih sessiona gdje se kroz tematski koncept koji služi kao okosnica, stvara glazbeno i scensko djelo. Svaki mjesec se okupljaju različiti glazbenici i performeri, s ciljem spajanja alternativne, jazz, pop, rock i avangardne scene u jednu jedinstvenu suradnju, a jezgru Žive Vode čine: Mak Murtić, Maja Rivić, Luka Čapeta i Nenad Kovačić.

Mak svira u sastavu Antenat, nastupao je s raznim bendovima zagrebačke scene od Porto Morto-a, Nemanje, JR Augusta do Jeboton ansambla, te je pisao za razne projekte (između ostalog nedavno za Muzički Bijenale Zagreb, dva aranžmana za koncert Darka Rundeka i jazz orkestar HRT-a), s Majom, Lukom Čapetom, Nenadom Kovačićem i raznim gostima vodi projekt Živa Voda. “S Lukom Čapetom, Nenadom Kovačićem i Juricom Rukljićem imam bend Truth ≠ Tribe koji upravo izdaje prvi album dan nakon koncerta Mimike. Tako da je veselo u svakom slučaju.”

ŠTO ĆEMO SLUŠATI U VINTAGE INDUSTRIAL BARU

Ovaj koncert je poseban po tome što ćemo svirati klupske stvari koje jako dugo nismo, a koje smo onda svirali u Londonu. Jedan dio tog programa sada će imati premijeru u Zagrebu. To je glazba koju sviramo u klubovima, onako malo progresivni, više uvrnuti đir. Jako se veselim tome, dodaje Mak.

“Osim spomenutog, imamo i novi aspekt glazbe benda, a to je činjenica da je naš dugogodišnji flautist Leo Beslać odlučio koristiti razne analogne klavijature na našem koncertu po prvi puta, tako da će zvučna slika biti dosta osvježena. Uz njega, na flauti će biti i Nika Bauman iz Synesthetic projecta i Ensemble Illyrica”, govori Mak.

Na koncertu će ih nastupiti 18, a reakcije su ove tri godine, jako dobre. Činjenica je da je Mimika Orchestra nešto izuzetno. I u Zagrebu, ali i u Londonu pa jedva čekamo svirku u četvrtak.