Razgovarali smo s umjetnikom koji stoji iza golemih geometrijskih crteža na obalama Drave i Neretve

Impresivne radove Nikole Fallera na pješčanim plažama uskoro ćemo moći gledati i na National Geographicu

U svijetu se često govori o crtežima u, najčešće, žitu. Često su teme velikih teorija zavjera, povezuje ih se s vanzemaljcima, ali ono što je sigurno je to da im autor nije poznat. Autor hrvatske verzije ovakvih golemih crteža, koji se protežu i do 60 metara, a vidi ih se isključivo iz zraka, ipak je dobro poznat. Riječ je o osječkom akademskom kiparu Nikoli Falleru, a proces izrade ovih impresivnih djela moći ćete vidjeti i u epizodi Europe iz zraka, koja će se emitirati 19. rujna na National Geographicu u 22h. Nikola inače u svom stvaralaštvu najčešće koristi prirodne materijale, poput pijeska, slame, lišća ili snijega, a s njim smo razgovarali neposredno nakon završetka festivala slame koji je organizirao.

Ušće Neretve savršena je podloga

Osječanin Nikola Faller, umjetnički je voditelj udruge Slama i akademski kipar, čiji je doprinos kulturnoj zajednici zbilja velik. Velik je i u doslovnom smislu te riječi, s obzirom na to da se njegova dijela prostiru čitavim obalama ili livadama i vidljiva su isključivo iz zraka. Djela su posebna i po tome što su kratkog vijeka pa traju dok se ne podigne sljedeća plima. Nikola nam priča kako je ideju za ovakvo stvaralaštvo dobio na internetu.

“Ideju sam dobio na internetu, gdje sam vidio jednog umjetnika koji to čini na velikim oceanskim plažama u Kaliforniji i Velikoj Britaniji, tamo su velike razlike između plime i oseke, nekad i po metar ili dva, a nekad i više. Meni se to jako svidjelo. Budući da je grad Osijek poznat po pješčanim sprudovima, a i samo ime grada vuče korijen od riječi oseka, odlučio sam pričekati pad vodostaja Drave, izaći na sprud i okušati se u ovoj tehnici”, govori Nikola.

Kasnije je tijekom gostovanja na festivalu ZEN OPUZEN primijetio kako su tamošnji pješčani sprudovi na ušću rijeke Neretve (koji su inače vrlo rijetki za ovu stranu Jadrana) idealna podloga za njegova umjetnička djela. Gostovao je na festivalu i oduševio svojim djelima, za čiju izradu mu trebaju i po tri do maksimalno četiri sata. Uskoro sa svojom udrugom Slama pokreće novu manifestaciju, festival SAN – sand art Neretva, koji će se održati baš na ušću rijeke Neretve kod Opuzena i za koji su dobili podršku ministarstva kulture.

Proces izrade u potpunosti je snimljen za potrebe Europe iz zraka, uspješnog serijala National Geographica. Impresivne snimke iz zraka prikazuju tehniku koju je Nikola razvio, a koja uključuje korištenje komada žice i štapa u svrhu velikog kompasa, kojim se mogu označiti krugovi promjera i do 50 metara. Kadrovi u službenom traileru epizode izgledaju obećavajuće, a bit će zanimljivo vidjeti i prizore drugih krajeva Hrvatske iz zraka, poput Lonjskog polja, Doline Neretve ili spajanja Pelješkog mosta.

“Radim i projekt Četiri godišnja doba, koji je možda drugi najzapaženiji projekt Udruge. Riječ je o stvaralaštvu u skladu s prirodom i u ritmu godišnjih doba. Radi se točno po godišnjem dobu, u proljeće izrađujemo crteže na livadama i travnjacima, koje slikamo iz zraka. Ljeti je tu slama, pa u jesen grabljanje lišća, a zimi skulpture od snijega i leda. Omiljeni light motiv mog stvaralaštva je biti vani i raditi s prirodnim materijalima koji su vrlo često i prolazni”, objašnjava Nikola.

Poznat i po skulpturama od slame

A prirodni materijal s kojim ipak najviše radi i po kojemu je prepoznatljiv svakako je slama. Sve je počelo još 2006. godine kad je doznao za stari narodni običaj po kojemu su se nakon žetve izrađivale velike skulpture od slame, čijim bi se paljenjem odala počast majci Zemlji. Nikola je poželio oživiti taj običaj na suvremeni način pa je 2006. godine osnovao Udrugu Slama, koja je postala pravni okvir za sve manifestacije koje organizira. Baš nekoliko dana prije našeg razgovora, završio je Slama Land Art festival koji je Udruga organizirala u općini Bilje, kod Kozjaka.

Ovogodišnja tema festivala bila je Drvo života. Glavni cilj je bio osvijestiti ljudima da uništavamo prirodu i planet. “Mnoge životinjske vrste su već izumrle zbog našeg djelovanja. Vrijeme je da se ljudska bića trgnu i naprave tu promjenu. Jer i mi smo dio prirode i uništavanjem planete zapravo režemo granu na kojoj sami sjedimo. Čovječanstvo nema budućnost ako uništi planet. Drvo života je jedan drevni simbol koji je u raznim kulturama prisutan i predstavlja cjelovitost života na Zemlji”, objašnjava Nikola.

Festival traje više dana, tijekom kojih se održavaju razne kulturno-umjetničke radionice ili performansi, a sve već tradicionalno završava posljednji dan spaljivanjem glavne i najveće skulpture, što je ove godine bilo drvo života. Nikolu redovno zovu i drugi festivali, koje obogaćuje svojim skulpturama pa je tako gostovao na Špancirfestu, Međunarodnom dječjem festivalu u Šibeniku, LegendFestu i Istri, beogradskom Manifestu, zadnje dvije godine na Mljetu i u Opuzenu. Bio je i dva mjeseca u Peruu, gdje je također izrađivao skulpture no dosta planova je stopirano zbog pandemije.

Snimila ga i ekipa iz National Geographica

Nikolini su crteži na pješčanim sprudovima odjeknuli i u medijima. U jednom trenutku je o njemu objavljen i kratak film na BBC-u, a obratio mu se i kultni National Geographic i to za potrebe snimanja nove sezone njihovog uspješnog serijala Europa iz zraka. Nikola je prikazan u epizodi koja je u potpunosti posvećena Hrvatskoj, a koja će se emitirati 19. rujna na National Geographicu u 22h. Uzme li se u obzir da National Geographic putem svih svojih platformi dopire do oko 433 milijuna kućanstva u 171 državi svijeta, ovo će biti sjajna promocija za Nikolu, ali i Hrvatsku te njegov rodni Osijek.

“Vjerujem da ništa u životu nije slučajno pa tako ni činjenica da sam rođen i odrastao u Osijeku. Iako sam živio u Njemačkoj deset godina i studirao kiparstvo u Beogradu četiri godine, odlučio sam se vratiti u rodni kraj jer sam nekako najsretniji ovdje. Inspiraciju za svoje stvaralaštvo crpim iz materijala koji su karakteristični baš za ovu ravnicu, a to je ponajprije slama”, objašnjava Nikola.

Tako će milijune gledatelja kroz do sad neviđene kadrove upoznati osječku obalu Drave, ali i Lonjsko polje, dolinu Neretve, a snimljene su i impresivne snimke spajanja Pelješkog mosta, rušenja tornja zagrebačke katedrale i popravaka penjačke stijene u NP Paklenica. U Motovunu je snimljen lov na skupocjene tartufe, a u Stonu su snimljene impresivne zig-zag zidine oko grada, koje su druge najveće zidine u svijetu poslije Kineskog zida.

Zanimljivo je i to da će večer 19. rujna na programu National Geographica biti u potpunosti posvećena Hrvatskoj. Naime, emitirat će se čak tri emisije zaredom čija se tema bavi Hrvatskom. U 21h nas najprije čeka epizoda emisije Gordon Ramsey: Neistražene kuhinje snimana u Hrvatskoj, u 22h kreće epizoda o Hrvatskoj iz serijala Europa iz zraka, a nakon toga, u 23h, i epizoda emisije Automobili iz snova – Unutar tvornice, u kojoj će se govoriti o Rimac automobilima.

Inače nova sezona prikazuje neke od najboljih kulturnih i zemljopisnih znamenitosti u Europi kroz zapanjujuće hyperlapse fotografije iz zraka. Impresivne snimke iz zraka nude jedinstven uvid u to kako su tradicija, inženjering i prirodne znamenitosti pomogle oblikovati kontinent, pomažući oslikati dinamičan portret regija i ljudi koji su ih očuvali. U ovoj sezoni čeka nas šest epizoda, a posvećene su Hrvatskoj, Norveškoj, Portugalu, Švicarskoj, Irskoj i Islandu.