Pravilnik upotrebi kolačića
Portal Super1.hr nedavno je unaprijedio svoja pravila o privatnosti i korištenju takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa.

INTERVJU

Jeste li čuli da se u Rijeci otvara Muzej budućnosti? Pričale smo s pokretačima i saznale sve o tome

U Rijeci je pokrenut projekt Muzej budućnosti pa smo saznale sve o tome te kako u njemu i vi možete sudjelovati

Muzej budućnosti zamišljen je kao mjesto susreta različitih sudionika kulturnog života naše zajednice koji odgovarajući na pitanja, potrebe i prijedloge građana, kreiraju kulturni program na način koji najviše doprinosi i obogaćuje zajednicu. Kako bi se ono omogućilo, Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja iz Rijeke zajedno je s pet udruga civilnog društva unutar istoimenog projekta, osnovalo Građansko muzejsko vijeće. Članove Vijeća čini prilično šaroliko društvo; tu su predstavnici udruge za zaštitu prirode i kulturne baštine, djelatnici Muzeja, kreativci, predstavnici udruge slijepih, umirovljenika te centra za poticanje darovitosti koji zajedno doprinose otvaranju muzeja prema zajednici i poticanju građana Primorsko-goranske županije na sudjelovanje u stvaranju kulturnih programa u Muzeju.

Uz brojne edukacije koje je Vijeće organiziralo kako bi se upoznalo s idejom sudioničkog upravljanja i tehnologijama za uključivanje građana u zajedničko stvaranje, kreirali su mrežnu stranicu Muzej budućnosti na kojoj građani u samo nekoliko klikova mogu sudjelovati upravo u stvaranju muzejskog programa. Razgovarale smo s Vanom Gović djelatnicom PPMH-A i Lucijom Švob iz udruge Kombinat.

KAKO ŽELIMO DA NAS PAMTE?

Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja s Građanskim muzejskim vijećem pokrenuo je stvaranje prve Civilne muzejske zbirke. Početna faza samog stvaranja Zbirke je prikupljanje predmeta koji će se u njoj nalaziti.

“I tu nastupaju građani koji upravo putem naše stranice mogu predlagati predmete koje žele vidjeti u Muzeju, one za koje smatraju da najbolje obilježavaju vrijeme u kojem živimo. Predmeti mogu biti materijalni i nematerijalni, najrazličitiji predmeti koji čuvaju naše doživljaje i viđenje onoga što nas okružuje. Uz predlaganje predmeta za Civilnu muzejsku zbirku svi su pozvani i podržati druge prijedloge klikom na tipku ‘sviđa mi se’. Pet prijedloga s najviše oznaka postat će dijelom Zbirke. Postupak predlaganja i odabira ponavljat će se svake godine iznova, a predlagati predmete možete do 1. 12. 2019.”, kažu djevojke.

Zašto se predmet, poput ruksaka, mobitela ili nama osobno dragocjena stvar ne bi našla u muzeju i svjedočila o vremenu u kojem živimo

“Svatko od vas može predložiti ono za što smatra da je važno, vrijedno, zanimljivo i da će pokazati budućim generacijama današnji način života, navike i iskustva. Zašto se predmet, poput ruksaka, mobitela ili nama osobno dragocjena stvar ne bi našla u muzeju i svjedočila o vremenu u kojem živimo ili jednostavno o našem osobnom doživljaju života? Ideja je da zajedno kroz godine skupljamo različite predmete, da razmišljamo o tome što nam je važno u životu, što nam budi sjećanja, naravno da se pri tom zabavimo i uvidimo da je muzej institucija koja je tu zbog nas, a ne sama zbog sebe”, govori nam Lucija.

Oni koji se rijetko koriste računalima i ostalim digitalnim uređajima, svoj predmet mogu donijeti osobno, ispuniti obrazac i fotografirati predmet u prostoru Matice umirovljenika Grada Rijeka radnim danima od 8:00 do 11:00 sati (Kružna ulica 5, Rijeka) nakon čega će njihov prijedlog biti učitan na stranicu. “Uzbuđeni smo što ćemo zajedno stvarati prvu civilnu zbirku muzejskih predmeta u Hrvatskoj i ostavljati tragove za budućnost”, dodaje Vana.

IDEJA O STVARANJU PROJEKTA

“Ideja projekta nastaje iz potrebe za stvaranjem održivog modela suradnje kulturnih institucija i organizacija civilnog društva Primorsko – goranske županije kako bi zajedno osmišljavali, kreirali i realizirali kulturne programe namijenjene zajednici. Tijekom istraživanja statistika razvojne strategije Primorsko – goranske županije 2016. – 2020. naglasak je stavljen na nedovoljnom povezivanju javnog i civilnog sektora, te je kao glavna prepreka uočena baš nedovoljna kapacitiranost zaposlenika u oba sektora”, objašnjava Vana.

Dodaju kako je Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja Rijeka na temelju ankete o spremnosti i zainteresiranosti uzajamne suradnje kulturnih institucija i organizacija civilnog društva, koju je proveo putem društvenih mreža s partnerskim udrugama, formirao projekt kojim se želi osnažiti upravo takva vrsta suradnje kao preduvjet za uključivanje građana u različite modele suradnje u kulturi. “I taj model je upravo Građansko muzejsko vijeće. Ideja je bila da svaka udruga članica kao i Muzej, daju svoj doprinos, svoja iskustva i znanja kako bi zajedno mogli raditi na našem cilju. Svatko od nas ima svoj zadatak, svatko vrti svoj kotačić, kako bi se cijeli sistem održavao i radio, kao što je prikazano na ilustracijama našeg vizualnog identiteta.”

Tako se recimo jedna udruga brine o jačanju kapaciteta organizacija civilnog društva i ustanova u kulturi kroz organiziranje različitih edukacija i radionica na kojima sve ostale članice sudjeluju. Jedna je pak zadužena za poticanje javnosti na uključivanje u projekt, konkretno sada na promociju stranice i stvaranje Civilne muzejske zbirke kroz vizualni identitet i oglašavanje. I tako redom. Ovakvim načinom rada planira se ostvariti model suradnje koji će djelovati i nakon trajanja projekta te će biti primjenjiv i na druge ustanove u kulturi. Sve to se provodi kroz projekt Muzej budućnosti – Građansko muzejsko vijeće kao model sudioničkog upravljanja.

PRVA MUZEJSKA ZBIRKA KOJU KURIRAJU GRAĐANI

Civilna muzejska zbirka predstavlja prvu institucionalnu zbirku koju kuriraju građani, a Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja Rijeka prvi je muzej u Hrvatskoj koji je u stvaranje svog muzejskog fundusa uključio zajednicu. No, slični principi prikupljanja predmeta u suradnji sa zajednicom postoje u Hrvatskoj od prije, ali su uglavnom vezani uz privatne inicijative.

Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja Rijeka prvi je muzej u Hrvatskoj koji je u stvaranje svog muzejskog fundusa uključio zajednicu

“Najpoznatiji primjer je Muzej prekinutih veza u Zagrebu čija se zbirka sastoji od predmeta i dokumenata ljudi iz cijelog svijeta koji kroz različita iskustva svjedoče o konkretnoj temi, a to je prekid ljubavne veze ili obiteljskih odnosa. Također postoji Muzej jezika u Leidenu, u Nizozemskoj koji nema klasičnu zbirku, ali su ljudi toga grada i okolice skupljali riječi kojih nema u službenom, književnom jeziku niti u rječniku, već one koje se koriste isključivo među prijateljima, u obitelji, kaže Lucija. Tako je Muzej jezika dobio više od tisuću novih riječi te je izdao kartice s ilustrativnim i pisanim objašnjenjima tih riječi.

ZAŠTO JE VAŽAN MUZEJ BUDUĆNOSTI

“Zato što želimo saznati što bi to ljudi, konkretno građani Rijeke i okolice htjeli vidjeti u muzeju, zbog čega bi posjetili muzej, znaju li što se u muzeju događa, što im se sviđa, jer ljudi su ti koji stvaraju nasljeđe, stoga ih je važno u to i uključiti”, objašnjava Vana. Uz predlaganje predmeta za Civilnu muzejsku zbirku, na stranici Muzej budućnosti građani se mogu uključiti u usmjeravanje kulture tako da predlažu teme i aktivnosti za kreiranje muzejskog programa. “Voljeli bismo saznati koje teme ih zanimaju, kakvu bi izložbu htjeli posjetiti kako bi na temelju njihovih interesa i potreba to i omogućili”, nastavlja Vanja. Također, pozivaju ljude da s njima podijele mjesta na Kvarneru i cijeloj županiji te da obilježavanjem na karti koja se nalazi na stranici dobiju uvid u to kako ljudi doživljavaju mjesto u kojem žive, što im ono predstavlja i što primjećuju, na što obraćaju pažnju kada su šetnji, na planinarenju i slično.

Ljudi su ti koji stvaraju nasljeđe, stoga ih je važno u to i uključiti

“Kao što fotografiraju i objavljuju na društvenim mrežama, tako mogu i s nama podijeliti svoja iskustva”, kažu djevojke, Osim stranice Muzeja budućnosti, imaju i službenu Facebook stranicu na kojoj svi mogu pratiti kako se projekt razvija. “Važno nam je da upoznamo ljude s kojima živimo i da zajedno stvorimo kreativan prostor, onaj u kojemu ćemo zajedno aktivno sudjelovati u stvaranju novih kulturnih sadržaja. Tako i zamišljamo Muzej budućnosti”, nastavljaju.

ŠTO JE DO SADA SKUPLJENO

View this post on Instagram

➨ We did new logo for the Mᴜsᴇᴜᴍ ᴏғ ᴛʜᴇ ғᴜᴛᴜʀᴇ project implemented by the Maritime and Historical Museum of the Croatian Littoral, Rijeka (Croatia). ➘ The project encourages development of good governance in culture by strengthening the cooperation between NGO’s and the public sector ⇜ • • • • • #logobranding #logobrand #branddesign #brandidentitydesign #brandidentitydesigner #identitydesign #identitydesigns #visualidentity #visualidentitydesign #typographydesign #diatypography #colourdesign #arrowgraphic #greengraphic #graphicshapes #designinspiration #graphicdesign #graphicdesigner #graphicdesigndaily #designforculture #designformuseums #identitydesigner #creativestudio #studiomikser

A post shared by studio mikser (@studio_mikser) on

“Reakcije su dobre, koliko vidimo po našoj stranici, iako naravno želimo da predmeta bude još više i što raznovrsnijih, što vjerujemo da će s vremenom biti. Dobili smo recept za kolač Rigojanči, nekada vrlo popularan kolač koji se mogao jesti samo u Rijeci, a danas se vraća na velika vrata.” Uz to zanimljiv je audio materijal koji objašnjava kako se Riječani orijentiraji po nekim ključnim objektima u prostoru, po dućanima, zgradama, a ne po nazivima ulica, tako da se prilično zbune na pitanja turista o tome gdje se nalazi koja ulica, kažu nam.”

RIJEKA USUSRET 2020.

“Dvije izložbe koje pripremamo u sklopu projekta Muzej budućnosti otvorit će se upravo sljedeće, 2020. godine. Jedna od njih će upravo biti predstavljanje Civilne muzejske zbirke što je odlična prilika da se inicijativa prikupljanja predmeta i zajedničkog sudioništva u kulturi promovira u razdoblju kada u Rijeci očekujemo mnogo posjetitelja”, govori Vana. Druga izložba naziva (Ne)vidljive granice nastat će kao rezultat rada Građanskog muzejskog vijeća i činit će pretprogram izložbe Granice – između reda i kaosa kao centralnog događanja Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja Rijeka u programu Rijeka 2020. – Europska prijestolnica kulture.

Generalna atmosfera je definitivno u stanju iščekivanja otvorenja Europske prijestolnice kulture Rijeka 2020.

“Generalna atmosfera je definitivno u stanju iščekivanja otvorenja Europske prijestolnice kulture Rijeka 2020. koje je planirano za 1. veljače 2020. i programa s velikim brojem kulturnih događanja tijekom cijele godine; izložbi, predstava, festivala, edukacije, konferencija, da ne spominjemo novi kulturni kvart koji će se nalaziti u prostorima kompleksa nekadašnje tvornice Rikard Benčić”, zaključuju djevojke. Projekt je sufinancirala Europska unija iz Europskog socijalnog fonda.

Prati S1 i na našim društvenim profilima:

Facebook Instagram YouTube
učitavanje...
Više s weba