Ako ne znate što biste čitali, ovih šest djela naših suvremenih spisateljica možete pronaći online
Objavljen je ovogodišnji ‘ženski prozni blok’ suvremenih hrvatskih spisateljica čija su djela dostupna online
Društvo za promicanje književnosti od 2012. godine radi na tome da javnosti omogući pristup e-knjigama. Tako na stranici Elektroničke knjige pružaju 179 naslova književnosti od kojih je čak 155 naslova hrvatskih autora, a sve možete čitati online bez plaćanja ili ih preuzeti na svoje uređaje.
Društvo za promicanje književnosti svake godine objavljuje ‘ženski prozni blok’ s naslovima suvremenih hrvatskih spisateljica. U ovogodišnjem bloku našli su se naslovi Aide Bagić, Mihaele Gašpar, Aleksandre Kardum, Irene Lukšić, Nataše Skazlić te Nore Verde.
Aida Bagić, Znam li ja gdje živim
Zbirka priča ‘Znam li ja gdje živim’ prikazuje obične, gradske likove koji su često naši susjedi, a koje često ne znamo i ne razumijemo. Uz dozu nevinosti, šoka pred nepravdom i ljudskom gluposti, Aida Bagić tematizira nježnost i njezine (ne)mogućnosti u svakodnevnom životu velikoga grada koji nije posebno obdaren blagostanjem, kao ni društvenom solidarnošću. ‘Znam li ja gdje živim’ malen je i nenametljiv poziv da spustimo svoj gard, poslušamo i pokušamo biti barem malo više ljudi i da uzimamo svoju svakodnevicu manje zdravo za gotovo.
Mihaela Gašpar, Mitohondrijska Eva
Roman o teškoj temi preljuba prikazuje život Julijane koja se zaljubljuje u drugog muškarca pa napušta muža i dijete. Julijana je službenica koja prodaje karte i ne znajući traži ljubavnika jer to smatra jedinim mogućim izlazom iz svoje umrtvljene situacija. Ova knjiga, osim ženske teme, objašnjava ljudsku egzistenciju kroz generaliziranje već dobro poznate teme.
Aleksandra Kardum, Spavaš li?
U romanu ‘Spavaš li?’ spisateljica prodire u psihu različitih karaktera koje razdvajaju različitosti i generacijske razlike. Povezanost među likovima u djelu su ratna događanja i traume koje su izašle iz toga, a naglasak je na posljedice koje rat ostavlja na nutrinu likova, a koji se manifestiraju s odgodom. Iz perspektive više protagonista prikazuje se duševna rastrojenost, nemir i tjeskoba koja proizlazi iz teških prošlosti koja ih sve spaja, barem na psihičkoj razini.
Irena Lukšić, Nebeski biciklisti
Knjiga ‘Nebeski biciklisti’ prikazuje djetinjstvo u Hrvatskoj pred kraj šezdesetih, vrijeme u kojem se priča o Drugom svjetskom ratu i vrijeme u kojem se gradi novo društvo za vječnost. U romanu se isprepliću privatno i javno, dječje i odraslo, a zapravo pokazuje stanje društva i snažne ideologije na temelju kojih se postupalo.
Nora Verde, Posudi mi smajl
‘Posudi mi smajl’ skupina je proznih zapisa koja ima karakter dnevnika te odaje nostalgiju. Glavna protagonistica je homoseksualka koja priča o svom djetinjstvu i mladosti, traumama, intimi, drogama, partnerima i prijateljima. Snažna je i pomalo bijesna te cinična, a svoje utočište pronalazi u popularnoj kulturi iz koje vuče mnoge reference.
Nataša Skazlić, Oni – humani Bestijarij
Ova zbirka ljubavnih priča ima psihološki razrađene zanimljive likove čiji susreti stvaraju briljantne priče. Susreti likova u različitim prigodama i na različitim mjestima daju uvjerljivu sliku sreće, tuge, ljubavi i osamljenosti. Iako se ne bavi teškim i pretjerano potresnim temama, govori o propuštenim prilikama, pogrešnim skretanjima i raznim događanjima u svačijem životu.