Pravilnik upotrebi kolačića
Portal Super1.hr nedavno je unaprijedio svoja pravila o privatnosti i korištenju takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa.

ODRŽIVA MODA

Pamuk, poliester ili viskoza? Znamo koje tkanine izbjegavati ako se želite odijevati zelenije

Napravile smo malu listu materijala koje je dobro izbjegavati ako se želite odijevati zelenije

U 2019. godini već i vrapci na grani znaju da je modna industrija drugi najveći zagađivač okoliša, odmah iza naftne. Pesticidi koji se koriste kod uzgoja lana i pamuka štete zraku i vodi, kemikalije koje se koriste za izbjeljivanje i bojadisanje odlaze u rijeke i oceane, a plastici od koje se radi poliester, umjetna koža i krzna trebaju stotine godina da se razgradi u okolišu dok pritom zagađuju tlo, vodu i životinje koje u njoj žive.

Zato svi trebamo početi od sebe i donositi pametnije odluke kad kupujemo, a prvi korak može biti čitanje sastava na etiketama. Pripremile smo mali vodič što i zašto izbjegavati kad kupujete. Pa i što izabrati umjesto toga.

PAMUK

Zašto: za uzgoj konvencionalnog pamuka potrebne su enormne količine vode, pesticida i fertilizatora, ali i kemikalija da bi se vlakna očistila i bojadisala

Što tražiti umjesto toga: kod uzgoja organskog pamuka ne koriste se pesticidi, 80 posto vode kojom se zalijeva dolazi od kišnice, a koristi se i rotacija tla odnosno način sadnje tako da se biljke nakon berbe sade na novom mjestu kako bi se staro oporavilo, a eventualni nametnici izgubili izvor prehrane i nestali; danas i većina high street trgovina ima organski pamuk tako da ga zbilja nije teško pronaći

SINTETIČKA VLAKNA

Zašto: poliester, poliamid, najlon, polietilen, polipropilen, PVC – sve su to sintetička vlakna koja se dobivaju procesom polimerizacije odnosno kemijskom sintezom iz pojedinih frakcija nafte; osim što se već u startu esencijalno radi o plastici, kad perete sintetičke materijale oni otpuštaju mikroplastiku koja zagađuje vodu, a jedu je i ribe koje zatim bivaju ulovljene i završe na našem stolu

Što tražiti umjesto toga: postoje sintetička vlakna koja se dobivaju preradom prirodnih sirovina, uglavnom celuloze, a to su rajon i viskoza; kad kupujete takva vlakna samo pripazite da se radi o fair trade i po mogućnosti organskom izvoru

UMJETNA KOŽA

Zašto: umjetna koža obično je izrađena od poliuretana što je još jedan oblik plastike

Što tražiti umjesto toga: pravu kožu iz održivog izvora ili, ako želite biti sasvim veganski, umjetnu kožu koja je dobivena od kore jabuka (Frumat), lišća ananasa (Pinatex) ili korijenja gljiva (Bolt Threads, Mylo)

Osim navedenih tkanina sjajan je i organski lan ili tkanine od konoplje, svila i vuna iz fair trade uzgoja i nova vlakna kao što je, uz spomenute Frumat, Pinatex i Mylo, primjerice Lyocell odnosno viskoza dobivena iz celuloze koja je biorazgradiva.

Prati S1 i na našim društvenim profilima:

Facebook Instagram YouTube
Više s weba