Naučite razliku

Odgovor na vječno pitanje: Je li moja koža suha ili dehidrirana?

Hladan zrak i vjetar vani u kombinaciji sa boravkom u grijanim prostorima, ostavlja tragove na koži koja malo po malo gubi vlagu

Čim koža počne peckati, zatezati se i ljuskati odmah mislimo da je naš problem suhoća. I već tu radimo prve pogreške – biramo pogrešne proizvode za njegu. No, ovaj problem ima dva lica i često ne znamo je li koža (samo) dehidrirana ili suha. Stoga, kako bismo joj pružili točno ono što joj treba, važno je razlikovati suhu od dehidrirane kože.

Svaki tip kože, bio on suh, mastan ili kombiniran, može imati problema s dehidracijom. Učinci mogu biti više ili manje vidljivi, a takav nedostatak vode uzrokuje osjećaj nelagode na koži lica, na jednom dijelu ili pak na cijelom tijelu, osobito nakon kupanja ili tuširanja. Iako su simptomi vrlo slični, dehidriranu kožu ne bi trebalo pobrkati sa suhom. To su dva različita problema.

Dehidriranoj koži nedostaje voda, ona je zategnuta, izaziva osjećaj žarenja, nedostaje joj sjaja te se može i ljuštiti. Naime, nedovoljno hidrirana koža više ne ispunjava svoju zaštitnu funkciju. To je neuobičajeno, privremeno stanje koje nije nužno povezano sa “suhim” tipom kože. A koga pogađa? Svi tipovi kože mogu postati dehidrirani u određenim okolnostima ili u nekim godišnjim dobima. To znači da i masna koža vrlo lako može ponekad biti dehidrirana.

Kako razlikovati suhu od dehidrirane kože?

Hladan zrak i vjetar vani u kombinaciji sa boravkom u grijanim prostorima, ostavlja tragove na koži koja malo po malo gubi vlagu.

Dehidrirana koža

Može se razviti kod ljudi s bilo kojim tipom kože, u bilo kojem trenutku života. To je privremeno stanje koje se povlači, a karakterizira ga lokalizirano, povremeno zatezanje zbog lošeg povezivanja i gubitka vode. Koži nedostaje vlage, zbog čega je neugodna i ponekad se ljušti.

Suha ili vrlo suha koža

To su posebni tipovi kože. To je trajno stanje koje karakterizira zatezanje kože cijelog lica i tijela koje uzrokuju nepravilnosti u zaštitnom sloju kože. Koža je tanka, čvršće teksture i crvena te joj nedostaje vode i lipida.

Što uzrokuje dehidraciju kože?

Voda, baš kao i zrak, element je nužan za život. Ona čini oko 65 posto čovjekove ukupne tjelesne težine. Tako je primjerice, osoba težine 70 kilograma sačinjena od oko 49 litara vode, od kojih je oko 15 posto koncentrirano u koži. Voda ima nužnu ulogu u koži. Koža je rezervoar na koji se priključuju ostali organi. Olakšava razmjenu s okolinom: voda prelazi iz derme na površinu, difuzijom natapajući razne slojeve.

Ovaj protok vode zove se transepidermalni gubitak vode (TEWL). Prirodno zaštićen hidrolipidnim slojem na svojoj površini, rožnati sloj (vanjski sloj epiderme) suzbija ovaj proces isparavanja. Ako se ta fiziološka barijera ošteti transepidermalni gubitak vode se ubrzava, čineći kožu suhom. Voda u dermi više ne cirkulira u epidermu jer hidrolipidni sloj prestaje pravilno funkcionirati.

Čimbenici koji mogu uzrokovati dehidraciju:

  • Emocionalni (stres i umor),
  • Okolišni (hladnoća, zima, vjetar, zagađenja, Uv zrake…),
  • Vanjski (duhan, alkohol),
  • Medicinski tretmani (liječenje akni ili pak povišenog kolesterola u krvi)

Što možete učiniti?

Dermatolog će potvrditi vaš tip kože i pomoći utvrditi moguće uzroke dehidracije, poput promjene radne okoline, plivanja u bazenu, upotrebe agresivnog sapuna ili gela za tuširanje, nedavne bolesti ili upotrebe lijekova (protiv kolesterola, itd.). Ako možete utvrditi uzrok dehidracije, morate ga ispraviti što je prije moguće. Cilj je smanjiti isparavanje vode, zadržati dovoljnu količinu vode u epidermi i obnoviti oštećeni zaštitni sloj kože.

Svakodnevno – iako je dehidracija kože povezana sa slabim kretanjem vode u koži, svejedno morate piti barem 1,5 litru vode dnevno (osim ako vam liječnik savjetuje drugačije). Pokušajte održavati čist zrak u prostorima u kojima često boravite, izbjegavajte pregrijane ili klimatizirane prostorije u kojima se ubrzava isparavanje.

Također je važno uvijek izabrati neagresivne proizvode za čišćenje i njegu kože. Koristite rehidrirajuće proizvode bez deterdženta i prema potrebi proizvode za čišćenje sa superfatom (u obliku mlijeka, kremi, balzama, ljekovitih masti i ulja), ovisno o području i stupnju suhoće).

Čišćenje – za lice i tijelo koristite proizvode s odgovarajućom pH vrijednosti koji ne sadrže agresivne surfaktante, poput sindeta bez sapuna ili emolijentnog balzama za čišćenje.Tu se iznimno učinkovitom, a nježnom pokazala linija Hydrabio iz Bioderme. Njezina Hydrabio H20 micelarna voda primjerice, istovremeno čisti, umiruje i hidratizira kožu.

Njega – dvaput dnevno nakon pranja nježno nanesite hidratantni emolijentni proizvod kako bi se obnovio zaštitni sloj i smanjila zategnutost. Na tržištu se posebno ističe Hydrabio Sérum, koncentrat iz Bioderme koji je univerzalno rješenje za oba problema – ispunjava dnevne potrebe kože za vodom za trenutačnu hidrataciju i ponovo pokreće prirodne mehanizme rehidratacije kože za dugotrajne rezultate. Nanosi se nakon čišćenja i toniranja, nježnim umasiravanjem na lice i vrat sve dok se ne upije.

Zaštitite lice ako ćete biti izloženi velikoj hladnoći ili UV zrakama. Obavezno hidrirajte kožu nakon bazena kako biste smanjili isušivanje zbog klora.

Suha koža od A do Ž

Prvi znak suhe kože je nelagoda na licu i tijelu, osobito nakon kupanja ili tuširanja. Nelagoda može uključivati zatezanje, manjak elastičnosti, pojavu ljuskica i “zmijske kože”. Takva slabo nahranjena koža gubi ulogu zaštitnog sloja. Iako je suhoća karakteristika određenog tipa kože, lako ju je pobrkati s dehidriranom kožom koja je obično privremeno stanje.

Koga pogađa? Neki ljudi rođeni su sa suhom kožom, i ona je dio njihova genetskog naslijeđa. Važno je razumjeti da se koža mijenja kako godine prolaze. Više je suha kod djece (osim kod novorođenčadi, ali je u toj dobi izraženiji gubitak vode), postaje masnija u adolescenciji i ponovno postaje suha u zreloj dobi kada lojne i znojne žlijezde gube na funkciji. Prirodno starenje kože uzrok je stanjivanja epiderme (jer se smanjuje brzina obnavljanja njezinih stanica) i zadebljanja rožnatog sloja.

Suha koža prvo se utvrđuje prema osjećaju. Ljudi suhoću često opisuju kao zategnutu i eventualno grubu kožu te smatraju da će si primjenom određenog proizvoda osigurati olakšanje. Ove simptome ponekad prati svrbež i osjećaj peckanja. Međutim, liječnik će utvrditi suhu kožu na osnovu objektivnih kriterija: beživotan izgled kože, određeni klinički epidermalni znakovi deskvamacije (ljuskanja), ispucalost, ponekad upala i gubitak elastičnosti.

Nekoliko je faza suhe kože:

  • Suha koža – privremena nelagoda i zatezanje i lagano ljuskanje
  • Vrlo suha koža – značajna nelagoda i zatezanje, intenzivno ljuskanje, pucanje kože
  • Pred-atopična kseroza – gruba, suha koža (suhe mrlje) i lagana iritacija

Što uzrokuje suhoću kože?

Zdravu kožu prirodno na površini štiti hidrolipidni sloj koji se sastoji uglavnom od vode i lipida (sebum). Taj hidrolipidni sloj je nepropustan, štiti kožu od vanjskog negativnog utjecaja i smanjuje gubitak vode. Kada gornji sloj epiderme nema dobru ravnotežu vode i lipida, ne može više ispunjavati svoju zaštitnu funkciju i postaje nelagodan te se razvijaju različiti stupnjevi suhe kože (suha, vrlo suha kože i pred-atopična kseroza).

Suprotno dehidriranoj, suha ili vrlo suha koža kronično je stanje obično uzrokovano genetskim poremećajem. To je tip kože, poput masne ili kombinirane kože. Međutim, postoje i stanja suhe kože izazvana drugim čimbenicima kao što su kožne bolesti (atopijski dermatitis, psorijaza, itd.) ali i stanjima poput poremećaja štitnjače, dijabetesa, te nedostatka hranjivih tvari. Suhoću kože mogu izazvati i vanjski čimbenici (okolišni ili vremenski uvjeti) te medicinske terapije.

Što možete učiniti?

Ako stalno osjećate nelagodu, kontaktirajte svog dermatologa koji će dijagnosticirati radi li se o suhoj ili dehidriranoj koži. Ako koža naglo postaje suha, treba otkriti što je okidač. Tu može biti riječ o promjeni okoline (rad u drugoj okolini, aktivnosti koje isušuju kožu, kao što je plivanje u bazenu ili upotreba agresivnog sapuna ili gela za tuširanje nakon sporta), nekoj bolesti ili upotrebi lijekova (protiv kolesterola, itd.). Stoga, ako postoji takav uzrok, treba ga promijeniti ako je to moguće.

Svakodnevno – osim nelagode koju uzrokuje, suha koža omogućava proboj iritansa i alergena kroz kožu. Također pogoduje pojavi i postojanosti određenih stanja (ekcem, psorijaza). Zbog toga ju treba ponovno hidrirati. Prvi korak je piti dovoljnu količinu vode. Pokušajte piti 1,5 litru vode dnevno (osim ako vam liječnik kaže drugačije).

Također je važno izabrati neagresivne proizvode za čišćenje i njegu kože. Koristite obnavljajuće, hidrirajuće proizvode za čišćenje bez deterdženta (u obliku mlijeka, kremi, balzama, ljekovitih masti i ulja, ovisno o području i stupnju suhoće). Cilj je smanjiti isparavanje vode, zadržati dovoljnu količinu vode u epidermi i obnoviti oštećeni zaštitni sloj kože. Izbjegavajte pretople i zagušljive prostorije.

Čišćenje – jednom ili dvaput dnevno operite lice blagim sredstvom za čišćenje, koje neće oštetiti zaštitni sloj kože. Obrišite laganim tapkanjem bez trljanja.

Njega – svako jutro i večer nakon pranja nanesite hidratantnu i emolijentnu njegu kako biste smirili osjećaj zategnutosti i zaštitili kožu od vanjskih negativnih utjecaja. Sjetite se nahraniti kožu lica i tijela odgovarajućim proizvodima. Na tržištu se uz Hydrabio Sérum koji je pogodan i kod suhoće i kod dehidracije, ističe i Hydrabio Crème bogate i kremaste teksture koja intenzivno hrani kožu te joj osigurava potrebnu hidrataciju punih osam sati.

[/super1_light_box]

Sadržaj nastao u suradnji s brandom Bioderma