Pravilnik upotrebi kolačića
Portal Super1.hr nedavno je unaprijedio svoja pravila o privatnosti i korištenju takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa.

Njega

Omogućava Ladival

Bez obzira na to gdje ćete provesti ljeto, zaštita od sunca mora biti prioritet. Znamo što odabrati

Zaboravite sunčanje, hvatanje boje u solariju i bezbrižnu šetnju gradom, šumom ili vožnju u automobilu bez kreme s visokim zaštitnim faktorom

Od 12 do 16 sati, kada su UV indeksi tijekom ljetnih mjeseci najviši, izlaganje suncu trebalo bi biti svedeno na minimum, posebice djece. Cijelog dana nužno je nanošenje krema sa zaštitnim faktorima svaka dva sata, a svima koji moraju na sunce zbog posla ili tijekom slobodnih aktivnosti preporučuje se nošenje odjeće s UV zaštitom. Preporuke su to predstojnice zagrebačke Klinike za kožne i spolne bolesti KBC-a Sestre milosrdnice prim. dr. Mirna Šitum, koja upozorava kako dva do tri milijuna ljudi oboli od nekog oblika zloćudnog tumora kože, a 132 tisuće od melanoma.

“Samo jedno pretjerano izlaganje suncu u djetinjstvu udvostručuje mogućnost obolijevanja od melanoma u životu. Karcinom kože nastaje uslijed opetovanog izlaganja kože ultraljubičastim zrakama (UV), a melanomi nastaju nakon opeklina kože uzrokovanih izlaganjima suncu, najčešće do 15. godine života i povremenim izlaganjima UV zrakama. Žene najčešće dobivaju melanom u donjem dijelu tijela, odnosno po nogama, dok je u muškaraca najčešći u gornjem dijelu tijela, odnosno na leđima”, naglasila je dr. Šitum.

Kako djeluju UV zrake

Spektar sunčevog zračenja sastoji se od 52% vidljive svjetlosti, 6% ultraljubičastog (UV) i 42% infracrvenog (IR) zračenja. Što je UV indeks veći, veća je i opasnost od zračenja, a na području Hrvatske najveća je opasnost obično u svibnju, lipnju, srpnju i kolovozu. UV indeks se mijenja i tijekom dana, pa je tako ljeti za vedrih dana od podneva do 14 sati opasnost od zračenja vrlo visoka, sat prije i nakon tog perioda je visoka, oko 9-10 ujutro te oko 16-17 sati poslijepodne umjerena, dok rano ujutro i kasno poslijepodne gotovo nema opasnosti od zračenja. UVA zrake prodiru u dermis, srednji sloj kože. One neće prouzročiti opekline, ali zato uzrokuju nevidljiva oštećenja i glavni su krivac za prerano starenje kože nastalo kao posljedica pretjeranog izlaganja suncu.

UVB zrake djeluju površinski, u epidermisu. Njima možemo zahvaliti za preplanulost kože, no isto tako uzrokuju i onaj manje lijepi dio sunčanja – opekline! Upravo zbog toga UVB zrake imaju ključnu ulogu u povećanju rizika od nastanka raka kože. Infracrvene, odnosno IR zrake, prodiru u najdublji sloj kože, hipodermis i uzrokuju dubinska, nevidljiva oštećenja. Infracrvene zrake uzrokuju kratkoročna i dugoročna oštećenja kože. Njihova je valna duljina najveća, stoga prodiru najdublje u kožu. Također, ubrzavaju starenje kože uništavanjem kolagena, a svako oštećenje DNK kože ima dugoročan utjecaj na cjelokupno zdravlje.

Kakvu zaštitu odabrati

Zaštitni je faktor oznaka kojom se obilježava koliko vremena možemo provesti na suncu s nekim zaštitnim sredstvom, a da kožu ne izložimo oštećenjima i eritemima. Što je zaštitni faktor viši, njegovo je zaštitno UV djelovanje veće. No, valja istaknuti da te oznake daju približne vrijednosti, postoje, naime, i drugi faktori koji utječu na sigurnost sunčanja, poput primjerice tipa kože, svojstava proizvoda koji se koristi te atmosferskih uvjeta. Svaka koža ima drukčija svojstva, odnosno pripada određenom fototipu. Stoga je za pravilnu i potpunu zaštitu iznimno važno poznavati svojstva svoje kože i njezinu osjetljivost na sunce. Znajući to, ne samo što ćemo znati koliko vremena smijemo provesti na suncu već ćemo znati i koje zaštitno sredstvo odabrati.

Najmanji zaštitni faktor koji bi se trebao koristiti je 20, naglašava dr. Šitum i ističe kako kremu treba birati prema boji puti – što je put svjetlija, krema mora imati veći stupanj zaštite.

– Kod nas nije zabilježeno lažno deklariranje krema sa zaštitnim faktorom, no moja je preporuka birati dermokozmetičke kreme koje uz adekvatnu fotozaštitu sadrže supstance koje njeguju kožu – objasnila je dr. Šitum i navela kako ne može postojati krema koju je dovoljno nanijeti samo jednom dnevno, već kožu treba mazati svaka dva do tri sata.

Krema treba imati UVA, UVB i IR-A zaštitu

Važno da krema ima zaštitu od UVA, UVB i IR-A zraka kako bi bili zaštićeni od štetnog utjecaja sunca te da sastojci u kremama neće uzrokovati iritacije i začepljenje pora. Uprvo takva je linija Ladival koju čini bogata paleta proizvoda sa zaštitnim faktorom, a pruža zaštitu od UVA, UVB i IR-A zraka. Formulacija Ladival proizvoda je namijenjena svakom tipu kože, kao što su koža sklona alergiji na sunce i aknama, dječja koža, kao i za regeneraciju kože nakon sunčanja.

5 razloga zašto je Ladival vaš najbolji izbor ovoga ljeta

  1. Trostruki spektar zaštite – štiti od UVA, UVB i IR-A zraka
  2. Bez sastojaka koji bi mogli iritirati kožu poput parfema, boja i konzervansa
  3. Vodootporan, formula koja nije komedogena
  4. Formulacija za svaki tip kože: za kožu sklonu alergiji na sunce i akne, za osjetljivu dječju kožu, za regeneraciju kože nakon sunčanja
  5. Dermatološki ispitano

 

 

Prati S1 i na našim društvenim profilima:

Facebook Instagram YouTube
Više s weba