Nova studija tvrdi da bebama treba dati kašice već sa tri mjeseca i sad svi šize. Pedijatar Jovančević sve nam je objasnio
Prema novom istraživanju koje je objavljeno u časopisu JAMA Pedriatrics, bebama se treba uvesti kruta hrana prije šestog mjeseca, što može uvelike utjecati na nove smjernice dojenačke prehrane
Mnoge mame slijede razne tablice i pravila dohrane, uvažavaju preporuke o uvođenju prvih namirnica i izbjegavanju alergena poput jaja, meda i kravljeg mlijeka prije godinu dana. Budući da sam i sama majka, nakon rođenja svoje bebice, sada već trogodišnje brbljavice, bacila sam se na čitanje raznih knjiga i studija, ali sam proučavala i forume o takvim temama. Bilo je tu i raznih dobronamjernih savjeta, pa čak i onih koji nisu roditelji, a koje sam bez pitanja dobivala servirane na zaslonu svog računala.
No, nisam ništa htjela prepustiti slučaju i eksperimentirati na svom djetetu. Vjerovala sam stručnoj literaturi i znanstvenim studijama kao i samom SZO koji je od tada do sada već izmijenio neke svoje smjernice.
Mame više nisu sigurne čije smjernice pratiti
Recimo, uvođenje dohrane započela sam s njezinih navršenih šest mjeseci, kao što i dalje službeno preporučuje Svjetska zdravstvena organizacija. Jaja i alergene sam debelo kasnije uvodila prema službenim tablicama koje su odbačene prošle godine.
Međutim, sad se pojavilo novo istraživanje objavljeno u časpisu JAMA Pedriatrics koje tvrdi kako je za dugoročno djetetovo zdravlje bolje uz majčino mlijeko mnogo ranije započeti s dohranom. Točnije, već nakon trećeg mjeseca uz majčino mlijeko bebe bi trebale dobivati i čvrstu hranu. I čim je objavljeno, primijetila sam, mame su po raznim grupama krenule raspravljati o tome, zapitkivati profesionalne i neprofesionalne savjetnice o njihovu mišljenju te razbijati glavu koga da poslušaju.
Dulje spavanje i rjeđa buđenja tijekom noći
Ignoriranje starog savjeta o što kasnijem uvođenju dohrane i slušajući svoju intuiciju s uvođenjem dohrane prije nego što beba navrši šest mjeseci slijedilo je čak 75 posto majki u Velikoj Britaniji. Njih 26 posto tu odluku objasnilo je čestim buđenjem beba, odnosno da s uvođenjem dohrane nisu bile tako gladne tijekom noći.
To je ujedno imalo jedinu korist za majku jer su bebe dulje spavale. Bebe su spavale 17 minuta više tijekom noći i budile se 13 posto rjeđe. Nije mnogo, ali i za preumorne i iscrpljene roditelje i to je dovoljno. Dakle, ranijem uvođenjem dohrane u konačnici se poveća broj sati spavanja i smanjuje se broj noćnih buđenja.
Jesu li bebe zaista bile sitije ili se nisu mogle probuditi?
Rezultat je to studije koju su proveli stručnjaci s londonskih Sveučilišta King’s i St. George’s. Proučavali su ponašanje 1303 tromjesečne bebe koje su podijelili u dvije grupe. Jednu grupu mame su isključivo dojile do šestog mjeseca, a u drugoj grupi bebe su pored majčinoga mlijeka u dobi od tri mjeseca dobivale i čvrstu hranu.
Roditelji su zatim popunjavali online upitnike svaki mjesec do bebinih 12 mjeseci, a zatim svaka tri mjeseca do njihove treće godine. Nažalost, mnogi nisu svjesni kako su se bebe manje budile najvjerojatnije zbog toga jer je njihov nerazvijeni probavni sustav svu energiju trošio na probavu.
”Rezultati ovog istraživanja potvrdili su da rano uvođenje dohrane popravlja san”, rekao je profesor Gideon Lack, voditelj istraživanja. Ujedno su i otkrili kako su te bebe bolje spavale u dobi od godinu dana. No, to ne znači da ne trebate i dalje nastaviti dojiti.
Preporuka je i dalje isključivo dojiti do šestog mjeseca
Stručnjaci ipak poručuju da majke nastave slijediti trenutačne savjete SZO-a dok se ne objave nove smjernice. Nacionalni zdravstveni servis u Velikoj Britaniji (NHS) i Svjetska zdravstvena organizacija tvrde kako djeca neće prespavati noć ako ranije počnu s dohranom već je to individualno. Slaže li se s tim mišljenjem i rezultatima istraživanja provjerili smo s našim uglednim pedijatrom, primarijusom Milivojem Jovančevićem.
“Za sada ostaju ovakve kakve i jesu preporuke Svjetske zdravstvene organizacije, jer pitanje je daljnjih istraživanja. Zapažanje o mirnijem spavanju i ranijoj nadohrani te jesu li to uzročno posljedično povezane stvari ili tu postoje neki drugi čimbenici koji su vezani za raniju dohranu pa dijete onda mirnije spava, treba provesti još dodatnih istraživanja i sve uzeti s dozom opreza. Ali, naglašavam, i dalje ostaju preporuke Svjetske zdravstvene organizacije, isključivo dojenje prvih šest mjeseci, a onda će daljnja istraživanja pokazati trebaju li se smjernice o dohrani zaista mijenjati”, kaže Jovančević i dodaje kako dijete može jesti već sa tri mjeseca, ali to ne znači da dohranu treba tada uvesti.
Bebe se ne bude samo zbog gladi, posebno ne dojene bebe
“Dohrana se prije davala dosta rano, ali sada smo pametniji pa smo vidjeli na duge staze da je apsolutno najbolje da dijete bude isključivo na prsima”, ističe primarijus Jovančević. Češće buđenje beba tijekom noći nije nužno znak gladi, napominje.
“To što se beba budi noću u pravilu nije znak da joj treba uvesti krutu hranu, pogotovo kod dojene djece. I majka sama to vidi jer se beba probudi i dva puta onako povuče sitno, a možda jednom tijekom noći kada se probudi potegne onako pošteno. I odrasli se bude osam puta, samo što se onako okrenemo i zaspemo pa se ne sjećamo ujutro. A neka djeca se više razbude i malo teže opet utonu u san, ali to s glađu u pravilu nema veze”, kaže pedijatar koji i sam često javno daje podršku dojenju.
Alergene namirnice uvoditi što ranije
Pravila koja smo prije slijepo slijedili, polako se ipak mijenjaju, zahvaljući brojnim zdravstvenim istraživanjima. Tako su prošle godine Svjetska zdravstvena organizacija i Europsko društvo za dječju gastroenterologiju, hepatologiju i prehranu dali nove smjernice što se tiče tablice dohrane. Preporuka je, između ostalog, uvoditi dohranu koja je svojstvena podneblju u kojem živite i prehrambenim navikama u obitelji, a tablice su potpuno odbačene bez obzira što razne grupe na Facebooku tvrde.
“Ono što smo prije izbjegavali od namirnica, zapravo na dugu stazu nije bilo dobro. Čak se i povećala učestalost alergija, tako da dijete od šestog do 12. mjeseca može jesti sve vrste namirnica osim hrane s puno celuloze kao što su gljive. One se mogu jesti od prve godine, ne ranije, jer su teško probavljive”, objašnjava.
“Jednako tako ne jesti med prije prve godine života, ali ne zbog sastava meda nego zbog bakterija koje mogu biti unutra, kao i školjke. Može se jesti i cijelo jaje i jagode, no jedina je restrikcija da do prve godine nema dodavanja soli. I jako je bitno da te namirnice budu iz kontrolirane proizvodnje. Ne smije se dopustiti da unutra bude nekakve kemije koja može škoditi”, ističe Jovančević.
Paziti na med i gljive
I dok smo prije zaobilazili ama baš sve alergene namirnice tijekom uvođenja dohrane, i to se promijenilo. U istraživanju iz 2015., koje je proveo tim profesora Lacka, tvrdi se kako se ranim uvođenjem proizvoda od kikirikija može smanjiti rizik od alergija čak za 80 posto, a zbog tog istraživanja u SAD-u su promijenjene i smjernice prehrane.
”Alergene kao što je kikiriki preporučuje se uvoditi što prije, može već na početku dohrane sa šest mjeseci starosti jer se pokazalo da kasnije uvođenje povećava šansu za alergiju”, kaže Jovančević.
Dakle, s vremena na vrijeme dolazimo do novih saznanja, što je super, samo jako je bitno da te informacije budu vjerodostojne, provjerene i istražene od struke, a ne s raznih foruma i Facebook grupa. “Sve ono što ima pedigre struke, znači nešto što je utemeljeno na preporukama koje daje medicina i znanost. Dakle, nešto što se može dokazati je u redu, a sve ovo drugo je upitno jer vi zapravo ne znate kada je to pisano. Može biti nekakav kalendar dohrane, ali ako je pisan prije 10 godina, onda je zapušten. Dakle, ako se ne referira na temelju čega je to pisano, onda je to problem”, zaključuje Jovančević.