PRIČA

Želimir Periš napisao je prvu slikovnicu. Glavna junakinja je djevojčica Straška i evo zašto je važna

Straška je znatiželjna djevojčica koja kad odraste želi biti strašna žena

U sklopu 15. Vox Feminae Festivala sutra će se na platou ispred Bookse predstaviti slikovnica Straška postavlja teška pitanja. Na predstavljanju će gostovati sam autor Želimir Periš, književnik čiji je roman Mladenka kostonoga prije nekoliko dana proglašen najboljim hrvatskim romanom i jedna od osnivačica društvenog poduzeća Fierce Women, Gabrijela Ivanov. Povodom predstavljanja nove slikovnice razgovarali smo s nagrađivanim autorom kojem je Straška prvi skok u vode dječje književnosti.

NAKON DRUŠTVENE IGRE SLIKOVNICA JE BILA LOGIČAN SLIJED

“Gabrijelu Ivanov, jednu od osnivačica K-zone poznajem još otprije rođenja, i oduvijek je vjerno pratim, divim se i podržavam njena društvena, umjetnička i poduzetnička ostvarenja, niz ideja i projekata koje je pokrenula i realizirala. Kad me pozvala da zajedno radimo na društvenoj igri Strašne žene, to je bilo to.” Spremno je uskočio i postao dio divnog tima koji se kasnije uobličio u društveno poduzeće Fierce Women.

“Nakon sjajnog uspjeha društvene igre Strašne žene činilo se prirodnim nastaviti tu vrijednu priču i istovremeno je razvijati u širinu. Strašne žene su koncept koji promovira i educira doprinos žena civilizaciji i dosad je bio okrenut prema popularizaciji poznatih ili manje poznatih žena koje su svojim djelovanjem zadužile društvo”, nastavlja Želimir.

Pokušao je razmišljati izvan tog okvira. “Kako bi bilo da stopimo znanje o strašnim ženama i pokušamo zamisliti kako bi se razvijala žena koja još nije strašna, ali će to biti kad odraste. Tako je nastala Straška.” Dodaje da je odmah zamišljena kao serija slikovnica, dječjih zbirki priča, knjiga za mlade, animiranih filmova prilagođenu različitih godištima, i nijednu od tih formi nisu odbacili, samo su krenuli od početka, s prvom, a to su slikovnice.

STRAŠKA JE ZNATIŽELJNA DJEVOJČICA KOJA SE SUOČAVA S KOMPLEKSNIM SVIJETOM

“Straška je djevojčica koja pohađa niže razrede osnovne škole. Živi s mamom, tatom, mlađim bratom, psom i mačkom. Vrlo je znatiželjna, na jedan posve prirodan način, međutim, njena najvažnija odlika je da se ne boji postavljati pitanja jer želi razumjeti stvari koje ne razumije.” Objašnjava nam da je ovo je važna odlika svakog djeteta, koje se, odrastajući, suočava s kompleksnim svijetom i složenim odnosima u njemu. “Dijete, želeći ga razumjeti, te odnose pojednostavljuje i tu se događa ona magija kad se dječja naivna iskrenost manifestira kao iznenađenje jer utabane istine, koje kao odrasli više ne preispitujemo, poljulja.”

NJEZINE AVANTURE URONJENE SU U UOBIČAJENU SVAKODNEVICU

Straškine avanture uronjene su u njenu posve uobičajenu svakodnevicu koja je pak puna detalja koji je izazivaju. “Jednom Straška pročita knjigu koja opisuje život poznate znanstvenice i zainteresira se za neuobičajene povijesne okolnosti tog vremena te ih dovodi u odnos s modernim običajima. U drugoj epizodi se zainteresira za reklame i poruke koje se u njima iznose, a očito nisu istinite. Odrasli su toliko otupjeli na taj modus operacija da ga više ne primjećuju, a dječji um registrira da nešto tu ne valja.”

SLIKOVNICA NIJE SAMO ZA NAJMLAĐE

Kaže da mu je važno bilo postići slojevitost sadržaja i tema tako da Straška komunicira sa što većim opsegom dječjih godišta. Dosad su Strašku uz velike uspjehe čitali i trogodišnjacima, i dali na čitanje desetogodišnjacima i komentira da su svi u njoj pronašli vlastiti izazov. “To nije sve, jedna od divnih klopki koje ova slikovnica skriva je i ta da se ona zapravo obraća i roditeljima. Kad ne razumije neke norme društvenih konvencija Straška traži odgovore od roditelja. Očekujemo da će se na isti način i roditelji koji budu čitali ove slikovnice svojoj djeci morati suočiti s nekim važnim pitanjima, te ući u dijalog s djecom, i to je najveća vrijednost knjiga o Straški.”

SLIKOVNICU JE ILUSTRIRALA SUPERŽENA IVANA ŠTRUKELJ

Ivaninim radom Želimir se fascinirao još projektu igre s kartama Strašne žene, na kojem je ilustrirala neke od strašnih žena. “Njena tehnika i izražajni stil su se učinili savršenim za prikazivanje Straškine priče. Riječ je o digitalnom ilustraciji koja divno balansira između apstrakcije crteža u relativno malom broju poligona i reduciranoj paleti boja (slike su de facto monokromatske), a opet dovoljno izražajnom da prepoznamo ljepotu Straške i njenog okruženja.” Objašnjava da je reducirana ilustracija koja apstrahira oblike jedno od najvažnijih tipova ilustracija za djecu jer im ne iznosi kompletnu scenu, već budi njihove mozgove da dočaraju sve detalje svijeta koji prikazuju te se u tom procesu još više vežu uz priču.

STRAŠKA JE NAJBOLJA UČITELJICA, A KNJIŽEVNOST NEZAMJENJIVA POLUGA DRUŠTVA

Za Želimira je Straška najbolja učiteljica. “Fraza da najviše možemo naučiti od vlastite djece nije floskula. Svijet u kojem živimo je kompleksan i ako ne preispitujemo neke utabane istine u opasnosti smo da ih prihvatio zdravo za gotovo. Dječja nevina znatiželja moćno je oružje protiv te opasnosti.”

Za kraj nam govori da je ovo njegov prvi skok u vode dječje književnosti, i osim kao konzument, nije baš upoznat sa stanjem i načinom funkcioniranja dječje književnosti, ali dodaje da ako je kao s književnošću za odrasle – jao si ga nama. “Šalim se, ali ne previše – književnost je nezamjenjiva poluga društva, a izdavaštvo u hrvatskoj stalno posrće i proklizava. Književnost, a posebno dječja, ne smije biti zanemarena jer je zalog za budućnost društva.

Prati S1 i na našim društvenim profilima:

Facebook Instagram YouTube
Više s weba