Upoznajte tri žene koje su, umjesto kukanja, odlučile djelovati i krenule s GLANZanjem Zagreba

Osnivačice građanske lokalne aktivacije našeg Zagreba nedavno su organizirale aktivaciju lokalne zajednice pod nazivom GLANZanje Marulića

Koliko ste puta slušali lokalne vijesti i pomislili da političari doista ne znaju što rade? Koliko ste puta šetali gradom i pomislili kako se njegov potencijal ne koristi dovoljno? A koliko ste tek puta s prijateljima komentirali da biste, samo da imate priliku, vi sve to napravili mnogo bolje? Umjesto da ostanu na praznim pričama uz nedjeljnu kavu na špici, tri su žene odlučile biti pomalo radikalne i – nešto poduzeti. Tihana Veljačić, Dina Mehulić i Maja Grakalić pokrenule su GLANZ (Građanska lokalna aktivacija našeg Zagreba), usmjeren na rješavanje konkretnih problema njihovog grada.

Aktivizam im ni ranije nije bio stran; Tihana je poznata akterica na sceni održivog razvoja (suosnivačica je platforme The Green Hub koja je usmjerena pružanju podrške tvrtkama koje žele prijeći na održiv način poslovanja), Dina je osnivačica agencije Design Works koja se fokusira na digitalnu transformaciju i održivi poslovni razvoj koristeći human centered pristup u svemu što radi, a Maja je dizajnerica zavidnog iskustva (radila je za BBC i vladu Ujedinjenog Kraljevstva) koja smatra da dizajn može biti alat za osnaživanje građana da brinu za društvo i okolinu.

Sve je počelo šalom i – utopijskim primjerima

Priča oko nastanka GLANZ inicijative, doznajemo, nastala je u šali. Dina je, prisjećaju se, prepričavala utopijske primjere o tome kakav je bio život u Beču, kako si s preseljenjem u svaki novi kvart bio pozvan u mjesni odbor kako bi upoznao kvartovske predstavnike i planove razvoja uz čašicu dobrodošlice, kako mjesečno izlazi časopis sa svim novostima iz kvarta, planovima, zanimljivim susjedima, pozivima na panele i kako su građani uključeni u sve procese i preuzimaju odgovornost da pokrenu lokalne promjene.

Okidač je bio nezadovoljstvo sa stanjem u centru grada, na Marulićevom trgu koji bi trebao biti ogledni primjer oaze mira

“Okidač je bio jednostavno nezadovoljstvo sa stanjem u centru grada, konkretnije na Marulićevom trgu koji bi trebao biti ogledni primjer zagrebačke oaze mira. Ideja za inicijativom se rodila da krenemo s malim lokalnim akcijama, aktivacijom naših susjeda i sugrađana, i da dokažemo sebi i drugima da su promjene moguće i da i mi možemo biti Beč u malom. Ako kreneš s ‘glancanjem’ svog vlastitog ‘dvorišta’, moguće je pokrenuti lavinu pozitivnih promjena”, priča Dina i dodaje da je tako nastalo i samo ime njihove inicijative. A inicijativa je u svojoj osnovi posvećena, kako smo već ranije spomenuli, vrlo konkretnim problemima koje nastoji riješiti.

Kako nam Tihana pojašnjava, zagrebačke urbane sredine i javne površine su postale svrha same sebi, i smatraju da nisu prilagođene potrebama suvremenog čovjeka. U razdoblju nakon pandemije koronavirusa, potresa i nadolazećih klimatskih promjena, nastavlja, grad Zagreb, kaže, nije opremljen za suočavanje s postojećim i budućim problemima. Sve tri redom smatraju da javni prostor treba služiti ljudima i blagotvorno utjecati na mentalno i zdravstveno stanje urbanih stanovnika te postati mjesto koje će poticati čvršće društvene interakcije između različitih društvenih, socijalnih i dobnih skupina.

Tri osnovna problema kao fokus djelovanja

Uzimajući javni prostor kao polaznu točku, fokusirale su se, priča nadalje Tihana, na rješavanje tri osnovna problema koji traže hitno djelovanje: ozelenjavanje zajedničkih javnih površina i podizanje svijesti o aktualnim ekološkim problemima, poboljšanju mentalnog zdravlja te poticanje socijalne interakcije urbanog stanovništva kako bi se povećala kvaliteta života, stimulirala tolerancija i inkluzivnost u zajedničkom javnom prostoru.

“U posljednjih nekoliko godina primjećujemo povećano iseljavanje iz gradova, pogotovo iz centra Zagreba, a ovim aktivnostima želimo zaustaviti taj negativni trend. Inkluzijom i participacijom svih dionika želimo oblikovati javni prostor na demokratičan način i tako oživjeti grad, dati dodanu vrijednost, ali izbjeći gentrifikaciju koja često prati razvoj urbanih sredina”, kaže Tihana i nastavlja da se, u suradnji s raznim stručnjacima, nadaju pridonijeti iskorištavanju punog potencijala Zagreba.

A za njihovu ste prvu lokalnu aktivaciju, GLANZanjem Marulića, možda već čuli, ili još bolje, na njoj sudjelovali. Ideja je bila očistiti trg od smeća, opušaka i psećeg izmeta, ali još više od toga, doznajemo, željele su okupiti susjede i saslušati njihove probleme, prijedloge i potencijalna rješenja vezano za postojeće izazove s kojima se susrećemo u našem urbanom životnom okruženju. Akcija čišćenja je na kraju bila vrlo uspješna, odazvao se veliki broj susjeda, studenata, prijatelja, simpatizera, ali i predstavnika MO Donjeg grada.

Ako kreneš s ‘glancanjem’ svog vlastitog ‘dvorišta’, moguće je pokrenuti lavinu pozitivnih promjena

“Zajednički smo zglancali trg, a po završetku akcije smo ostavili poruke kojima pozivamo naše susjede i sugrađane da nam pomognu održati trg čistim i lijepim da svi možemo uživati u njemu. Reakcije su bile iznimno pozitivne tako da očekujemo još veći odaziv na sljedećem kvartovskom okupljanju”, s osmijehom nam priča Tihana.

Važno je krenuti s malim koracima i jednostavnim ciljevima

A upravo zato što su svojim primjerom pokazale da se može, razgovarali smo i o na ovim prostorima toliko prisutnoj liniji manjeg otpora, koja nalaže da pojedinac ili manja grupa ionako ne mogu dovesti do neke značajne promjene, pa nema smisla ni pokušati. “Zvuči otrcano, ali je istinito, promjena kreće od nas samih. Krenite s malim koracima i jednostavnim ciljevima, možda čišćenje vašeg kvartovskog dječjeg igrališta, skupite šačicu istomišljenika i vidjet ćete kakvu ćete lavinu potpore pokrenuti. To smo mi iskusile s prvom akcijom, od potpore našeg kvartovskih kafića, do donacija isprintanih postera, letaka do krafni Janje Benić za sudionike. A tek optimizam svih okupljenih na prvoj akciji čišćenja Marulićevog trga, predivno nešto, zaista inspirativni optimizam”, entuzijastično priča Dina.

Tihana dodaje kako misli da je najvažnije da se promijeni percepcija javnog prostora i da svi mi građani shvatimo da gradski prostori pripadaju nama te da zajedničkim snagama grad možemo učiniti ljepšim, čišćim i sretnijim mjestom za život. Za početak, objašnjava, prema javnim prostorima se trebamo odnositi s poštovanjem i uvažavati činjenicu da prostor dijelimo s drugim osobama za što je potrebno uzajamno poštovanje i tolerancija kako prema javnom prostoru, tako i prema drugim sugrađanima. “Kod nas je još uvijek uvriježeno mišljenje da javni prostor nije naša briga i da će ga netko drugi održavati za nas. Kada ljudi počnu doživljavati ulice, parkove i trgove kao svoje dvorište ili dnevni boravak, počet će se više će se brinuti o istima”, ističe.

Zvuči otrcano, ali je istinito, promjena kreće od nas samih

Daje nam i neke konkretne naputke; možemo voditi računa o tome da opuške ne bacamo na pod već u kantu za smeće (opušci su najčešća vrsta otpada pronađena u prirodi i tijekom vremena se raspadaju na mikroplastiku te otpuštaju otrovne spojeve u okoliš), možemo pokupiti za svojim psom (umjesto plastičnih vrećica koristite biorazgradive ili od recikliranog papira), ne ostavljati smeće na javnim površinama izvan koševa, kao i ne vandalizirati javne i privatne fasade natpisima koji nagrđuju onih par fasada koje su obnovljene u centru grada. “Također, pitajte starije susjede trebaju li nešto iz dućana ili samo porazgovarajte s njima – otkrit ćete da sitnice mogu napraviti veliku pozitivnu razliku”, zaključuje.

O planovima i ključnom momentu odvažnosti

Ni planova za budućnost im, dakako, ne manjka, pa tako doznajemo da se kao inicijativa planiraju razvijati u dva smjera; provođenje različitih akcije vezanih za probleme s kojima se suočavaju na Marulićevom trgu te definirati detaljan plan i oformiti različite radne interdisciplinarne skupine – organizacijom radionica, panela i drugih inkluzivnih oblika suradnje. “Želimo uključiti sve zainteresirane dionike kako bismo zajedničkim snagama što uspješnije riješili postojeće probleme. Osim toga želja nam je unaprijediti i dodati novu vrijednost zajedničkim javnim prostorima”, nastavlja Tihana. Osim toga, žele surađivati s lokalnim mjesnim odborima te se nadaju da će do kraja godine implementirati i testirati pozitivne promjene na Marulićevom trgu.

Velika nam je želja surađivati s kulturnim i obrazovnim institucijama u susjedstvu za još veći učinak

“Nakon uspješne primjene na toj lokaciji, rješenja bismo željele preslikati na druge trgove, kvartove i, u konačnici, na cijeli Zagreb. Velika nam je želja surađivati s kulturnim i obrazovnim institucijama u susjedstvu za još veći učinak”, priča Tihana. I konačno, žele informirati i osnažiti ljude da sami rješavaju pojedine lokalne probleme s kojima se suočavaju uz pomoć postojećih alata koji su im na raspolaganju, a dio stanovništva ni ne zna da postoje i kako funkcioniraju.

Za kraj našeg razgovora, pitamo ih kako potaknuti građane na aktivnije sudjelovanje u zajednici, pogotovo u užurbanom vremenu u kojem živimo, a koje nam često ostavlja toliko malo prostora za slobodne aktivnosti. Dina nam odmah odgovara kako su se i njima sve ove promjene činile nemogućima – dok se nisu odvažile pokušati.

“Ako imate nešto što vas smeta i želite to promijeniti ili učiniti boljim, samo vam možemo savjetovati da se fokusirate na taj konkretan problem i riješite ga – kad se to dogodi, željet ćete napraviti više i bolje. U procesu ćete upoznati i druge ljude koji žele pomoći ili se žele uključiti. Odvažite se napraviti male promjene, inspirirat će vas i motivirati da se uhvatite ukoštac s novim izazovom”, poručila je.