INTERVJU

Specijalnost su joj hotelski interijeri i stoji iza ozbiljnih projekata u Hrvatskoj. Upoznajte Lanu Petrak

S 33-godišnjom arhitekticom iz Zagreba pričali smo o njezinoj strasti prema projektiranju hotelskih interijera, ali i svemu što joj profesija nosi

Posljednjih tjedana naveliko se pričalo o otvorenju hotela Diadora u Punta Skali pokraj Zadra. U pitanju je rekonstrukcija family hotela grupacije Falkensteiner na kojem je kao voditeljica projekta radila i mlada zagrebačka arhitektica Lana Petrak iz međunarodnog arhitektonskog studija Atellior. Upravo su joj hotelski interijeri specijalnost, pa je tako u posljednjih pet godina imala čak pet realizacija hotelskih projekata, većinom u Hrvatskoj, ali i regiji, pa čak i jedan i Litvi. Sve navedeno bio nam je dovoljan povod da se susretnemo s Lanom i doznamo malo više o njezinom radu, projektiranju, dinamici, ali i kako je to raditi za jedan međunarodni arhitektonski studio koji svoje urede ima u Zagrebu, ali i Londonu.

Neprocjenjivo iskustvo boravka na otoku radi jednog hotela

“Radim već osam godina u arhitekturi, većinom hotele. Uvijek sam iskreno uzbuđena zbog novog dizajna hotelske sobe koju radimo ili novih vizuala koji su upravo stigli. Jedna od najboljih stvari u poslovima poput arhitekture i dizajna je sam proces dizajniranja i put od ideje do realizacije. Mislim da mi to nikada neće dosaditi” otkriva mi ova 33-godišnja arhitektica na samom početku razgovora, koja se odmah nakon diplome zaposlila kod cijenjenog arhitekta Andrije Rusana koji je u tom trenutku radio Hotel Bellevue na Lošinju s pet zvjezdica. To joj je bilo, govori, neprocjenjivo iskustvo jer se cijeli ured preselio nekoliko mjeseci na otok kako bi mogli pratiti napeti tempo građenja hotela.

Upravo je ondje naučila kako izgleda pravo gradilište i da se sve da riješiti, makar crtala detalje rukom na nekom knauf zidu. Tada je, govori, shvatila i da je to možda nešto čime se u arhitektonskom smislu želi baviti i kad ode s otoka. Nakon dvije godine u Rusan arhitekturi počela je raditi u zagrebačkom uredu britanskog arhitektonskog ureda Scott Brownrigg koji vode Una Barac i Ante Marić. No, oni su ubrzo izdvojili zagrebački ured u samostalni i osnovali Atellior (čije smo radove nekoliko puta predstavljali na Super1), s uredima u Londonu i Zagrebu u kojem je Lana zaposlena. Upravo se uz Unu i Antu, dodaje, ima prilike razvijati i raditi hospitality projekte po cijeloj Europi, između ostalog na hotelima u Birminghamu, Londonu, Kölnu, Banja Luci, Vilniusu i Beogradu.

Falkensteiner Family Hotel Diadora

Falkensteiner Family Hotel Diadora

Falkensteiner Family Hotel Diadora

Lana je inače završila Arhitektonski fakultet u Zagrebu, no tijekom studiranja imala je i povremene izlete u inozemstvo. Tako je dio mastera odradila na tehničkom fakultetu u Münchenu, a nakon toga bila na praksi u Amsterdamu. Danas se bavi ozbiljnom arhitekturom i u tom je poslu intenzivno već godinama, pa je pitam i kako njezin posao danas zapravo izgleda. “Rad na projektima ovisi o fazi u kojoj se projekt nalazi. Moj uobičajeni dan je inače niz sastanaka sa suradnicima i investitorima uz svakodnevne interne koordinacije tima u kojima projektiramo i dogovaramo kako će izgledati pojedini elementi, biramo materijale i sl. Naravno, kada je gradilište u tijeku, kao sada, kad ih imam dva paralelno, sve postaje intenzivnije i dio tekućih stvari se rješava na licu mjesta” objašnjava arhitektica čiji su pojedini projekti na kojima je radila bili nedavno nominirani i nagrađeni prestižnim nagradama, na što je iznimno ponosna.

Nagrade, priznanja i motivacija

“Pa da, Hotel Le Meridien Split na kojem radim zadnje dvije godine je nedavno nagrađen BIG SEE nagradom u kategoriji za najbolji interijer javnih prostora. Također je u sklopu toga nominiran za Grand Prix u hospitality kategoriji. To mi puno znači jer vodim ovaj projekt od početka i velika je stvar za arhitekta vidjeti da je projekt realiziran u potpunosti nepromijenjen od koncepta do realizacije, do te mjere da se vizuali ne razlikuju od fotografija. Osobito mi je drago što smo uspjeli u koncept interijera integrirati naslijeđe i povijest hotela jer je on dio kolektivne memorije Splita. U svakoj sobi se primjerice nalaze pomno odabrane fotografije Feđe Klarića i Stanka Karamana, koji od 60-ih dokumentiraju splitsku svakodnevicu i pričaju joie de vivre Splita” priča Lana.

No, to nije jedino na čemu je recentno radila jer se kod nje stvari, projekti stalno isprepliću. Ističe paralelno i projekt interijera za hotel Indigo u Beogradu koji je, radi svojeg koncepta da dizajn svake sobe treba imati priču, jedan od najzabavnijih projekata na kojima je radila jer su imali priliku kroz dizajn sobe i javnih prostora prenijeti atmosferu secesijske scene Beograda i jak umjetničko-arhitektonski izričaj jugoslavenskog brutalizma. Tu je i još jedan lifestyle hotel koji upravo radi za novi brend od Accora – TRIBE i nalazi se u Manchesteru. Ističe kako su dosad otvorena samo tri hotela tog brenda u Europi. A tu je i već spomenuti Diadora u Punta Skali za koji Lana ističe kako je u pitanju projekt koji je zapravo promišljen kao poligon za aktivni odmor s obitelji te su elementi poput zida za penjanje integrirani u dizajn svake sobe.

Hrabrost dizajnera i investitora da naprave nešto neočekivano je velika prednost

Za sve njih zajedničko je jedno, govori Lana, kao i za sve arhitektonske projekte, a to je da su oni uvijek kompleksni jer zahtijevaju suradnju više struka i moraju učiniti krajnjeg korisnika zadovoljnim. Ono što je specifično kod njezinog načina rada, ali arhitektonskog studija u kojem je zaposlena, jest sam pristup dizajnu koji integrira zahtjeve investitora, potrebe tržišta i kad se radi o hotelskim projektima vrlo bitnu stavku – brend standarda svakog pojedinog hotelskog branda. Nastavno nastavno na to pitam je odmah i kako je to raditi u Atellioru, jednom tako veliko projektantskom timu s obzirom na činjenicu da rade i u inozemstvu.

“Uzbudljivo je i uvelike je unaprijedilo moj profesionalni engleski, a nedavno i njemački. Rad u velikom arhitektonskom uredu omogućuje zavidan portfelj različitih projekata, velik broj poticajnih kolega i suradnika, dok iskustvo rada i vođenja projekata dovodi do pomicanja osobnih granica. Mislim da je rad u jednom takvom uredu, osobito međunarodnom, koji uspješno posluje na europskom tržištu formativno iskustvo” dodaje arhitektica, koja inače u svojoj branši cijeni dobar koncept realiziran u potpunosti unatoč svim mogućim preprekama s kojima se može susresti kao projektantica. Također, cijeni hrabrost dizajnera i investitora da naprave nešto neočekivano i na kraju naprave projekt koji svi žele imati ili posjetiti. Osim toga, priča i kako zapravo voli projekte u kojima mora istražiti nešto novo. Zanimljivo joj je raditi specifične hotele koji zahtijevaju prilagođavanje određenom korisniku kroz inovativni dizajnerski pristup. Zato joj je hotel Diadora bio izazov jer dosad nije radila family hotel orijentiran na dječje potrebe i želje.

A koji projekti u Hrvatskoj i inozemstvu su je oduševili?

Lana Petrak 
Foto: Aleksandar Selak

Naravno, zanimalo me i da mi otkrije koji projekti su je kao arhitekticu nedavno oduševili bilo oni hrvatski ili inozemni, odnosno koga cijeni. Kaže kako joj je izvrstan projekt onaj ne možda toliko recentnog hotela u Hrvatskoj, D-resorta, arhitekta Nikole Bašića. Hotel je to s arhitekturom mediteranskog senzibiliteta – od spoja okoliša i arhitekture do finih detalja poput fasade od betona. Također nedavno je posjetila hotel Bohinj, vrlo uspješnu rekonstrukciju 30 godina starog hotela slovenskih OFIS arhitekata. No, ne krije kako bi bila vrlo sretna da se takve rekonstrukcije češće događaju i kod nas. Od stranih dizajnera Lana prati i cijeni rad studija Sundukovy Sisters koje s poznatim hotelskim brendovima, na nečemu što bi nazvala komercijalnim interijerima, pomiču granice očekivanog. Osim njih voli i prati rad Hannesa Peera i svestrane Particije Urqiole koja radi fenomenalan namještaj i interijere. Osim dizajnera, dodaje, bitno joj je pratiti ljude u hospitalityju poput Iana Schragera koji svojim idejama već desetljećima mijenja hotelsku industriju i trendove, između ostalog prvi je osmislio koncept boutique hotela.

Dobri projekti i kvalitetan rad dovode do prepoznatljivosti

Na temu koliko je danas teško ili pak nije biti arhitektica u Hrvatskoj i izdvojiti se iz mase, Lana samouvjereno govori kako dobri projekti i kvalitetan rad uvijek na kraju dovode do prepoznatljivosti. “Ono što vidim u Hrvatskoj, i što smatram da ima prostora za napredak, jest da je specijalizacija unutar struke još u povojima. Arhitektura je kreativna profesija, ali kreativnost je samo jedan segment puno kompleksnijeg paketa aktivnosti i mislim da manjak sličnih vrsta projekata dovodi do toga da svi rade sve. To nije nužno loše i daje prostora različitim uredima da realiziraju svoje projekte, ali isto tako dovodi do neznanja i nemogućnosti daljnjeg istraživanja (objašnjenje – arhitekt koji radi projekt trećeg dječjeg vrtića po redu će sigurno znati bolje optimizirati projekt nego arhitekt koji ga radi jednom i nakon toga nema prilike više), manjka kvalitetne optimizacije i u konačnici zna dovesti do lošeg ili osrednjeg proizvoda” poručuje.

Le Méridien Lav

Le Méridien Lav

Le Méridien Lav

Le Méridien Lav

Le Méridien Lav

I iako je projektiranje vrsta posla 24/7 i arhitekt nikada ne spava, doznajem od Lane da ona ipak u svemu tome pronalazi odmor i načine opuštanja jer je to nužnost, kao i u svakom poslu. Priča mi kako u tim slučajevima voli šetnje po umjetničkim galerijama i izložbama jer je umjetnost za nju savršen način aktivnog odmora jer kako dodaje, pokreće nešto u nama i tjera na reakcije koje inače izostanu u ludnici svakodnevnog života. Drugi tip odmora koji voli je odlazak u šumu ili planinu i to se trudi upražnjavati što češće.

Održivost je nova stvarnost

Za kraj našeg razgovora pitam je i koji su joj neki planovi i ambicije u smislu profesije, gdje se vidi kroz nekoliko godina i što bi voljela dalje raditi. Odmah skreće pažnju na činjenicu da moramo biti odgovorni prema onome što stvaramo, osobito u industriji koja zahtjeva da se skoro svakih pet godina određeni elementi mijenjaju zbog velikog broja korisnika i novih trendova. Dio je to većinskog stava europskog i svjetskog tržišta. “Održivost je naša nova stvarnost i kao dizajneri moramo projektirati na način da se stvari mogu ponovno koristiti. Moramo početi dizajnirati na način da biramo materijale koji su lokalni i koji ostavljaju manji ugljični otisak, da promišljamo na koji način ugrađujemo stvari i kako se one proizvode. Voljela bih imati priliku raditi s investitorima na projektu koji na taj način pristupaju projektu i vjeruju u takav pristup. Mislim da bi bilo sjajno raditi na pop up konceptu održivog boutique hotela.”

Prati S1 i na našim društvenim profilima:

Facebook Instagram YouTube