Nekad je nužno odabrati stranu
PRIČA

Sendy je mlada šumarica koja je grad zamijenila selom i vodi projekt banke sjemena. Evo kako danas živi

FOTO: Neven Petrović

Sendy Osmičević je zaposlena u udruzi ZMAG gdje trenutno radi na projektu Društvena banka sjemena. Promijenit će vaš pogled na svijet

‘Kad narastem želim biti kao Sendy’, tako nekako mogu započeti priču o Sendy Osmičević, permakulturistici i okolišnoj aktivistici koja je trenutno zaposlena u ZMAG-u, Zelenoj mreži aktivističkih grupa. Njezin poziv je, nakon što je magistrirala Urbano šumarstvo, zaštitu okoliša i prirode te završila 72-sati tečaj permakulture i permakulturnu akademiju, postao njen život.

Tako je grad zamijenila sa selom, a trenutno radi na ZMAG-ovom projektu Društvena banka sjemena u Vukomeriću, što je i bio naš povod za razgovor. A zašto kad narastem želim biti kao Sendy? Najbolje je da pročitate sami.

KAKO ŽIVJETI U SKLADU S PRIRODOM

Sendy
Neven Petrović

”Treba uvijek započeti od samoga sebe, a svojim primjerom inspirirati i potaknuti druge. Na početku je malo teže jer ne znaš od kuda točno početi, ali kada uđeš u štos odjednom ti se otvori totalni drugi svijet. Informacije počnu same dolaziti gdje što možeš nabaviti i kupiti i shvatiš kako nikako nisi sam i da postoji puno ljudi koji dijele tvoje interese.”, odgovara mi Sendy na pitanje kako je uopće živjeti u skladu s prirodom, kupovati isključivo organsko i kompostirati. Zanimalo me koliko je kvalitetniji njezin život.

Neven Petrović

”Prednosti života u skladu s prirodom su to što znam da radim ispravnu stvar za sebe i druge, što možeš uživati u tišini i cvrkutu ptica, svake večeri nebo je puno zvijezda i zrak je svjež, samoniklo jestivo bilje raste posvuda, bereš svoje voće i povrće, nema stresa, nemam crne podočnjake kao prije, smirenija sam i uživam u svakom sunčanom danu ili kiši, više nego prije.’’ Sendy se upoznala sa ZMAG-om tijekom školovanja, a za permakulturu prvi put je čula prije desetak godina na jednoj tribini u klubu Močvara.

Prednosti života u skladu s prirodom su to što znam da radim ispravnu stvar za sebe i druge

”Privrženost prema prirodi prvo su mi usadili roditelji, a nakon toga uslijedila je Prirodoslovna škola Vladimir Prelog, a zatim i Šumarski fakultet na kojem sam magistrirala Urbano šumarstvo, zaštitu okoliša i prirode. Još tijekom školovanja se počela vrzmati oko ZMAG-a kroz razne radionice, tečajeve, volontiranja i stažiranja.’ Sada je njihov zaposlenik već četiri godine, kao i voditeljica projekta Društvena banka sjemena.

Što je točno Društvena banka sjemena?

ZMAG
Neven Petrović

”Društvena banka sjemena novi je ZMAG-ov projekt čiji je glavni cilj doprinijeti očuvanju lokalnih i tradicijskih sorti sjemena, ali i obnovi onih izgubljenih za buduće generacije. Prema procjenama FAO (Organizacije za prehranu i poljoprivredu), raznolikost kultiviranog bilja smanjila se za 75 posto tijekom 20. stoljeća, dok će trećina od onoga što je ostalo biti izgubljeno do 2050.”, objašnjava mi Sendy.

Trenutno u svojoj banci pohranjuju tristotinjak različitih sorti povrća, cvijeća i začinskog bilja, a glavne aktivnosti Društvene banke sjemena usmjerene su na jačanje i poboljšanje lokalnog sjemenarskog sustava s naglaskom na tradicijske sorte. Također, projekt veliku pažnju pridaje educiranju, podizanju svijesti i dijeljenju znanja o važnosti očuvanja lokalnih sorti.

ZMAG
Neven Petrović

Društvena banka sjemena je projekt osmišljen tako da bude u vlasništvu svojih članova, otvoren za javnost, proizvođače hrane, male poljoprivrednike, vrtlare i potrošače. ”Bilo da ste vrtlar, mali poljoprivrednik, hobist ili entuzijast, i vi možete postati član i ostvariti razne pogodnosti, među kojima su i besplatni paketići sjemena, priručnici o sijanju i popusti na radionice u organizaciji ZMAG-a.”A razloga za to imate na pretek. Naime, tijekom povijesti za zadovoljavanje osnovnih potreba čovječanstvo se koristilo s čak 7000 vrsta uključujući i samoniklo jestivo bilje, dok se danas koristimo sa svega 30 vrsta i to zapravo najviše s ove tri – pšenicom, kukuruzom i rižom.

Trenutno pohranjujemo tristotinjak različitih sorti povrća, cvijeća i začinskog bilja

Kaže mi da istraživanja pokazuju kako je krajnje vrijeme da se pobrinemo za budućnost. Gubitkom baštine genetskih resursa mi ustvari gubimo pravo odabira što ćemo jesti i kakav uzgoj bilja ćemo izabrati. “Kupovinom sjemena od sjemenarskih kompanija, svjesno ili ne, odričemo se tog svog prava i prepuštamo u ruke korporacija kojima je na prvom mjestu profit, a tek onda naše zdravlje i kvaliteta života”, dodaje Sendy.

Kako sam grad zamijenila selom

Neven Petrović

Ono što je Sendy potaknulo da se bavi ovim zanimanjem su okusi jer nismo ni svjesni koliko sorti rajčica, paprika i kukuruza ima, a svi imaju različiti okus, miris i boju te dozrijevaju u različito vrijeme. Tako da primjerice rajčicu možete jesti cijele sezone, a ne samo u kratkom periodu.

To ju je između ostalog potaklo i na preseljenje iz grada. ”Nisam više željela živjeti u malom iznajmljenom stanu bez dvorišta, uz veliku prometnicu i susjedima kojima stalno nešto smeta. Kada se usporedi što sve možete dobiti na selu za cijenu jednog malog stana u Zagrebu, odabir je bio jednostavan i logičan.” Nedavno je prošla godina dana od kad živi na Vukomeriću i nije se bilo teško prilagoditi na bolje.

Kada se usporedi što sve možete dobiti na selu za cijenu jednog malog stana u Zagrebu, odabir je jednostavan

Preživjela je prvu zimu, to ju je najviše brinulo. Postala je samostalnija, ne postoje više muški i ženski poslovi, kad je trava visoka netko ju mora pokositi. “Nema previše slobodnog vremena jer se stalno nešto mora raditi po kući i oko nje, pogotovo sada kada je još nismo sredili do kraja, a većinu stvari radimo sami moj dečko Luka i ja.”

ZMAG
Neven Petrović

Trenutno joj ništa ne nedostaje jer barem jednom tjednom mora nešto obaviti u gradu, a i za pola sata je u centru Zagreba. ”Doma smo si napravili kućno kino, a u ZMAG-u je barem jednom mjesečno tulum. Kako je lijepo vrijeme stalno mi dolaze i moji ‘gradski’ prijatelji na roštilje i sunčanje ili nam pomažu u radnim akcijama oko kuće i vrta.”

Kada ovo sve čujete, dođe vam da odmah spakirate torbe, zar ne? I potakne na pitanje – ‘Kada bi svi živjeli u skladu s prirodom bi li učinili svijet boljim mjestom?’ Sendy mi je na to samo kratko i jasno odgovorila kako mi to može garantirati.

”Kada si skroz u tome poput mene, kada ti je posao ujedno i hobi, kada si među ljudima koji te podržavaju, zainteresiranost ljudi ti se čini zaista velika. Svjesna sam da zapravo nije tako, ali u zadnjih par godina nastale su mnoge hvalevrijedne inicijative koje dokazuju kako se ipak nešto pokrenulo u ljudima kada imaju potrebne za ovakvim stvarima.” Ono što ju veseli je to što su joj se počeli i prijatelji doseljavati u Vukomerić i okolicu.”

Reciklirano imanje ZMAG-a

ZMAG
Neven Petrović

Ako ste imalo zainteresirani za permakulturu uvijek možete i posjetiti poznato reciklirano imanje ZMGA-a koje je smješteno u selu Vukomerić koje se nalazi svega 30 km od Zagreba. Ondje možete vidjeti kako je živjeti u kućama od slame sa zelenim krovovima, kako je jednostavno vrtlariti na povišenim gredicama ili izgraditi finsku peć.

“Danas je Reciklirano imanje edukacijski centar u kojem provodimo velik dio naših programa te radionice s djecom. Ove godine imanje slavi i svoj 20-ti rođendan i povodom toga pripremamo veliku proslavu 28. rujna na koju ste svi pozvani!”

ZMAG
Neven Petrović

Planovi se uvijek kuhaju u ZMAG-u, a kako su u udruzi podijeljeni u timove svatko se brine za svoje područje rada. Novi zajednički cilj im je izgraditi i novi, još veći objekt u kojem bi bilo više kapaciteta za sve aktivnosti i posjetitelje, kao i pčelarstvo.

Možete vidjeti kako je živjeti u kućama od slame, kako je jednostavno vrtlariti ili izgraditi finsku peć

”Ovakav način života za mene je zapravo poziv oduvijek, što potvrđuje i moj godišnjak iz srednje škole u kojem ispod moje slike piše: Svojim postupcima poboljšati svijet. To i dan danas potpisujem.”

Sendy
Neven Petrović

Za sam kraj Sendy je podijelila sa mnom tri jednostavne stvari s kojima možete napraviti razliku i živjeti u skladu s prirodom:

Kompostiranje: 45% vaše vrećice za smeće čini bio otpad, koji na hrpi stvara stakleničke plinove koji direktno utječu na globalno zatopljenje i ocjedne vode koje zagađuju tlo i podzemne vode. Zašto to ne zaustavimo direkt iz kuhinje?

Kupovanje hrane od ekološki certificiranih OPG-a: osim što jedete svježu hranu koja ima okusa, pomažete i lokalnim farmerima. Izlika da je to jako skupo ne vrijedi. Mi u sklopu udruge imamo i zadrugu “Hrana za dobro”, ulogirajte se, provjerite cijene, upoznajte naše poljoprivrednike i probajte proizvode.

Jedite manje mesa: ako već ne možete skroz prestati.