Sendy je mlada šumarica koja je grad zamijenila selom i vodi projekt banke sjemena. Evo kako danas živi
Sendy Osmičević je zaposlena u udruzi ZMAG gdje trenutno radi na projektu Društvena banka sjemena. Promijenit će vaš pogled na svijet
‘Kad narastem želim biti kao Sendy’, tako nekako mogu započeti priču o Sendy Osmičević, permakulturistici i okolišnoj aktivistici koja je trenutno zaposlena u ZMAG-u, Zelenoj mreži aktivističkih grupa. Njezin poziv je, nakon što je magistrirala Urbano šumarstvo, zaštitu okoliša i prirode te završila 72-sati tečaj permakulture i permakulturnu akademiju, postao njen život.
Tako je grad zamijenila sa selom, a trenutno radi na ZMAG-ovom projektu Društvena banka sjemena u Vukomeriću, što je i bio naš povod za razgovor. A zašto kad narastem želim biti kao Sendy? Najbolje je da pročitate sami.
KAKO ŽIVJETI U SKLADU S PRIRODOM
”Treba uvijek započeti od samoga sebe, a svojim primjerom inspirirati i potaknuti druge. Na početku je malo teže jer ne znaš od kuda točno početi, ali kada uđeš u štos odjednom ti se otvori totalni drugi svijet. Informacije počnu same dolaziti gdje što možeš nabaviti i kupiti i shvatiš kako nikako nisi sam i da postoji puno ljudi koji dijele tvoje interese.”, odgovara mi Sendy na pitanje kako je uopće živjeti u skladu s prirodom, kupovati isključivo organsko i kompostirati. Zanimalo me koliko je kvalitetniji njezin život.
”Prednosti života u skladu s prirodom su to što znam da radim ispravnu stvar za sebe i druge, što možeš uživati u tišini i cvrkutu ptica, svake večeri nebo je puno zvijezda i zrak je svjež, samoniklo jestivo bilje raste posvuda, bereš svoje voće i povrće, nema stresa, nemam crne podočnjake kao prije, smirenija sam i uživam u svakom sunčanom danu ili kiši, više nego prije.’’ Sendy se upoznala sa ZMAG-om tijekom školovanja, a za permakulturu prvi put je čula prije desetak godina na jednoj tribini u klubu Močvara.
Prednosti života u skladu s prirodom su to što znam da radim ispravnu stvar za sebe i druge
”Privrženost prema prirodi prvo su mi usadili roditelji, a nakon toga uslijedila je Prirodoslovna škola Vladimir Prelog, a zatim i Šumarski fakultet na kojem sam magistrirala Urbano šumarstvo, zaštitu okoliša i prirode. Još tijekom školovanja se počela vrzmati oko ZMAG-a kroz razne radionice, tečajeve, volontiranja i stažiranja.’ Sada je njihov zaposlenik već četiri godine, kao i voditeljica projekta Društvena banka sjemena.
Što je točno Društvena banka sjemena?
”Društvena banka sjemena novi je ZMAG-ov projekt čiji je glavni cilj doprinijeti očuvanju lokalnih i tradicijskih sorti sjemena, ali i obnovi onih izgubljenih za buduće generacije. Prema procjenama FAO (Organizacije za prehranu i poljoprivredu), raznolikost kultiviranog bilja smanjila se za 75 posto tijekom 20. stoljeća, dok će trećina od onoga što je ostalo biti izgubljeno do 2050.”, objašnjava mi Sendy.
Trenutno u svojoj banci pohranjuju tristotinjak različitih sorti povrća, cvijeća i začinskog bilja, a glavne aktivnosti Društvene banke sjemena usmjerene su na jačanje i poboljšanje lokalnog sjemenarskog sustava s naglaskom na tradicijske sorte. Također, projekt veliku pažnju pridaje educiranju, podizanju svijesti i dijeljenju znanja o važnosti očuvanja lokalnih sorti.
Društvena banka sjemena je projekt osmišljen tako da bude u vlasništvu svojih članova, otvoren za javnost, proizvođače hrane, male poljoprivrednike, vrtlare i potrošače. ”Bilo da ste vrtlar, mali poljoprivrednik, hobist ili entuzijast, i vi možete postati član i ostvariti razne pogodnosti, među kojima su i besplatni paketići sjemena, priručnici o sijanju i popusti na radionice u organizaciji ZMAG-a.”A razloga za to imate na pretek. Naime, tijekom povijesti za zadovoljavanje osnovnih potreba čovječanstvo se koristilo s čak 7000 vrsta uključujući i samoniklo jestivo bilje, dok se danas koristimo sa svega 30 vrsta i to zapravo najviše s ove tri – pšenicom, kukuruzom i rižom.
Trenutno pohranjujemo tristotinjak različitih sorti povrća, cvijeća i začinskog bilja
Kaže mi da istraživanja pokazuju kako je krajnje vrijeme da se pobrinemo za budućnost. Gubitkom baštine genetskih resursa mi ustvari gubimo pravo odabira što ćemo jesti i kakav uzgoj bilja ćemo izabrati. “Kupovinom sjemena od sjemenarskih kompanija, svjesno ili ne, odričemo se tog svog prava i prepuštamo u ruke korporacija kojima je na prvom mjestu profit, a tek onda naše zdravlje i kvaliteta života”, dodaje Sendy.
Kako sam grad zamijenila selom
Ono što je Sendy potaknulo da se bavi ovim zanimanjem su okusi jer nismo ni svjesni koliko sorti rajčica, paprika i kukuruza ima, a svi imaju različiti okus, miris i boju te dozrijevaju u različito vrijeme. Tako da primjerice rajčicu možete jesti cijele sezone, a ne samo u kratkom periodu.
To ju je između ostalog potaklo i na preseljenje iz grada. ”Nisam više željela živjeti u malom iznajmljenom stanu bez dvorišta, uz veliku prometnicu i susjedima kojima stalno nešto smeta. Kada se usporedi što sve možete dobiti na selu za cijenu jednog malog stana u Zagrebu, odabir je bio jednostavan i logičan.” Nedavno je prošla godina dana od kad živi na Vukomeriću i nije se bilo teško prilagoditi na bolje.
Kada se usporedi što sve možete dobiti na selu za cijenu jednog malog stana u Zagrebu, odabir je jednostavan
Preživjela je prvu zimu, to ju je najviše brinulo. Postala je samostalnija, ne postoje više muški i ženski poslovi, kad je trava visoka netko ju mora pokositi. “Nema previše slobodnog vremena jer se stalno nešto mora raditi po kući i oko nje, pogotovo sada kada je još nismo sredili do kraja, a većinu stvari radimo sami moj dečko Luka i ja.”
Trenutno joj ništa ne nedostaje jer barem jednom tjednom mora nešto obaviti u gradu, a i za pola sata je u centru Zagreba. ”Doma smo si napravili kućno kino, a u ZMAG-u je barem jednom mjesečno tulum. Kako je lijepo vrijeme stalno mi dolaze i moji ‘gradski’ prijatelji na roštilje i sunčanje ili nam pomažu u radnim akcijama oko kuće i vrta.”
Kada ovo sve čujete, dođe vam da odmah spakirate torbe, zar ne? I potakne na pitanje – ‘Kada bi svi živjeli u skladu s prirodom bi li učinili svijet boljim mjestom?’ Sendy mi je na to samo kratko i jasno odgovorila kako mi to može garantirati.
”Kada si skroz u tome poput mene, kada ti je posao ujedno i hobi, kada si među ljudima koji te podržavaju, zainteresiranost ljudi ti se čini zaista velika. Svjesna sam da zapravo nije tako, ali u zadnjih par godina nastale su mnoge hvalevrijedne inicijative koje dokazuju kako se ipak nešto pokrenulo u ljudima kada imaju potrebne za ovakvim stvarima.” Ono što ju veseli je to što su joj se počeli i prijatelji doseljavati u Vukomerić i okolicu.”
Reciklirano imanje ZMAG-a
Ako ste imalo zainteresirani za permakulturu uvijek možete i posjetiti poznato reciklirano imanje ZMGA-a koje je smješteno u selu Vukomerić koje se nalazi svega 30 km od Zagreba. Ondje možete vidjeti kako je živjeti u kućama od slame sa zelenim krovovima, kako je jednostavno vrtlariti na povišenim gredicama ili izgraditi finsku peć.
“Danas je Reciklirano imanje edukacijski centar u kojem provodimo velik dio naših programa te radionice s djecom. Ove godine imanje slavi i svoj 20-ti rođendan i povodom toga pripremamo veliku proslavu 28. rujna na koju ste svi pozvani!”
Planovi se uvijek kuhaju u ZMAG-u, a kako su u udruzi podijeljeni u timove svatko se brine za svoje područje rada. Novi zajednički cilj im je izgraditi i novi, još veći objekt u kojem bi bilo više kapaciteta za sve aktivnosti i posjetitelje, kao i pčelarstvo.
Možete vidjeti kako je živjeti u kućama od slame, kako je jednostavno vrtlariti ili izgraditi finsku peć
”Ovakav način života za mene je zapravo poziv oduvijek, što potvrđuje i moj godišnjak iz srednje škole u kojem ispod moje slike piše: Svojim postupcima poboljšati svijet. To i dan danas potpisujem.”
Za sam kraj Sendy je podijelila sa mnom tri jednostavne stvari s kojima možete napraviti razliku i živjeti u skladu s prirodom:
Kompostiranje: 45% vaše vrećice za smeće čini bio otpad, koji na hrpi stvara stakleničke plinove koji direktno utječu na globalno zatopljenje i ocjedne vode koje zagađuju tlo i podzemne vode. Zašto to ne zaustavimo direkt iz kuhinje?
Kupovanje hrane od ekološki certificiranih OPG-a: osim što jedete svježu hranu koja ima okusa, pomažete i lokalnim farmerima. Izlika da je to jako skupo ne vrijedi. Mi u sklopu udruge imamo i zadrugu “Hrana za dobro”, ulogirajte se, provjerite cijene, upoznajte naše poljoprivrednike i probajte proizvode.
Jedite manje mesa: ako već ne možete skroz prestati.