INTERVJU

Prva je kojoj je to uspjelo iz Hrvatske. Izvorka Jurić izlagala je na prestižnoj konferenciji za brending

Poziv na First Round konferenciju u Amsterdam svrstao ju je u sam vrh svjetske scene. Ispričala nam je sve o tome

FOTO: Aleksandar Selak

Izvorka Jurić sinonim je za dizajn ambalaže i brending. Poziv na konferenciju u Amsterdam svrstao ju je u sam vrh svjetske scene. Ispričala nam je sve

Hrvatska dizajnerska scena nedavno je dobila svog prvog predstavnika, odnosno predstavnicu na prestižnoj svjetskoj konferenciji za brending First Round u Amsterdamu. Ta čast pripala je Design Bureau Izvorka Jurić koji je pozvan da predstavi svoj način rada na spomenutom okupljanju etabliranih svjetskih dizajnerskih studija. Dizajn identiteta proizvoda i ambalaže za Hrvatsku kovanicu novca projekt je kojim su svoj proces dizajna prezentirali upravo ondje velika Izvorka Jurić i njezin tim i to globalnoj stručnoj publici. Ovo nam je, pogađate, bio i više nego dovoljan povod da sjednemo s ovom cijenjenom hrvatskom dizajnericom koja nam je ispričala dojmove oko ovog zbilja utjecajnog i renomiranog poziva, sudjelovanja, ali i dizajnerske scene općenito.

Izvorka otkriva tko je Izvorka danas u odnosu na prije

Na pitanje tko je Izvorka danas, a tko je nekad bila reći će vam da je prije svega kreativna i art direktorica u vlastitom dizajn studiju Design Bureau, gdje vodi tim divnih kreativnih ljudi – dizajnera, ilustratora, copywritera, s kojima zajedno radi na raznovrsnim projektima s područja dizajna, prvenstveno u području brandinga i dizajna ambalaže. “Počela sam raditi u dizajnu prije nešto više od 20 godina, još kao studentica na Studiju Dizajna u Zagrebu. Na tom sam putu skupljala različita znanja i vještine, učila kroz raznovrsne projekte i napredovala kroz funkcije, od junior dizajnerice do art direktorice. Danas naravno i dalje učim, jer se u dizajnu stalno nešto novo događa i potrebno se konstantno educirati, ali isto tako učim i druge – nove mlade studente dizajna” otkriva ova ujedno i docentica na Sveučilištu u Zagrebu na Studiju Dizajna pri Arhitektonskom fakultetu gdje drži kolegije Strategije brendiranja i Upravljanje dizajnom, a na Sveučilištu Algebra u Zagrebu vodi i kolegije Dizajn ambalaže, Brending i Dizajn multikultura.

Godine iskustva vam donesu da jednostavnije idete kroz projekt

Iako je iza nje puno godina djelovanja, na tu temu mi pak kaže kako joj se čini da nema neke velike razlike u njezinom višegodišnjem djelovanju, osim godina iskustva koja vam donesu da jednostavnije idete kroz projekt i lakše predviđate moguće izazove i kako ih riješiti. Osnovni princip je, govori Izvorka, isti kao i na početku, uvijek pristupati svakom projektu kao da je najvažniji do sada, sa strašću, ali analitički, tražeći baš to nešto što je specifično i drugačije što se može pretočiti u kreativnu ideju, ispričati i stvoriti neku novu vrijednost za korisnike. Osobno joj se čini, dodaje, da je s godinama postala opuštenija, u smislu da je prije više težila nekom idealnom rezultatu i uvijek se jako kritički odnosila prema svom radu. Danas puno više uživa u samom procesu i misli da takav pristup u konačnici i daje bolje rezultate.

Aleksandar Selak

A jedan od značajnih rezultata u karijeri svakako je recentni poziv na First Round. Priča kako ju je on vrlo ugodno iznenadio i već tada je bila jako polaskana što su je Armin Vit i Bryony Gomez-Palacio iz UnderConsideration uključili u svoju prvu europsku inačicu First Round konferencije. Otkriva dalje kako je UnderConsideration zapravo poznati američki dizajn studio koji vodi nekoliko popularnih dizajn-blogova s višemilijunskim pregledima, među kojima je najpoznatiji Brand New koji redovito i sama prati.

Poziv na prestižnu konferenciju kao veliko priznanje

“Prilično ozbiljno sam se pripremala za samo izlaganje i bilo mi je jako važno kako će biti prihvaćeno. Mislim da je poziv na ovu konferenciju veliko priznanje za mene osobno, ali i za rad moga studija. Ideja First Round prezentacije nije predstavljanje samo jednog konkretnog projekta, već vlastitih znanja i vještina prezentiranja, suradnje s klijentima te načinima na koji teče takva suradnja. Na konferenciji iskusni dizajneri zapravo dijele svoja znanja i iskustva rada s klijentima od prve prezentacije do realizacije projekta. Naglasak je na samom procesu i vlastitom načinu rada nekog studija, iz kojeg onda ostali sudionici mogu puno naučiti. Zapravo se radi o razmjeni znanja koje se inače smatraju poslovnom tajnom i ne dijele se baš tako često, pa je ovaj događaj zatvorenog tipa i samo za pripadnike struke” objašnjava u detalje moja sugovornica kako je to sve skupa zamišljeno i kako je izgledalo, a ne krije kako je se upravo ondje dojmila prije svega odlična organizacija.

Oduševio ju je i odabir samih predavača

Od prvog maila koji je primila, svaki korak bio je detaljno objašnjen predavačima i sudionicima događaja. Vrlo profesionalno, transparentno i s puno stila, napisano i komunicirano, a sama konferencija First Round održana je u spektakularnoj arhitekturi amsterdamskog Muzeja filma. Oduševio ju je paralelno i odabir samih predavača. Dizajneri iz Amsterdama, Porta, Barcelone, Helsinkia, Stockholm… respektabilni europski studiji poput Dumbar, Thonik, D8, Lava, Beau Colin, Giada Tamborrino, Tarek Atrissi Design, Bedow, Kokoro & Moi, Bond i Eduardo Aires, svi su bili ondje. U druženju s predavačima dojmila je se, ne krije Izvorka, strast u pristupu poslu, ali i činjenica da ih sve okupiraju iste teme i isti problemi u struci, neovisno od toga iz koje zemlje dolaze i da li se radi o malom studiju ili velikoj agenciji.

Konkurencija je zbilja velika

No, nadovezujem se s pitanjem koliko je danas teško ili nije izdvojiti se od drugih u njezinom poslu, bilo u regiji bilo globalno. Govori kako se s jedne strane zbilja teško izdvojiti, jer je konkurencija stvarno velika. Svi se zapravo na globalnom tržištu nadmeću za poslove s hrvatskim dizajnerima, ali i sa stranima koji ulaze na naše tržište jednako kao što i mi ulazimo na europsko. S druge strane, ako imate dobre ideje i projekte, puno ih lakše i brže možete plasirati široj publici i dobiti vidljivost ili se istaknuti nekom svojom posebnošću.

“Mislim da je naša snaga u strateškom pristupu dizajnu. Ako pogledate naš portfolio vidjet ćete da ne postoji neki prepoznatljivi stil, već svaki projekt zapravo daje odgovor na postavljeni zadatak. Takav način rada omogućuje nam da osmislimo takvu komunikaciju i dizajn koja će biti najučinkovitiji za našeg klijenta i neki brend, proizvod ili uslugu najbolje približiti korisnicima. Volimo raditi projekte koji su uvijek različiti i svježi, koji za nas predstavljaju svojevrstan izazov i donose neku dizajn inovaciju, a time klijentima donose komparativnu prednost na zahtjevnom tržištu” svjesna je Izvorka svojih prednosti, ali i svog tima, a ističe i kako su posljednjih godina zadovoljni što njihov rad prepoznaju i hrvatski i inozemni klijenti, pa imaju priliku raditi na stvarno raznovrsnim projektima.

A što su sve njezin tim i ona dosad radili

“Na primjer za mali hrvatski kozmetički brend Bee’s Magic, proizvodi na bazi propolisa, osmislili smo identitet proizvoda, za Kupilek kupinova vina i druge proizvode od kupina, rebrending cjelokupne grupe proizvoda, jer su nakon više godina na tržištu trebali novu suvremeniju komunikaciju. S druge strane zadnjih nekoliko godina intenzivno radimo različite proizvode i ambalažu za Hrvatsku kovnicu novca, gdje se radi o stvarno specifičnim projektima. Prošle godine realizirali smo katalog kolekcija za naš vodeći brend namještaja Prostoria, a jedan od posljednjih realiziranih projekta je veliki rebrending brokerske kuće iz Nizozemske. Radi se o poslovnoj grupaciji u području trgovine u poljoprivredi za koju smo postavili novu brend arhitekturu, osmislili novo ime – Planture, korporativni identitet i promotivne materijale te brend i ambalažu za grupu proizvoda Next Level Naturals. Znači radimo i projekte malih hrvatskih proizvođača i velikih globalnih kompanija i baš ta raznovrsnost je jako poticajna” objašnjava dok se paralelno vraćamo na pojam kreativnosti i kako se osjeća kada na tom polju presuši, odnosno osjeti zasićenje.

Pojam kreativnosti i potencijalno zasićenje

“Kreativno mišljenje se može učiti, vježbati i razvijati. Što više radite kreativne poslove i potičete se da razmišljate drugačije, s vremenom postajete kreativniji i bolji u ovom poslu. Dizajneri promišljaju dane im zadatke iz nekog drugog kuta ili traže rješenja na nekim “novim mjestima” i tako dolaze do svježih ideja ili inovacijskih rješenja. Naravno da takav proces zahtjeva vrijeme i nije uvijek moguće točno predvidjeti koje vrijeme će vam biti potrebno. Kao i svi, i mi radimo u okviru zadanih rokova, ali trudimo se s klijentima uvijek postaviti realne rokove, unutar kojih je moguće realizirati kvalitetno rješenje” objašnjava dalje Izvorka te otkriva kako inspiraciju traži u istraživanju teme kojom se bavi, analizi proizvoda koji dizajniraju, međusobnim razgovorima u studiju, u povijesti umjetnosti i dizajna, u trendovima, u aktualnim zbivanjima.

Naglašava kako dizajn uvijek korespondira s vremenom u kojem je nastao i odgovor je na današnje potrebe društva ili korisnika, pa je najčešće i odraz onog što se događa u svijetu ili u našoj užoj okolini. “Naš je posao dosta intenzivan, pa iako je zabavan i uvijek drugačiji, znamo se i prilično umoriti. Zato se trudimo putovati i redovno odlaziti na periode godišnjih odmora kako bi se fizički i psihički odmorili, prikupili nova iskustva i vratili se na posao spremni za nove kreativne ideje.”

Ideja je ta koja je najviše u poslu veseli

Aleksandar Selak

Na pitanje što je pak najviše u njezinom poslu veseli, Izvorka ispaljuje kako je to u prvom redu ideja. Taj se dio nije promijenio, i dobra ideja je još uvijek najvažnija i najviše je veseli i motivira kad imaju neki dobar smjer i dobru kreativnu podlogu na kojoj će graditi svoje rješenje. A nakon toga slijedi i dobra egzekucija te ideje, odnosno da donosi uspjeh klijentu, da se korisnicima sviđa i da brend ili proizvod “živi”.

Među novim generacijama imamo talentiranih mladih ljudi

Kako Izvorka ujedno predaje i na Studiju Dizajna pri Arhitektonskom fakultetu i na Sveučilištu Algebra morala sam je pitati što misli o današnjim generacijama u odnosu na moju ili njezinu, odnosno što je primijetila kod današnjih studenata.

“Vidim promjenu i moram reći da nisam baš oduševljena smjerom u kojem idemo. Nove generacije su manje samostalne, teže se usmeno izražavaju, imaju slabije razvijene komunikacijske vještine, manju razinu općih znanja i znatno su manje informirane o svijetu oko sebe. Ne mislim tu samo na područje dizajna, već općenito na društvena zbivanja i važne teme kojima bi se mladi trebali baviti i pokretati promjene u društvu. Nekada smo imali znatno manje mogućnosti i znatno teže smo dolazili do informacija, od stručne literature do novih tehnologija, ali mi se čini da smo bili više informirani i aktivniji. Danas je sve dostupno, ali se mladi teško snalaze u odabiru pravih sadržaja. Studenti s kojima radim su iznimno motivirani, jer su probrani od velikog broja prijavljenih na prijemnom ispitu, ali ipak nisu naučili kritički misliti, promišljati koncepte i razmišljati van ustaljenih okvira i to je ono čime se i najviše bavimo na prvim godinama studija. Ipak, među novim generacijama koje izlaze sa Studija imamo talentiranih mladih ljudi od kojih su neki već sada vrlo zapaženi dizajneri i veseli me vidjeti kakve će nam sve zanimljive projekte donijeti u budućnosti” govori ova dizajnerica, ali i profesorica koju nisam propustila pitati ni što misli onda u kojem smjeru dizajn uopće ide, ali i njezin segment konkretno.

Ističe kako je naglasak naravno na novim tehnologijama, i to ne samo u smjeru digitalne komunikacije i medija, već u smislu produkcije te novih materijala i tehnika koje možemo implementirati u svoje projekte. U tom području se najviše govori o održivosti i zelenom dizajnu (green design). U svom radu, govori Izvorka, trude se svakom projektu pristupati na takav način i proizvoditi proizvode ili ambalažu koji ne generiraju dodatan otpad već donose neka nova održiva rješenja. “Projekt koji smo radili za CERU London jedan je od takvih primjera, sa 100% održivim pakiranjem dostavne hrane od kojeg je jedan dio marama koja se može višestruko koristiti, ili pak pakiranje police životnog osiguranja za Allianz sa 100% održivim pakiranjem od kojeg je jedan dio izveden od papira sa sjemenkama i koji se može posaditi.”

Koga cijeni i čiji radovi je se dojme

Logično je bilo da se pozabavimo i temom koga iz svoje branše cijeni, i čiji radovi su je se dojmili. Govori kako u Hrvatskoj ima jako puno kvalitetnih dizajnera i uspješnih agencija, pa ima jako puno kolega koje cijeni i koje bi mogla nabrojati. No, od većih agencija izdvojila bi Studio Sonda, Senjor i Bruketa&Žinić&Grey. Istaknula bi i sjajan projekt studia Sonda “100% COVID free Journey” osmišljen za Gradsku knjižnicu Poreč, za koji su prošle godine osvojili cijeli niz međunarodnih nagrada i priznanja. Tu su još studio Oaza sa svojim istraživačkim i divnim izdavačkim projektima, Clinica studio s odličnim projektima dizajna za muzeje i izložbe, te studio đkć i Kazinoti&Komenda od manjih studija novije generacije dizajnera. Iz inozemstva trenutno izdvaja Jones Knowles Ritchie koji su u prošloj godini također napravili cijeli niz sjajnih rebrendinga, od Burger Kinga, M&M do Heinza, zatim Collins studio s odličnim brending SF Simfonijskog orkestra, studia Mucho s cijelim nizom svojih odličnih animiranih logotipa. Konstatira kako ih zapravo ima jako puno i da ih nije baš zahvalno izdvajati.

Poruka svim budućim dizajnerima

Za kraj, pitam je i što bi poručila svi budućim dizajnerima i onima koji se planiraju, žele baviti jednakim poslom. Govori kako bi bilo dobro redovno pratiti što se događa u dizajnu, umjetnosti, tehnologijama… ne samo kod nas, već i globalno. Važno je i skupljanje iskustva i znanja kao i pokušavanje da ih primijenite na nove načine koji će doprinijeti stvaranju novog boljeg društva. “Dizajn ima funkciju činiti svijet oko nas boljim i može biti alat koji će to uistinu i učiniti. Sami brendovi se danas sve više okreću društvenom angažmanu i uključuju u važna pitanja i mi kao dizajneri možemo jako puno pomoći u tom procesu” poručuje.