PRIČA

Prošlo je 30 godina od prve naslovnice Anne Wintour. Evo kako je postala sinonim za Vogue

Najpoznatija modna urednica na planeti jučer je proslavila 69. rođendan i 30 godina od svoje prve naslovnice za američki Vogue

Nema osobe koja nije čula za Annu Wintour. Njezin utjecaj prelazi granice modne industrije i medija i širi se čak i u politiku i umjetnost. Ako ne pratite njezin rad u Vogueu i cijelom Conde Nastu ili njujorškom muzeju Metropolitan, sigurno ste gledali film ili čitali knjigu Vrag nosi Pradu u kojima je glavni lik Mirande Priestley utemeljen upravo na liku Anne Wintour.

Slavna modna urednica, jučer je proslavila 69. rođendan, a ovaj mjesec obilježava i 30 godina od svoje prve naslovnice za američki Vogue koju je s Peterom Lindberghom snimila za izdanje u studenom 1988. godine. Tim smo se povodom odlučile prisjetiti kako je došla do titule najmoćnije žene svijeta mode.

UTJECAJNA OBITELJ NOVINARA I MODNIH UREDNIKA

Wintour je rođena u Hampsteadu u Velikoj Britaniji. Otac joj je bio urednik Evening Standarda, a kad se rastao od njene majke, pomajka joj je postala Audrey Slaughter, urednica i osnivačica magazina Honey i Petticoat. Odrastala je u Londonu u šezdesetima kada su se ondje na modnoj sceni zbivale sjajne stvari, a u dokumentarnom filmu “The September Issue” otkrila je da je zapravo njen otac odlučio da će se baviti modom.

S 14 godina počela je nositi svoj danas zaštitni bob, a s 15 je već radila u poznatom butiku Biba u kojem joj je otac dogovorio posao. Nakon toga je odustala od škole, zaposlila se u Harrodsu i počela hodati s Richardom Nevilleom koji joj je dao prvi angažman u medijima, u svom magazinu Oz. Nakon toga je 1970. postala urednička asistentica u Harper’s Bazaaru.

BUNTOVNA NARAV, ALI DISCIPLINA PRIJE SVEGA

Wintour je u mladosti imala starije partnere, nerijetko i vrlo utjecajne u svijetu medija. S jednim od njih, Jonom Bradshawom, napustila je Veliku Britaniju i stigla u New York gdje se opet zaposlila u Harper’s Bazaaru. Inovativna snimanja koje je tamo radila i buntovni karakter, donijeli su joj uskoro i prvi posao modne urednice u magazinu Viva. Radi se o magazinu za odrasle žene koji su izdavali urednik Penthousea Bob Guccione i njegova supruga Kathy Keeton. Upravo tamo je Wintour dobila svoje prve asistente i počela graditi reputaciju zahtjevne urednice s kojom je teško raditi.

Prvi posao u Vogueu dobila je 1983. uz pomoć direktora uredništva u Conde Nastu, Alexa Liebermana, iako je prije toga bila na razgovoru s glavnom urednicom Grace Mirabellom koja joj je odbila dati posao kad je Wintour rekla da želi njezinu poziciju. Lieberman ju je zaposlio kao kreativnu direktoricu magazina što je prvi put da se pojavila takva pozicija, a Wintour nije dugo čekala prije nego što je počela raditi promjene bez Mirabellinog znanja.

No, iako je bila svojeglava, nametljiva, čak i bahata, Wintour je prije svih shvatila moć celebrityja u modnim magazinima. Dvije godine kasnije zato je postala glavna urednica britanskog Voguea koji je odmah promijenila iz korijena, a onda je tri godine kasnije napokon preuzela Mirabellinu poziciju u američkom Vogueu.

REVOLUCIJA U MODNOM IZDAVAŠTVU

Prva naslovnica koju je Wintour s Lindberghom snimila za američki Vogue prikazivala je 19-godišnju manekenku Michaelu Bercu u trapericama od 50 dolara i Christian Lacroix puloveru s križem od 10 tisuća dolara. To je bio prvi put u povijesti Voguea da netko na naslovnici nosi traperice. Bila je to velika promjena za američki Vogue na kojem su do tada bili modeli s puno šminke i raskošne odjeće i nakita, a Wintour je rekla da joj je baš zato to najdraža naslovnica koju je snimila za Vogue.

Prepoznala je tada da se pojavio novi val neovisnih žena koje napokon zarađuju barem približno dobro kao i muškarci, fokusirane su na karijeru i žele i mogu si priuštiti lijepe stvari. Te su žene tada postale publika magazina Vogue kao što su i dan danas.

DOMINACIJA NA SVIM POLJIMA

Wintour je uskoro postala najmoćnija žena ne samo u izdavaštvu, nego u cijeloj modnoj industriji. Njezin strogi bob i sunčane naočale postali su simbol strogoće i nedostupnosti, a mogla je (i još uvijek može) uništiti nečiju karijeru ili je lansirati u nebesa. Ako ste gledali “The September Issue” onda ste jasno mogli vidjeti kako je pomogla Thakoonu Panichgulu da postane jedan od najprepoznatljivijih mlađih dizajnera 2009. godine.

Osim toga, Wintour je dobila cijeli institut u njujorškom muzeju Metropolitan koji je poznat po modnim izložbama još otkad je kontroverzna Diane Vreeland uređivala Vogue i priređivala izložbe živućim dizajnerima kao što je tada bio Yves Saint Laurent što je bilo strašno kontroverzno. Costume Institute tog muzeja danas novi ime Anne Wintour, a ona svakog prvog ponedjeljka u svibnju organizira otvorenje velike modne izložbe i Met Galu.

Osim glavne urednice Voguea, trenutno ima i titulu umjetničke direktorice cijelog Conde Nasta, a 2017. kraljica Elizabeta dodijelila joj je titulu Dame za doprinos modi i novinarstvu. Godinu prije toga je na američkim predsjedničkim izborima podržala Hillary Clinton pri čemu su se pojavile glasine da bi, da je Clinton pobijedila na izborima, Wintour postala britanska ambasadorica u SAD-u. Brat i sestra su joj političari, a i sama Wintour je sklona politici pa takva promjena karijere ne bi bila čudna. Osim toga, prošle godine su se pojavile glasine da napušta američki Vogue, što nakon 30 godina rada i ulaska u 70. godinu života doista ne bi bilo iznenađujuće. U svakom slučaju, budno ćemo pratiti svaki njen korak.