Profesionalni život posvetila je bebama. Danas je certificirana savjetnica za dohranu u Hrvatskoj

Studiranjem na Prehrambeno-biotehnološkom fakultetu u Zagrebu postala je magistra nutricionizma, a oduvijek je imala misiju pomagati ljudima

Ako ste nedavno postali roditelji i zanimali se za pitanje prehrane, odnosno dohrane svoje bebe, a pritom se koristite društvenim mrežama, velike su šanse da ste naišli na ime Ane Jelekovac Jurkin, certificirane savjetnice za dohranu. Upravo zato što je i nas zanimalo doznati više o tom području, o kojem se sve više počinje pričati, s Anom smo dogovorili da se nađemo i porazgovaramo. Prije svega, otkriva nam da ima 32 godine, odrasla je u Velikoj Gorici, a danas s mužem i sinom živi u Zagrebu. “Studiranjem na Prehrambeno-biotehnološkom fakultetu u Zagrebu postala sam magistra nutricionizma i ta vrsta zanimanja je bila nekako logičan slijed s obzirom na to da sam oduvijek osjećala da je moja misija pomagati ljudima”, pojašnjava nam odmah na početku.

Majčinstvo ju je promijenilo i privatno i profesionalno

Za vrijeme fakulteta, nastavlja, okrenula se istraživačkom dijelu nutricionizma, a tome su znatno pridonijele stručne prakse koje je radila u jednom istraživačkom centru u Rimu i na tehničkom fakultetu na Tajlandu. Nakon toga je našla posao u jednoj farmaceutskoj kompaniji i nekako se, otkriva, potpuno odmakla od svoje vizije nutricionizma. No, prije četiri godine postala je majka; majčinstvo je potpuno promijenilo njen svijet i, između ostalog, podsjetilo je na njen poziv, odnosno pomoglo definirati kome točno želi pomagati.

“Nakon dohrane sa svojim sinom, odlučila sam se specijalizirati za dohranu i prehranu beba te sam postala certificirana savjetnica za dohranu. Osim toga, završila sam i edukacije iz područja terapijskog hranjenja kako bih znala pomoći bebama kojima je hranjenje otežano ili bolno. Tu priča nije završila i cijelo vrijeme nadograđujem svoje znanje dodatnim edukacijama, a najviše učim kroz rad s mojim malim klijentima”, dodaje.

Certificirana savjetnica za dohranu, kako doznajemo, predstavlja osobu koja educira, podržava i inspirira roditelje koji tek trebaju krenuti ili su već krenuli s dohranom svoje bebe. Dohrana kreće oko 6. mjeseca bebinog života, a podrazumijeva postepeno uvođenje nemliječne ili krute hrane bebi, učenje samostalnog jela, učenje žvakanja i uključivanje u zajedničke obiteljske obroke. “Edukaciju sam završila na Oh Baby School of Holistic Nutrition, koja je bazirana u Kanadi. Završile su je i Una Pašić Gregović, koja mi je i otkrila ovu predivnu edukaciju, te Tea Štefanac, pri čemu one pokrivaju i podršku u trudnoći i postpartumu. Vjerujem da ju trenutno pohađa i puno drugih Hrvatica i da će nas biti sve više koje ćemo biti posvećene pomagati trudnicama, ženama u postpartumu i bebama i to me neizmjerno veseli”, priča nam i ne skriva uzbuđenje.

Priča oko dohrane bila joj je vrlo konfuzna i puna oprečnih preporuka

No, baš kao i većini drugih, tema dohrane bila joj je prilično daleka tema dok se s njom nije susrela iz prve ruke, odnosno dok nije dobila nećakinje. Cijeli koncept, prisjeća se, nije joj dobro sjeo jer joj se činio jako stresnim i podrazumijevao je da je bar jedna strana u toj priči nezadovoljna i u suzama. A kad je i sama postala majka i vidjela koliko je cijela priča konfuzna i koliko je oprečnih preporuka, shvatila je koliko je majkama potrebna stručna podrška u tom periodu, a koliko takve iste manjka. “K tome je moje dijete imala izazove u procesu hranjenja i jednostavno sam jako duboko ušla u cijelu tu temu, počela čitati, educirati se, zanimati… I eto, ta zanimacija nikad nije prestala, već je prerasla u ogromnu ljubav i posao. Na kraju sam specijalizirala to područje i postala certificirana savjetnica za dohranu, a danas radim posao u kojem istinski uživam”, priča Ana.

Veoma je bitno čime hranimo dijete, ali još je bitnije kako to radimo

Temeljitom edukacijom dobila je, dodaje, neprocjenjivo znanje koje joj je trebalo da popuni neke praznine, potvrdi postojeće znanje i da dobije holistički pogled na cijelu priču o dohrani i razvoju beba. Ali prije svega, naglašava, dalo joj je sigurnost i vjetar u leđa da prenosi svoje znanje dalje majkama i drugim stručnjacima iz ovog područja. Zanimalo nas je čuti i njezino mišljenje o tome zašto je tema dohrane toliko važna, ali i o tome koliko su Hrvati kao roditelji po tim pitanju uopće osviješteni. “Dohrana je iznimno bitno razdoblje iz više razloga; veoma je važna za bebin rast i razvoj, cjeloživotno zdravlje, razvoj alergija, ali i za stvaranje prehrambenih navika, preferencija i odnos prema hrani i hranjenju. Kratko rečeno, veoma je bitno čime hranimo dijete, ali još je bitnije kako to radimo”, odgovara. Osim toga, kaže i kako misli da su Hrvatice dovoljno osviještene i jako brižne kad je dohrana u pitanju, ali vrlo često, zbog pritiska okoline, fokus u dohrani stavljaju na stvari koje nisu toliko bitne.

O najvećim zabludama i nerealnim očekivanjima

Posebno nam je bilo zanimljivo slušati o tome koje su najveće zablude s kojima se susreće u svom poslu, ali i s kojim se to (ponekad i svojim) predrasudama morala boriti. “Najveća zabluda s kojom se susrećem je uvjerenje nas majki da smo mi dužne nahraniti bebu i da smo krive ako cijeli proces ne ide kako smo očekivale ili kako okolina očekuje. Mi smo tu da svoje dijete naučimo da se samostalno hrani i da mu taj proces maksimalno olakšamo, ali ne da ga radimo umjesto njega”, naglašava. A onima koji tvrde da se danas u vezi svega što je vezano uz djecu previše komplicira, odnosno da se od svega nepotrebno radi znanost, a da su starije generacije opuštenijim prehrambenim metodama svejedno dobro ispale, poručuje tek da im statistike ne idu u prilog. “Mislim da su naši roditelji radili najbolje što su tada znali i da je to ono najbitnije u cijeloj priči. Isto tako, oni su živjeli u nekim drugim vremenima i imali su drugačije izazove”, kaže.

Najveća zabluda s kojom se susrećem je uvjerenje majki da smo mi dužne nahraniti bebu i da smo krive ako cijeli proces ne ide kako smo očekivale

S druge strane, dodaje, znanost stalno donosi nova saznanja i danas znamo puno više o utjecaju dohrane na bebino zdravlje, odnosu prema hrani, razvoj prehrambenih navika, te o razvojnim fazama jedne bebe i bilo bi naprosto šteta ne iskoristiti znanje koje nam je na raspolaganju i ne promijeniti neke obrasce za koje je očito da nam ne služe. Upravo je zato pokrenula program Dohrana na dlanu, prvi sveobuhvatni program o dohrani u Hrvatskoj (i šire) napravljen od strane nutricionista i certificirane savjetnice za dohranu. To je online program koncipiran u formi kratkih video lekcija, zajedno s pisanim preporukama, vodičima i receptima. “Najljepši dio programa su svakako snimke beba, gdje roditelji sve ono o čemu ja pričam mogu vidjeti iz prve ruke”, priča nam s osmijehom Ana. Program je, nadalje ističe, namijenjen za bebe starosti od 4 do 12 mjeseci i za sve majke koje se žele osjećati opušteno, educirano i samopouzdano u procesu dohrane te one koje žele naučiti kako podržati rast i razvoj svoje bebe u tom periodu.

Savjet kojeg bi se svi novi roditelji trebali za početak pridržavati

Kratko smo se dotakli i teme društvenih mreža, na kojima je Ana oko sebe izgradila lijepu zajednicu od preko 12 tisuća ljudi. No, koliko god društvene mreže mogu biti korisne, Ana ne bježi ni od njihovog potencijalno negativnog utjecaja. “Najveća mana društvenih mreža je nerealan prikaz stvarnosti, a meni najbliži primjer je to što na mrežama uglavnom vidimo samo bebe koje izuzetno dobro i spretno jedu, dok će rijetko tko staviti slike bebe koja ne želi jesti, koja malo jede, plače za vrijeme jela i slično”, naglašava. Upravo je ovo mjesto u našem intervjuu, bilo dobro za pitanje koje je od početka želimo pitati – koji je jedan generalni, najvažniji savjet koji bi dala roditeljima u vezi dohrane. “Moj savjet roditeljima je da na početku smanje svoja očekivanja i da teže tome da je hranjenje pozitivno iskustvo za njih i za bebu”, odgovorila nam je kratko i jasno.

Za kraj našeg ugodnog razgovora, s Anom smo još kratko prošli njezine planove za budućnost, a ispričala nam je i što sve u svojoj profesionalnoj budućnosti želi postići. Doznajemo kako se kuha mnogo toga lijepoga, ali detalje još uvijek želi zadržati za sebe. “Nastavljam sa svime što sam i do sada radila, a to je educiranje, ohrabrivanje i podržavanje majki koji prolaze ovaj proces. Osim o dohrani, pokušat ću još više dizati svijest i o poremećajima hranjenja u periodu dohrane jer na našem području ima toliko divnih stručnjaka koji se time bave i koji mogu pomoći roditeljima, a još uvijek se premalo zna o tome”, priča nam.

Njezina je misija, zaključuje, da ovo znanje dođe do što više roditelja te da zajedno stvaraju nove generacije veselih, hrabrih i samostalnih ‘papalica’. “Zbog toga, planiram puno korisnog sadržaja na svojem Instagram profilu, a uskoro izlazi i moja web stranica, za koju vjerujem da će olakšati pristup svim bitnim informacijama”, poručila je.