ZDRAVLJE

Ove tri žene odlučile su stati na kraj neprovjerenim infomacijama o mentalnom zdravlju djece i mladih. Upoznajte ih

O tome koliko je važno informirati se na pravom mjestu kada su u pitanju psihološki poremećaji, ispričale su nam tri članice stručnog osoblja Psihijatrijske bolnice za djecu i mladež

Da je mentalno zdravlje bitno koliko i ono fizičko ne trebamo previše isticati. Da je vrijeme pandemije koje je sada sramaželjivo iza nas ostavilo puno vremena za razmišljanje, ali i rad isto ne trebamo pisati, ali trebamo pisati o promjenama koje je to izazvalo u zdravstvenom sustavu.

Nisam mogla ne primijetiti novi angažman na drušvenim mrežama koji je došao iz smjera Psihijatrijske bolnice za djecu i mladež. Dvije psihijatrice i jedna psihologinja bolnice shvatile su da je vrijeme da se na društvenim mrežama pojavi prostor koji će djeci, mladima i njihovim roditeljima ponuditi provjerene informacije o mentalnom zdravlju, što je sada tijekom pandemije možda još i važnije nego inače. Otkrile su mi više o tome.

ODLUČILI SMO ISKORISTITI MOĆ DRUŠTVENIH MREŽA

Aleksandar Selak

Ana Kordić mag.psych., klinički psiholog rekla nam je sljedeće: “Budući da u svakodnevnom radu njegujemo timski pristup, zajednički smo došli na ideju da se u ovo vrijeme zdravstvene krize i sveprisutne neizvjesnosti dodatno angažiramo u pisanju psiho edukacijskih materijala kojima bi pomogli djeci, mladima i roditeljima u nošenju sa svakodnevnim teškoćama koje su ih snašle. Psihologinje Psihijatrijske bolnice za djecu i mladež (nas sveukupno sedam) uz podršku i superviziju liječnika bolnice osmislili smo cjelokupni koncept i krenuli u realizaciju.”

Odlučili su iskoristiti moć društvenih medija kako bi se lakše povezali s korisnicima njihovih usluga, s drugom djecom, roditeljima, stručnjacima, te se na neki način prilagodili aktualnoj situaciji gdje je online platforma na neko vrijeme zamijenila komunikaciju licem u lice. “Otvorili smo Facebook i Instagram račun te smo svakodnevno vrlo aktivni u dijeljenju korisnih informacija, psihoedukativnih materijala te savjeta za bolje nošenje s aktualnim teškoćama u domeni mentalnog zdravlja djece i mladih. Pokrenuli smo i znanstveno istraživanje na općoj populaciji putem online platforme s temom Nošenje s pandemijom i elementarnom nepogodom, obradili smo preliminarne podatke, te smo tako uvidjeli s kojim teškoćama se sudionici istraživanja najteže nose i što aktualno vide kao najveće izvore stresa.” S bzirom na dobivene podatke kreirali su glavne teme o kojima pišu, u vidu psiho edukacijskih materijala te savjeta za djecu / mlade i roditelje.

Kao stručnjaci imamo odgovornost i na neki način i obavezu pisati o temi mentalnog zdravlja te pružati točne, provjerene i stručne informacije

“Istraživanja pokazuju kako je kvaliteta informacija o psihičkim teškoćama na internetu uglavnom niska, stoga smatramo da kao stručnjaci imamo odgovornost i na neki način i obavezu pisati o temi mentalnog zdravlja te pružati točne, provjerene i stručne informacije krajnjim korisnicima, u moru često neprovjerenih i netočnih online sadržaja.”

Ana objašnjava kako smo se u novoj i neočekivanoj situaciji našli baš svi, i primatelji i davatelji psiholoških ili psihijatrijskih usluga. “Tražili smo način kako se povezati s našim korisnicima i svim zainteresiranim čitateljima s obzirom na ograničenja socijalnih kontakata i izvanrednih situacija u svim bolnicama u državi. Tijekom izolacije ljudi su pojačano koristili internet i društvene mreže, te smo tu vidjeli priliku da zbog reduciranih načina pružanja usluga u živo, ‘uđemo u domove’ naših korisnika i drugih zainteresiranih kako bismo im pružili podršku, savjet i pokazali da brinemo o mentalnom zdravlju djece/mladih ljudi te njihovih roditelja i u novim okolnostima.”

MNOGO LITERATURE NA INTERNETU JE NETOČNO, PA i OPASNO

Poznato je da osobe koje osjećaju određene psihološke tegobe ili traže savjet kako se bolje nositi s nekim poteškoćama, nerijetko koriste internet kako bi našli relevantne podatke. “Prednosti su što je takav način informiranja anoniman, brz, pruža mnoštvo informacija, no u tome i leži zamka. Vrlo je zanimljivo istraživanje kolegica psihologinja Branke Bagarić, Dragane Markanović i prof. Nataše Jokić-Begić na temu Kvaliteta i sadržaj informacija o stresu na internetskim stranicama prilikom pretraživanja na hrvatskom jeziku koje upućuje na zanimljive podatke o ovom fenomenu.”

Neki od tekstova koji se mogu pronaći na internetu netočni su, a neki od njih su pisani na takav način da mogu npr. produbiti osjećaj beznađa i krivnje kod depresivne osobe

Ana objašnjava da osim što su neki od tekstova koji se mogu pronaći na internetu netočni, nepouzdani i niske kvalitete, neki od njih su pisani na takav način da mogu npr. produbiti osjećaj beznađa i krivnje kod depresivne osobe ili osjećaj nesigurnosti i tjeskobe kod anksiozne osobe. “Nerijetko se mogu naći i kontradiktorne informacije koje zbunjuju čitatelje. Također, metode kako si pomoći u određenoj situaciji osoba često može naći neprimjenjivom na svoje trenutno stanje, ili neki savjet ili metodu samopomoći može primijeniti krivo ili nedovoljno stručno, što će u konačnici također imati nepovoljan utjecaj.”

DJECA S POTEŠKOĆAMA MENTALNOG ZDRAVLJA SU RANJIVA SKUPINA

Aleksandar Selak

Dr. Marija Bogadi, spec.psih, subspecijalist psihoterapije i socijalne psihijatrije, te zamjenica ravnatelja Bolnice rekla nam je da su djeca s poteškoćama mentalnog zdravlja vulnerabilna skupina. “Aktualno, osjetljiva mogu biti djeca koja su do sada već imala stresne ili traumatske životne situacije, a između ostalog djeca koja su doživjela različite oblike nasilja, u obitelji ili izvan obitelji. Također, djeca bez adekvatne potpore uže i šire obitelji kao i adolescenti bez podrške vršnjaka mogu biti podložna psihičkim poteškoćama. Djeca i mladi najčešće razvijaju anksiozne poteškoće.”

Dodaje da su mlađa djeca naročito do školske dobi podložna separacijskim strahovima pa traže blizinu roditelja, a mogu se javiti i druge manifestacije regresivnog ponašanja pa se mogu javiti ponovno enureza (nekontrolirano mokrenje), mucanje, tepanje itd. “Kod adolescenata i mladih radi njihovih razvojnih potreba važnu ulogu imaju vršnjaci.”

VAŽNO JE OSVJEŠTAVATI JAKO STRANE DJETETA

Aleksandar Selak

Prim. dr. Ljubica Paradžik, spec. psih., subspecijalist dječje i adolescentne psihijatrije, voditeljica Specijalističko konzilijarnog odjela komentira kako je mentalno zdravlje dio sveukupnog zdravlja. “Neke psihičke smetnje se manifestiraju tjelesno npr. opće poznata trbobolja i glavobolja. Mlađa djeca ne znaju verbalizirati svoje osjećaje i emocionalne poteškoće nego ih pokazuju na druge načine, npr. somatskim poteškoćama, učestalim pitanjima, traženjem blizine i sigurnosti odrasle sigurne osobe. Adolescenti imaju veću mogućnost verbaliziranja svojih osjećaja i misli kao i prepoznavanja promjene ponašanja.”

Naročito je važno učiti djecu i mlade da razgovaraju o svojim osjećajima i mislima s bitnim bliskim osobama u okolini

Komentira kako je podizanje svijesti o važnosti prepoznavanja osjećaja kao i odstupanja u ponašajnom i misaonom dijelu važno kako za mlade tako i za djecu i njihovu blisku okolinu. “Važno je osvještavati i osnaživati jake strane djeteta. Naročito je važno učiti djecu i mlade da razgovaraju o svojim osjećajima i mislima s bitnim bliskim osobama u okolini, pravodobno im osigurati psihologijsku, a po potrebi i psihijatrijsku pomoć.” Zaključuje je kako se pravodobnim reagiranjem može spriječiti daljnji razvoj težih mentalnih poteškoća, a u ovoj novonastaloj situaciji važna je potpora obitelji, vršnjaka, profesora, učenika iz razreda, učitelja i cijele zajednice uključujući i poruke koje dobivaju putem medija.

Prati S1 i na našim društvenim profilima:

Facebook Instagram YouTube
Više s weba