PRIČA

Ova žena provest će vas nekim drugim Zagrebom. Onim u kojem žene imaju glavnu riječ

Tihana Bertek, urednica portala Vox Feminae predstavila nam je žensku turu po Zagrebu

U okviru projekta Žene o ženama / Women on Women (WoW), koji K-zona provodi u partnerstvu s organizacijama iz Slovenije, Hrvatske, Makedonije i Irske, nastala je knjiga Putevima strašnih žena koja je svojevrsni vodič kroz žensku povijest Hrvatske. U sklopu ovogodišnjeg Vox Femina Festivala organizirana je i urbana tura po Zagrebu koja će se održati u petak 18. lipnja, pod vodstvom Tihane Bertek, glavne urednica Vox Feminae portala.

Tihana Bertek završila je anglistiku i povijest umjetnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu te rodne studije na Srednjoeuropskom sveučilištu u Budimpešti. Radi kao urednica na portalu VoxFeminae te na drugim projektima K-zone. U slobodno vrijeme bavi se kritikom u polju vizualnih umjetnosti, prevođenjem i slušanjem znanstvenih podcasta.

VODIČ KROZ ŽENSKU POVIJEST HRVATSKE

sandro lendler

“To je vodič kroz žensku povijest Hrvatske koji smo napravile u sklopu projekta Žene o ženama (WoW) koji provodimo zajedno s partnericama iz Slovenije, Sjeverne Makedonije i Irske. U ožujku ove godine, u sklopu istog projekta smo po drugi put dodijelile nagrade Fierce Women ženama koje su se u prethodnoj godini istaknule svojim radom”, govori Tihana. S feminističkim organizacijama Mesto žensk (Slovenija) i Tiiiit! (Makedonija) surađuju već niz godina, a ovaj projekt omogućio im je da razvijaju postojeće aktivnosti u novom smjeru.

“Cijela priča potječe od našeg portala VoxFeminae i dugogodišnje rubrike Strašne žene koja je posvećena inspirativnim i zanimljivim ženskim ličnostima.” Prije tri godine napravile su istoimenu društvenu igru, a ove godine slikovnicu i ovaj vodič, kojemu je prethodilo opsežno istraživanje.

U VODIČU JE DVADESETAK ŽENA I ŽENSKIH POKRETA

Sandro lendler

Tihana mi govori da postoji odličan esej Linde Nochlin iz 1970-ih u kojem objašnjava zašto u povijesti umjetnosti nije bilo “velikih umjetnica” npr. ženskih pandana Rembrandtu ili Picassu. “Pa, naprosto nisu imale vremena (ni novaca) za satove slikanja uz sve te kućanske poslove, rađanje i brigu o djeci, rad na polju i slično.” Naglašava da još prije nekoliko desetljeća žene nisu mogle studirati, posjedovati nekretnine, glasati na izborima, polagati vozački ispit, i slično.

Lako je pisati romane ili raditi znanstvene eksperimente kad vas svako jutro dočekaju čiste gaće i doručak na stolu

Nastavlja da nije da žene nisu imale potrebu za kreativnim izražavanjem, već je to bio luksuz koji si nisu mogle priuštiti. “Lako je pisati romane ili raditi znanstvene eksperimente kad vas svako jutro dočekaju čiste gaće i doručak na stolu. Cijelu stvar dobro je sažela hrvatsko-slovenska spisateljica Zofka Kveder: nepostojanje žena u umjetnosti posljedica je neravnopravnog položaja žena u društvu.” Dodaje da nam se iz današnje perspektive to možda čini očitim, ali većinu povijesti prevladavalo je mišljenje da je to posljedica prirodne inferiornosti žena, a žene dugo vremena nisu imale priliku da dokažu suprotno.

“U vodič smo uvrstile izbor od dvadesetak žena i ženskih pokreta. Trudile smo se da tekstovi budu pristupačni, da pruže uvid u društveni kontekst i da pokažu međuutjecaje i poveznice između tih žena koje su nešto postigle usprkos tome što je čitav sustav bio protiv njih, na neki način.”

NA GORNJEM GRADU JE NAJVEĆA KONCENTRACIJA ŽENSKE POVIJESTI

sandro lendler

“Odabir punktova na šetnji vođen je prvenstveno logističkim razlozima: obići ćemo nekoliko lokacija na Gornjem gradu jer tu je najveća koncentracija ženske povijesti. Ova šetnja će biti relativno kratka pa nismo željele gubiti vrijeme na dolaženje s jedne točke na drugu. Bit će riječi o poznatim i manje poznatim imenima, od Ivane Brlić Mažuranić do Bare Tunčić.”

Objašnjava da su same lokacije pored kojih će se stajati prvenstveno povod za razgovor te poticaj na drugačiju percepciju javnog prostora. “Sviđa mi se to što istraživanje koje smo provele sada možemo oblikovati u šetnje na različite načine – tematski, kronološki, geografski. Recimo, naše kolegice iz Mesta žensk napravit će svoju turu autobusom po Sloveniji, što je u Hrvatskoj teže izvedivo. Osim kao višednevni izlet, što možda i nije loša ideja za budućnost.”

VOLJELI BI SURADNJU S LOKALNIM I REGIONALNIM TURISTIČKIM ZAJEDNICAMA

sandro lendler

Zanimalo me hoće li vodič biti dio turističke ponude grada. “Zasad se nismo stigle baviti tim aspektom, no svakako bismo voljele nastaviti u tom smjeru. Suradnja je u tom smislu iznimno važna jer obogaćuje cijelu priču – ni ovaj vodič ne bi bio moguć bez materijala koje su nam ustupili arhivi i muzeji ili prethodnih istraživanja koja su provele Barbara Blasin i Igor Mirković još ranih 2000-ih, udruga Domine iz Splita i brojne druge istraživačice.”

Voljele bi, dodaje, u suradnji s lokalnim ili regionalnim turističkim zajednicama, udrugama ili muzejima osmisliti šetnje i vodiče fokusirane na lokalne ženske povijesti, “jer ovim našim vodičem samo smo zagrebale površinu, postoji još puno zanimljivih žena čiji dnevnici, tekstovi i djela stoje u nekoj ladici neistražena.”

POSTOJI JOŠ PUNO ŽENA UZ MARIJU JURIĆ ZAGORKU

sandro lendler

“Katja Vretenar i Zlatan Krajina objavili su vrlo važno istraživanje pod nazivom Politike označavanja i patrijarhalna konstrukcija Zagreba kojem se neprestano vraćam. Isto tako, Ivana Perić i Ana Kuzmanić su 2018. za H-alter napravile istraživanje koje je potvrdilo da je vizualizacija javnog prostora važan dio oblikovanja kolektivne memorije.”

Turistička vodičkinja Iva Silla nedavno joj je rekla da danas svaka dakle, ne samo feministička tura gradom uključuje Mariju Jurić Zagorku. “To je pohvalno, no mi želimo pokazati da postoji još puno žena koje su ostvarile ili upravo ostvaruju velik utjecaj na grad, ali i potaknuti ljude da kritički promatraju svijet oko sebe, jer ono što nalazimo u knjigama o povijesti nije čitava priča.”

Prati S1 i na našim društvenim profilima:

Facebook Instagram YouTube
Više s weba