Znanstvenica Ivana Burić proučava kako joga i meditacija utječu na aktivnost naših gena. Fascinantno
Na konferenciji Joga i znanost predavanje će držati i Ivana Burić, znanstvenica koja se bavi proučavanjem utjecaja joge na gene
Ususret Međunarodnom danu joge, koji se u svijetu obilježava 21. lipnja, Hrvatski savez za jogu u suradnji s Yoga & Science Conference iz New Yorka organizira konferenciju pod nazivom Joga i znanost. Cilj konferencije je predstaviti znanstveno dokazane i potvrđene prednosti te mehanizme prakticiranja joge, kao i promoviranje vježbanja i korištenja joge u svakodnevnom životu.
Uz Eddieja Sterna, posebnog gosta konferencije, jedna od predavačica bit će i mlada znanstvenica Ivana Burić, koja trenutno u suradnji s Donders Institute for Brain, Cognition and Behaviour, Radboud University u Nizozemskoj proučava utjecaj meditacije na gene. Ivana je svojim istraživanjima znatno pridonijela povezivanju znanosti i joge. Ispričala nam je kako izgledaju njena istraživanja i što točno pokazuju rezultati.
Cilj je istraživanja je kako joga utječe na aktivnost gena
Glavna tema nadolazeće konferencije su joga i znanost, a Ivana će se dotaknuti svojih istraživanja i rezultata. Proučavanjem utjecaja joge na gene krenulo je još prilikom pripreme diplomskog rada kada je čitala o tome što neke ljude čini podložnima ili otpornima na stres. Tada ju je zanimalo kako različita područja znanosti objašnjavaju tu razliku. “Naišla sam na nekoliko istraživanja koja objašnjavaju kako od percepcije neke situacije kao stresne, preko specifične aktivnosti mozga i lučenja hormona povezanih sa stresom dolazi do promjena u aktivnosti gena koje postaju trajne kada smo dugoročno pod stresom. S obzirom na to da su te promjene u aktivnosti gena povezane s upalnim procesima i vodećim uzrocima smrtnosti, zanimalo me je kako se mogu promijeniti na bolje.”
Kako i sama priznaje, u to vrijeme je uspjela pronaći samo jedno istraživanje o meditaciji koje je sugeriralo da meditacija djeluje na aktivnost gena u suprotnom smjeru. Tada je razvila interes za to područje sa željom da sazna kako i ostale promjene životnog stila, poput redovitog vježbanja joge, djeluju na aktivnost gena te kako se ta aktivnost gena reflektira na mentalno i fizičko zdravlje.
U posljednjem istraživanju gledali smo koliko karakteristike ljudi poput osobina ličnosti ili depresije utječu na to kakve će rezultate imati od meditacije
Upravo to je glavni fokus njenih istraživanja. “Radim eksperimentalna istraživanja, u kojima skupina ljudi prolazi kroz program meditacije ili joge pa se mjere promjene koje su nastale od početka do kraja programa. Pritom se koriste razne mjere poput aktivnosti mozga, zadaci pažnje, upitnici i uzorci krvi. Radim i sustavne pregledne radove i meta-analize koji se temelje na sintezi rezultata brojnih prethodnih eksperimentalnih istraživanja.”
Ukratko, Ivana je pronašla da meditacija, joga i slične tehnike imaju jednak učinak na aktivnost gena, a to je tako da smanjuju aktivnost onih gena koji potiču upalne procese, a povećavaju onih koji ih sprječavaju. Tako se smanjuje rizik za razvoj bolesti. Njena istraživanja također pokazuju kako meditacija i joga nisu učinkovite na svim ljudima. “U eksperimentalnom istraživanju na zatvorenicima s poremećajima ličnosti nismo našli nikakve učinke mindfulness meditacije ni joge nakon pet dana intenzivnog programa. U posljednjem istraživanju koje je meta-analiza gledali smo koliko karakteristike ljudi, poput osobina ličnosti, stresa ili depresije, utječu na to kakve će rezultate imati od meditacije, a rezultate ćemo objaviti za nekoliko mjeseci.”
Joga i meditacija potpuno su prilagodljive svima
Društvena rasprava o tome kako joga poboljšava zdravlje i dalje je aktivna, a često se traže upravo konkretna istraživanja i podaci kako bi se o tome moglo razgovarati iz nove perspektive. Kako nam govori Ivana, danas postoje tisuće znanstvenih istraživanja koja pokazuju da meditacija i joga mogu poboljšati mentalno i fizičko zdravlje te da posebno pomažu ljudima koji imaju psihološke poremećaje. “Naravno, joga i meditacija nisu rješenje za sve probleme, niti rješenje koje će odgovarati svakoj osobi. Osobito kada se radi o psihijatrijskim problemima, bitno je prvo potražiti stručnu pomoć.”
U današnje vrijeme sve veći broj ljudi trenira jogu i prakticira meditaciju, a one se mogu prilagoditi zaista svima. “Meditacija ne mora uključivati sjedenje s prekriženim nogama, niti joga treba uključivati stoj na rukama da bi bila djelotvorna. Cilj je poboljšati samoregulaciju emocija, misli i ponašanja, a to se može postići na mnogo različitih načina.”
Naravno, joga i meditacija nisu rješenje za sve probleme, niti rješenje koje će odgovarati svakoj osobi. Osobito kada se radi o psihijatrijskim problemima, bitno je prvo potražiti stručnu pomoć
Ivana je inače iz Hrvatske, ali u našoj zemlji ne postoji nitko tko se aktivno bavi istraživanjima meditacije ni joge, niti općenito kod nas postoje istraživanja koja kombiniraju psihologiju i molekularnu biologiju. “Svi moji znanstveni radovi su se odvijali u inozemstvu, odnosno u Engleskoj i Nizozemskoj. Išla sam u druge države u kojima postoje stručnjaci od kojih mogu puno naučiti da bih to, u konačnici, prenijela i na druge.”
Na kraju svega, ispričala nam je i kako ona provodi svoje dane. Naravno, svaki dan joj započinje meditacijom te jogom ili pilatesom. “Ponekad je to samo 15 minuta, a nekad puno više, ovisno o obavezama. Posao znanstvenika u ranoj karijeri poput mene većinski uključuje sjedenje za kompjutorom tijekom analize podataka ili pisanja radova. Zbog toga nastojim vježbati i popodne ili navečer, te se tada obično bavim plesom i kondicijskim vježbama.”
Ivana trenutno živi u Splitu i radi na završavanju radova za dodatni doktorat pri Radboud Sveučilištu u Nizozemskoj. Istovremeno traži idući posao na kojem će moći nastaviti ići u smjeru istraživanja svih ponašanja koja mijenjaju aktivnost gena tako da štite zdravlje. Nakon doktorata se nada vratiti u Hrvatsku, ali prvo ipak želi skupiti još par godina iskustva u inozemstvu.