Prikupile smo neke zanimljive informacije o spavanju, jer bez dobrog sna teško je biti u dobroj formi
Spavanje nam se često čini kao prilično nebitna stvar ili nešto što jednostavno ‘obavljamo’ svakog dana. No, baš zato što nam na spavanje odlazi velik dio života, točnije u krevetu u prosjeku provedemo čak 23 godine ili 8516 dana, postoje mnoge zanimljive brojke koje bi vas mogle ponukati da spavanje počnete doživljavati ozbiljno.
Postoji najčešći položaj spavanja
Položaj spavanja kod svake je osobe drugačiji. Nekome više odgovara da spava na jednoj strani, nekome na leđima, a netko ne može zaspati bez da, primjerice, ima ruke iznad glave. Istraživanja pokazuju da najveći broj ljudi, njih čak 33 posto, uvijek spava na desnoj strani. Na lijevoj strani spava 20 posto ljudi, 13 posto malo na jednoj, malo na drugoj, dok 20 posto spavača spava na trbuhu. Na leđima spava najmanji dio spavača, samo njih 11 posto.
Vrijeme potrebno za odmor ovisi o godinama
Koliko nam je, pak, sna potrebno vrlo je individualno. Tinejdžerima je potrebno oko 10 sati spavanja, baš kao i maloj djeci. U starijoj životnoj dobi, nakon 65. godine, dovoljno je šest sati, dok je u razdoblju između 25. i 55. godine za većinu ljudi optimalno oko osam sati kvalitetnog sna.
Razlika u potrebitosti sna vidljiva je i kod muškaraca i žena. Ženama je tako u prosjeku potrebnije oko sat vremena više nego muškarcima jer inače postaju depresivne i razdražljive.
Da se utone u san u prosjeku je potrebno između 10 i 15 minuta. Takav tempo signalizira da je čovjek dovoljno umoran da bez teškoća utone u san, ali ne i da je premoren. S druge strane, onaj kome to uspije u prvih pet minuta, definitivno treba razmisliti o promjeni stila života, jer mu i organizam i tijelo poručuju da su iscrpljeni.
San je važan za oporavak tijela
San je iznimno važan za oporavak tijela. Vrijeme potrebno da se tijelo oporavi također ovisi od osobe do osobe, a dokazi za to sežu u povijest. Nekim je ljudima dovoljno malo sna, kao što je to bilo, primjerice, Napoleonu koji je spavao četiri do pet sati, ili Leonardu da Vinciju, koji je svojih sat i pol sna noću još i rascjepkao spavajući 15 minuta svaka četiri sata. No, mnogima, pak, poput Goethea, nije dovoljno čak niti 12 sati.
Sami ćete najbolje pretpostaviti i osjetiti koliko vam je sna potrebno da se ne dovodite u stanje umora koje može biti opasno. Tako je australska organizacija NRMA (National Roads and Motorists Association), slična našem BIHAMK-u, došla do zaključka da je upravo umor uzrokovan nedostatkom sna uzročnik jedne od šest fatalnih prometnih nesreća, a interesantno je da broj nesreća u Kanadi opada zimi, pomicanjem sata unatrag, točnije, dobivanjem još jednog sata za spavanje.
Kvantiteta je jednako važna kao i kvaliteta
Ako se ujutro teško budite i svakog dana ne možete ustati bez glasne zvonjave budilice, znači da se niste dovoljno naspavali, a to za vas može imati teške posljedice, a čak i ukazivati na poremećaj spavanja.
Posljednja istraživanja pokazuju da većina ljudi spava manje od šest sati noću, a teškoće pri spavanju ima oko 75 % ljudi nekoliko noći u tjednu. Kratkotrajna nesanica nije nešto zbog čega se treba mnogo brinuti. Mnogo veći problem je kronični nedostatak sna, koji prouzrokuje zdravstvene probleme kao što su povećanje težine, visok krvni pritisak, te slabljenje imuniteta organizma.
Jednostavni koraci za bolji san
Kako ne biste bili u skupini ljudi koji nedovoljno ili loše spavaju, ili čak imaju poremećaje spavanja, postoji par stvari na koje biste trebali obratiti pozornost.
Prije svega, nužno je da osim kvantitete sna osigurate i kvalitetu sna. Za to će vam biti potrebna pravilna i mirna atmosfera, ali i dobar madrac, jastuk i posteljina. Neke od stvari o kojima trebate razmišljati kada počnete osjećati prevelik umor ili neispavanost je mijenjanje madraca, jastuka i posteljine.
Madrac bi tako trebali mijenjati barem svakih sedam godina. Ako si to i ne stavite u kalendar, vaše će tijelo osjećati posljedice lošeg madraca od kojih je jedna bolna ukočenost u leđima. Ako vam madrac ispušta neobičan zvuk ili pokazuje znakove istrošenosti, vrijeme je za novi.
Jastuk je uz madrac jedan od važnijih elemenata potrebnih za kvalitetan san. Njega bi trebali mijenjati češće nego madrac, idealno svake dvije do tri godine. Ukoliko jastuk na kojem spavate nije kvalitetan i postane neudoban, osjećat ćete bolove u vratu i leđima koji će uzrokovati loše raspoloženje i teško podnošenje svakodnevnih obaveza.
Osim madraca i jastuka, morate uzeti u obzir i posteljinu na kojoj spavate i s kojom se pokrivate. Osim što ju je potrebno mijenjati svakih tjedan do dva, kako bi se riješili grinja i odumrlih stanica kože, za tople dane trebate koristiti 100 postotnu pamučnu posteljinu koja je lagana i prozračna.
Provjerite spavate li dobro: Telegram media grupa i Dormeo provode višemjesečno istraživanje navika spavanja Hrvata. Riješite anketu – provjerite spavate li dobro i sudjelujte u jednostavnom natječaju. Možda baš vi osvojite vrijedan poklon paket Dormea. Anketu ispunite ovdje.
Sadržaj nastao u suradnji s Dormeom