Zato što ju obožavamo, saznale smo sve o Međunarodnom danu i otkrile svoje navike ispijanja kave

Kava nam je napitak broj jedan i bez nje nikad ne započinjemo dan. Evo što smo sve saznale o njezinom Međunarodnom danu

Latica svakodnevno uživa u bijeloj kavi, Nives voli kavu s malo zobenog mlijeka, Lucija pije klasičnu kavu s mlijekom, a ja pijem espresso ili produženu, ovisno o situaciji. Jedno je sigurno, a to je da niti jedna od nas ne napušta dom barem bez jednog gutljaja, a kad dođemo u redakciju skuhamo si još barem jednu. Novinarske redakcije su poznate po punom sudoperu šalica i nama zaista ne treba objašnjavati koliko nam je važna u ovom modernom da ne kažem užurbanom vremenu koje živimo.

Međunarodni dan okuplja cijeli svijet kave

Kava sigurno nikad nije bila popularnija, a neka istraživanja pokazuju da se dnevno popije oko 3 milijarde šalica u svijetu i taj broj se kontinuirano povećava. Kao jedno od omiljenih pića na svijetu, logično je da i ona ima svoj dan koji se obilježava 1. listopada, a ove godine će to biti šesti put. Ova kofeinska poslastica je svoj dan dobila zahvaljujući International Coffee Organization iz Milana za vrijeme održavanja svjetske izložbe EXPO. Od tada se svake godine na taj dan svijet kave okuplja kako bi ju proslavio i predstavio milijune ljudi diljem svijeta koji imaju veze s njom. Od poljoprivrednika pa sve do krajnjeg korisnika.

Poznato je i da su Hrvati velike kavopije s potrošnjom od 5,1 kilogram po stanovniku, obožavaju jake okuse, a pravi znalci u svoj omiljeni napitak ne stavljaju ni mlijeko ni šećer. Osim toga potrošnja kave stalno raste i apsolutno je legitimno da i kava ima svoj dan.

40 do 50 zrnaca kave za jedan espresso

Kava raste u tropskom i sutropskom području, tzv. kavinom pojasu i otprilike je 70-tak zemalja proizvođača kave na svijetu. Kolumbija, Etiopija, Guatemala i Vijetnam samo su neki od poznatijih, a najveći je Brazil. Najveće plantaže kave na svijetu nalaze se u Brazilu, a kava može rasti i na visinama preko 2000 metara nadmorske visine. Osnovne vrste kave su robusta i arabica koje se potpuno razlikuju kako po izgledu tako i po veličini i strukturi zrna, ali najveća je razlika u okusu. Robuste su kako samo ime kaže robusne, jake u okusu, za razliku od arabica koje su nježne, ali iznimno kompleksne u svojim okusima.

Za jednu šalicu espresso kave je potrebno 40 do 50 zrnca kave što znači da negdje netko u svijetu mora ubrati 20 do 25 plodova kave ručno jer jedan plod sadrži dva zrnca kave. Veliki trud i rad uložen je kako bismo uživali u samo jednoj šalici espressa. Upravo zato u Francku veliku pažnju posvećuju nabavci vrhunske kvalitete sirove kave i u njezinoj daljnjoj preradi. Tvrtka s tradicijom dugom 128 godina, čija je crvena Ciglica postala sinonim za poklon, sigurno je relevantna.

Franckova premium espresso kava Superiore ima Rainforest Alliance certifikat koji je sinonim za ekološku, ekonomsku i socijalnu održivost, a tome također pridajemo veliku važnost. Važan nam je okus kave, ali i pozadinska priča, uvijek.

Ovaj certifikat stoji iza utjecaja na okoliš u smislu zaštite prirodnih resursa i biološke raznolikosti, dobrobiti poljoprivrednika u vidu dobrih radnih uvjeta, te poboljšanja sredstva za život i pomoć da bolje upravljaju svojom zemljom.

Popularni napitak i u kriznim trenucima

Ne trebamo puno govoriti o tome kako smo u periodu propisane karantene bili zbunjeni, uplašeni, malo čak i rastrojeni. Ipak, u niti jednom trenutku nismo zaboravili na svoje svakodnevne rituale, a znalo se događati da sastančimo na Zoomu svako sa svojom šalicom. Ja sam napokon počela koristiti aparat za kavu, a Latica je svoju bijelu kavu isto ponekad zamijenila snažnom bez mlijeka. isto tako Znamo da je za pripremu dobre kave važno nekoliko elemenata, od temperature vode, preko mlinca i vješte ruke i jako volimo profesionalno pripremljenu kavu iz kafića, ali isto tako se trudimo da nam je dobro skuhana i ona kod kuće. Svakako bih napomenula da su nam jako zgodne kave koje se brzo pripremaju, pa volimo piti i Coffee&GO.

Pandemija je promijenila tijek stvarnosti kakvu poznajemo i to se odrazilo i na konzumaciju kave. Promijenili smo radne uvjete, ali nismo promijenili navike, hektičnost radnog mjesta i dinamika posla nije nestala nego se samo preselila u naš privatni prostor od sobe do kuhinje. Definitivno smo počeli konzumirati više kava, a dodatna šalica omogućila nam je da se još malo bolje fokusiramo i vješto izbalansiramo tu zahtjevnu kombinaciju privatnog i poslovnog života.

EVO KAKVE SMO MI NAVIKE IMALE U KARANTENI

“Iako inače spadam u one koji kavu vole piti vani, u kafiću, u karanteni to nije bilo moguće pa sam je počela raditi i kod kuće. Uz pokoji trik i učenje na greškama, zadovoljno mogu ustvrditi da sam s vremenom postala svojevrsni majstor pripreme. I još uvijek je često radim, neovisno o tome što kafići odavno nisu zatvoreni”, Ema Glavina.

“U karanteni sam si dala truda da po pitanju pripreme kave budem ipak malo inovativnija, odnosno da me one kućne kave koliko toliko podsjete na one koje volim u svojim omiljenim kafićima. Tako sam uz klasičnu tursku ili onu iz aparata odlučila dodatno poraditi na pjenici, usavršila ledenu kavu koju zapravo jako volim, ali i naručila te isprobala neke nove blendove. U svakom slučaju, došla sam do spoznaje da kućna kava, ako si daš malo truda, zbilja može biti vrhunska, a da stvar bude bolja, u karanteni sam imala i više vremena zaista u njoj uživati”, Latica Martinis Filković.

“Ja sam napokon nabavila aparat pa sam malo promijenila naviku i uobičajeni ritam koji sam do tada imala (dvije žlice instant kave u šalicu i pola žličice smeđeg šećera). Dobra promjena, i da, mislim da sam pila nešto više kave nego prije. Taj ritam sam zadržala.”

“Ispijanje kave moj je najdraži ritual. Najčešće cijeli dan nosim sa sobom šalicu i lagano pijuckam, bez žurbe, a s obzirom na to da i inače najviše uživam u trenucima samoće te da ispijanje kave ne vežem uz cigarete ni društvo, u karanteni sam naprosto uživala”, Lucija Tunković.