Nekad je nužno odabrati stranu
PRIRODA U RAVNOTEŽI

U Hrvatskoj se nalazi najveći koraljni greben Sredozemlja. Imamo odlične uvjete za eko-turizam

Nakon što smo saznali da je na Mljetu najveći koraljni greben Sredozemlja te da zaštićeni vretenca žive diljem Hrvatske, odlučili smo istražiti prilike za eko-turizam

FOTO: Getty Images

Nakon što smo saznali da je na Mljetu najveći koraljni greben Sredozemlja te da zaštićena vretenca žive diljem Hrvatske, odlučili smo istražiti prilike za eko-turizam kod nas

U posljednje se vrijeme sve više govori o tzv. eko-turizmu, koji prema definiciji Europske agencije za okoliš (EEA) predstavlja putovanja tijekom kojih učimo o prirodnim i kulturnim bogatstvima nekog mjesta, a da pritom izrazito pazimo na njegov ekosustav. Hrvatska je prepuna lokacija idealnih za eko-turizam, na njima se mogu vidjeti zaštićene biljne i životinjske vrste ili okusiti izvorska voda.

Već smo posjetili Dravsku priču, posjetiteljski centar udaljen 180 km od Zagreba, uz desnu obalu rijeke Drave. Centar je usred epidemijske 2020. dobio nacionalnu godišnju nagradu Simply the Best u kategoriji novog projekta u turizmu, a u njemu tim strastvenih stručnjaka živi očuvanje prirode.

Hrvatska je idealna za eko-turizam

U Dravskoj priči smo napravili priču o vretencima, zaštićenim kukcima koji su stari više od 300 milijuna godina i koji su indikator čistoće vode i ekosustava u kojem se nalaze. U njihovim tijelima se koncentriraju neka od stalno prisutnih onečišćenja u okolišu pa se kaže da su gotovo idealni pokazatelji onečišćenja okoliša. Još ih se naziva i vilinskim konjicima, a u svijetu je poznato oko 6000 vrsta. U Hrvatskoj živi oko 64 vrste, a najviše ih je u Parku prirode Papuk, gdje živi 45 vrsta.

Žive uz slatke vode pa ne čudi da ih je velik broj u kontinentalnoj Hrvatskoj. Tako ih se može pronaći i podno padina Pakračke gore i obronaka Psunja gdje inače u podzemlju nastaje i izvorska voda Studena. Prisutni su i u drugim nacionalnim ili parkovima prirode, primjerice u NP Krka, gdje se raznim edukativnim radionicama podiže svijest o važnosti ove ugrožene vrste. Inače je gotovo 50 posto vrsta vretenaca u Hrvatskoj uvršteno u neku od kategorija ugroženosti. Razlog tomu su promjene u njihovim vodenim staništima, koja su najugroženiji stanišni tipovi u Hrvatskoj.

Vretenca povezuju vodene i kopnene ekosustave, a njihova prisutnost ukazuje na bogatstvo i očuvanost ekosustava u kojem žive.

Vretence
Matija Turkalj za Dravska priča

Mljet je otok na kojem nema otpada

Na sjeverozapadnom dijelu našeg najzelenijeg otoka, Mljeta, od 1960. godine nalazi Nacionalni park Mljet, prvi institucionalizirani pokušaj zaštite izvornog ekosustava na Jadranu. Otok prekriva šuma alepskog bora, koja se smatra najočuvanijom i najljepšom takve vrste na Mediteranu. U Parku se nalaze i dva slana jezera, Veliko i Malo, a na dnu Velikog jezera, na površini od 650 metara kvadratnih, nalazi se jedini hrvatski koraljni greben, najveći tog tipa u Sredozemnom moru. Riječ je o busenastom koralju, koji je mediteranski endem.

Park je u najboljoj sezoni 2019. godine posjetilo oko 149.000 ljudi, no iz parka kažu da posjetitelji ne narušavaju prirodni ekosustav. Park se inače čisti putem volonterskih akcija, na koje im se ove godine prijavilo rekordnih 144 volontera. U prošlogodišnjoj akciji čišćenja, s otoka je odneseno oko 120 tona otpada. Inače, otpad se ne odlaže na otoku, nego se sav odvozi s njega. Na Mljetu se također mogu pronaći vretenca, uz slatkovodne vode. Na otoku postoji nekoliko izvora pitke vode te lokvi bočate vode, zvanih blatine, koje su uvrštenjem u ekološku mrežu EU Natura 2000 prepoznate kao važno stanište i na europskoj razini.

Na Mljetu je jedini hrvatski koraljni greben, najveći takve vrste u Sredozemnom moru.

Getty Images

U Europi se manje od polovice plastike reciklira

Prema podacima sustava eVisitor, Hrvatsku je u 2019. godini posjetilo oko 20 milijuna turista, što predstavlja izazov za zaštitu okoliša. Podaci Eurostata već su pokazali da zemlje koje imaju razvijeniji turizam ujedno imaju i veći problem s otpadom. Tako količina otpada od 2005. do 2018. godine kontinuirano raste u Danskoj, Njemačkoj, Grčkoj i Malti, no unatoč tomu, Njemačka se može pohvaliti da je zemlja s najvećom stopom recikliranja komunalnog otpada u svijetu (66,7%), dok je stopa u Hrvatskoj 30,2 posto.

Generalno se u Europskoj uniji godišnje proizvede više od 2,5 milijardi tona otpada godišnje. Od svih vrsta, najviše problema stvara plastika, čija je proizvodnja u svijetu eksponencijalno narasla u zadnjih nekoliko desetljeća, od 1,5 milijuna tona 1950. na čak 359 milijuna tona 2018. Uvjerljivo najviše plastike koristi se za potrebe ambalaže (40%), zatim u građevini (20%) i u autoindustriji (10%). No u Europi se oko 41,5 posto svog plastičnog otpada reciklira, pri čemu su predvodnici s više od 60 posto Litva i Slovenija.

Hrvatska je ispod prosjeka 27 članica EU-a i recikliramo 37,3 posto otpadne plastične ambalaže. Za usporedbu, prema podacima američke agencije za zaštitu okoliša (EPA), SAD godišnje proizvede oko 35,7 milijuna tona plastike, a od toga reciklira svega devet posto. Prema podacima WFF-a, Australija godišnje proizvede oko 3 milijuna tona plastike, od čega se samo oko 10 posto reciklira, a oko 130.000 tona završi u oceanu.

Studena je prva domaća voda koja je uvela 0,5 l bočice od 100% reciklirane plastike.

Getty Images

Reciklirana plastika je prioritet

Istraživači procjenjuju da su globalna proizvodnja i spaljivanje plastike u 2019. godini u atmosferu ispumpali više od 850 milijuna tona stakleničkih plinova. Do 2050. te bi se emisije mogle popeti na 2,8 milijardi tona, što se može smanjiti boljim postupcima recikliranja. Zbog toga potražnja za recikliranom plastikom drastično raste, iako je u 2018. iznosila samo šest posto ukupne potražnje za plastikom u Europi.

Osim toga, EU trenutno radi na izmjenama uredbi o gospodarenju otpadom, kako bi se promicao pomak prema kružnom gospodarstvu. Ovaj tip gospodarstva podrazumijeva model proizvodnje i potrošnje koji uključuje ponovno korištenje, obnavljanje i reciklažu postojećih proizvoda i materijala što je to dulje moguće. Najbolji primjer takvog gospodarstva sve je češće korištenje reciklirane plastike, tzv. rPET, a kod nas je Studena prva domaća voda koja je uvela bočice od 0,5 l napravljene od 100 posto reciklirane plastike.

Vodimo vas na vikend u vrijednosti od 5000 kuna

Hvala svima na sudjelovanju u nagradnom natječaju. Ovu vrijednu nagradu osvaja Andrea Ivković i njezina mala obitelj koja nas je osvojila svojom pričom. Čestitamo!

Ovaj članak dio je projekta Super dan za ići van u kojem svaki tjedan dijelimo vrijedne nagrade. Ne propustite priliku za sudjelovanje, pratite nagradne natječaje ovdje.

Sadržaj nastao u suradnji sa Studenom