S1 Intervju

S Veljkom Martonom o 50. obljetnici skupljanja antikviteta, 30 godina Martimexa i novoj izložbi koju sutra otvara

FOTO: Sandro Lendler

Nakon što izložba Sjaj bijelog zlata bude svečano otvorena u srijedu 12. veljače, u muzeju Mimara će još 37 dana boraviti najvrjednija privatna zbirka porculana na svijetu i druga po važnosti iza kolekcije muzeja bečkog porculana. Bit će ondje i zdjelica s alegorijskim likom Afrike iz prve i najcjenjenije Du Paquierove faze rada manufakture koja je, kao u nekom napetom romanu, nastala ‘preuzimanjem’ majstora i nekolicine radnika iz Meissena.

Ljubitelje porculana dočekat će i jedinstvena bista Marije Terezije nastala u doba dok je carica preuzela nadzor nad poslovanjem manufakture, kao i unikatan par jelena propetih preko šaša kojeg kao da ziba vjetar. Bit će ondje još 150-tak ukrasnih predmeta, posuda i dijelova servisa za jelo i napitke iz svih faza 150-godišnjeg rada Wiener Porzellanmanufaktur čija su vrata, zbog stanja na tržištu, prevlasti čeških manufaktura i bujanja industrijske proizvodnje, zatvorena 1864. godine.

Poseban ugođaj gostovanja Muzeja Marton u domu kolekcije drugog velikog hrvatskog kolekcionara stvarat će portreti austrijskih vladara, pa i malo znana slika Marije Terezije iz fundusa Povijesnoga muzeja.

“Posebno me veseli što je naša kolekcija porculana pod krovom kolekcije koja je nastajala na starinski način, kupnjom svega što se Mimari svidjelo i za što je mislio da je vrijedno pažnje. I ja sam prije 50 godina kolekciju počeo stvarati na isti način i kupovao namještaj, slike, metal, staklo, porculan. No, nakon prvog predstavljanja zbirke u Muzeju za umjetnosti i obrt i praćenja rada drugih kolekcionara u svijetu, shvatio sam da se je važno specijalizirati i zbirku stvarati oko jednog ili dva materijala ili perioda.”

I tako je porculan došao u prvi plan, objasnio je Veljko Marton dok smo sjedili i razgovarali u Martimexu na Trgu bana Jelačića, u miru njegove sobe s pogledom na police s biranom kozmetikom i mirisima.

PRVI ANTIKVITET KUPIO JE JOŠ KAO STUDENT

Sandro Lendler

Ova je godina za njega u znaku slavlja jer se nižu 50. obljetnica skupljanja antikviteta, dvadeset godina od prvog predstavljanja zbirke do skore 30. godišnjice postojanja kompanije koja je uspjela i toliko dugo opstala ne samo u Hrvatskoj, nego i u još šest država. I u kojoj rade dvoje od troje Martonove djece. Za njega se krug zatvorio na najljepši mogući način, tako se može posvetiti kolekcionarstvu koje mu je ljubav, nagnuće i ostvarenje želja da iza sebe ostavi nešto vrijedno i promovira svoju zemlju.

Kustosica naše zbirke porculana je ugledna Claudia Lehner-Jobst koja je svjetski autoritet, a suradnica Waltraud Neuwirth koja je četrdeset godina kustosica bečkog muzeja porculana

A sve je počelo ne zbog neke figurice ili slike nasljeđene od predaka (“Ništa takvo nije postojalo u našoj radničkoj obitelji”, kaže), nego Martonovog zanimanja za umjetnost o kojoj je mnogo čitao i, kao vrstan mladi tenisač koji je često putovao u inozemstvo, učio obilazeći muzeje i galerije. A prvi antikvitet kupio je preko oglasa još kao student Ekonomskog fakulteta.

“Osim ljubavi, znanja i novca potrebnog za popunjavanje kolekcije koji ne mora, ali i može biti ‘velik’, za suvremeno kolekcionarstvo karakteristično je da se svaka stvar provjerava i ima potvrdu nekog autoriteta iz svoga područja. Zato je kustosica naše zbirke porculana ugledna Claudia Lehner-Jobst koja je svjetski autoritet, a suradnica Waltraud Neuwirth koja je četrdeset godina kustosica bečkog muzeja porculana. To mi daje sigurnost, a zbirci vrijednost i prestiž. A našu priču o porculanu uskoro ćemo zaokružiti dvotomnim katalogom na engleskom jeziku koji će obuhvatiti tisuću primjeraka vrhunskog porculana i koji ćemo predstaviti u Londonu,” s razumljivim ponosom rekao je Veljko Marton, dodajući da će se poklopiti i već dogovorena izložba njegove zbirke u bečkom MAKU-u.

LJUBAV PREMA KOLEKCIONARSTVU NE JENJAVA

Sandro Lendler

Sretan je što ga zanos drži tolike godine, jer zbog njega prati sve što se događa u kolekcionarskom svijetu i reagira čim se na tržištu pojavi neki važan ‘komad’. Tako je nedavno na aukciji zbirke bečkog porculana iz klasicističke faze jednog američkog kolekcionara uspio kupiti nekoliko vrhunskih primjeraka koji će biti izloženi i u Zagrebu. Naglašava da je kolekcionarstvo veliki izazov koji ubrzava kolanje krvi i produžuje mladost i otkriva da ima prijatelje kolekcionare koji su i u 90-tima puni elana i vrlo mladoliki. Iako dosta mlađi, i on izgleda i osjeća se tako, iako tenis ne igra već 40 godina, otkako je prekinuo profesionalnu karijeru i posvetio se biznisu.

“Reket sam odložio kada sam shvatio da više ne mogu biti toliko dobar kao prije, a kondiciju i mladolik izgled održavam pazeći što i koliko jedem, vježbanjem u teretani i mnogo se krećem, najviše radi potraga za vrijednim primjercima za moje zbirke. I, dakako, njegovanjem kože i pokojim filerom, jer sam uvjeren da je za uspjeh i dobro psihofizičko stanje važan i skladan izgled. A kada mi, zbog toga neki predbace ageism, a drugi kao poznavatelje kozmetike i mirisa zatraže savjet za neku kremu, odgovaram: ‘Bilo koju, samo redovito, jer to tvojoj koži treba'”, povjerio je Veljko Marton kojeg njegov nepresušni žar već vodi prema novom izazovu – izložbi zbirke stakla. Jedva čekamo!