Razgovarala sam s likom koji živi u jednom zagrebačkom pametnom stanu. Oduševljen je

Zagrepčanin Domagoj S. detaljno mi je opisao kako je to živjeti u pametnom stanu, što najviše koristi i što se događa kada nestane struje

Nakon što smo kroz nekoliko članaka prvo doznali sve o konceptu pametnog stana, ušetali u jedan takav u Zagrebu i vidjeli, doznali sve iz prve ruke, sada sam razgovarala s Domagojem S. koji upravo živi u jednom takvom. Zanimalo me vjerodostojno iskustvo jednog stanara te kako ga i na koji način koristi, odnosno je li se investicija kao takva za njega isplatila te uviđa li osim niza prednosti možda i neke mane.

Za početak, Domagoj mi je kazao kako je najveća prednost jednostavnost uporabe i da se lako naviknuti na dobro. Kaže mi i kako se sve te sitne uštede vremena i truda nakupe nakon nekog vremena. “Primjerice, kad su krenule vrućine, imam opciju jednim gumbom zatvoriti sve žaluzine u stanu, pri čemu se ne zagrije toliko preko dana i utoliko ne moram hladiti kad se vratim doma. Da moram ići po cijelom stanu i pojedinačno spuštati sve žaluzine ujutro kad se žurim na posao vrlo vjerojatno se ne bih ni sjetio te opcije ili bi na nju potrošio puno više jutarnjeg vremena koje radije potrošim na druge stvari.” priča mi Domagoj te govori kako u biti sad pametni sustav preuzima razmišljanje o nekim stvarima umjesto njega. “Ja sam recimo vičan ostavljanju vrata od stana slučajno odškrinutima, na što me sustav upozori ako se dogodi tako da ne moram više brinuti o tome.”

PAMETAN ILI ‘OBIČAN’ STAN PITANJE JE SAD

Iako smo tek krenuli razgovarati zanimalo me i kako to da se uopće odlučio na tu verziju, odnosno da kupi pametan stan, a ne ‘običan’. Govori mi da je imao mogućnost, te da kad ih imate, da onda ciljate kupiti što kvalitetnije moguće i nešto što će zadržati ili čak porasti u vrijednosti s vremenom. Priča mi kako pametni stanovi slove kao vrhunac kvalitete u izgradnji i izvedbi danas, tako da sama ta oznaka ‘pametnog stana’ po njemu vuče činjenicu da je stan novije izgradnje i kvalitetnije izvedbe.

“Ne treba ni zanemariti činjenicu da, kad dođete gledati takav stan, njegovi prodavatelji demonstriraju sve njegove mogućnosti u kratkom vremenu pa definitivno postoji jedna vrsta wow efekta, budući da niste npr. mogli zamisliti kao mlađi da ćete imati screenshot osobe koja vam je zvonila na vrata dok vas nije bilo ili da postoji način provjetravanja stana bez da pustite komarce preko ljeta, kroz sustav izmjenjivača zraka” objašnjava mi oduševljeno 28-godišnji Domagoj S.

Na moje pitanje da mi otkrije što mu je nekako najveća fora u cijelom konceptu, kaže mi kako su to definitivno master funkcije, dakle mogućnost pritiska jednog gumba koji digne ili spusti sve žaluzine, upali ili ugasi sva svijetla, sve klime i sl. “Moram priznati kako je stvarno lako saživjeti se sa svim tim opcijama i shvatiti ih zdravo za gotovo, tako da su meni pomalo izgubile tu početnu magiju i postale dio svakodnevnog života. Možda najveća fora (ili čak guilty pleasure, usudio bih se reći) mi je pokazivati tim rijetkim ljudima koji su došli u posjetu sve redom funkcije i gledati njihove reakcije, jer mi to služi kao vrsta prizemljenja i uvid u to koliko je to sve zapravo nevjerojatno s obzirom na ono s čime je većina nas odrastala.”

UŠTEDE NA GRIJANJU VEĆ SE OSJETE

Kada govorimo o uloženom i dobivenom ili isplativosti u smislu uštede i energetske učinkovitosti, Domagoj se prisjeća kako je tijekom zimskog razdoblja imao uštede na grijanju u usporedbi s njegovim prijateljima koji su u stanovima slične kvadrature, ali je, kaže, to nekako pripisao i novijem datumu izgradnje i boljim standardima izolacije, što je i logično.

“Što se tiče upravljanja klasičnim stvarateljima velikih troškova, dakle grijanje zimi i hlađenje ljeti, prednost pametnog stana se svodi prvenstveno na praktičnost upravljanja u vidu toga da su i termostat i upravljanje klimama smješteni na istoj centralnoj stanici. No, unatoč tome što ja aktivno koristim veći dio opcija, svejedno sam čvrstog uvjerenja kako sve to stvarno nije potrebno i da to, bar zasad, nosi možda preveliku cijenu zbog renomea koji oznaka ‘pametni stan’ nosi sa sobom.”

TEHNOLOGIJA NA GRANICI SA SF-OM

Iako je Domagoj S. oduševljen i zadovoljan investicijom u koju se svjesno upustio, otkrio mi je kako ipak postoje neke stvari koje ga u tom pametnom konceptu možda malo iritiraju i zbog kojih se osjeća lijeno. “Bez obzira na sve, ja još uvijek vjerujem kako sam ludit duboko u srcu i osjećam se nelagodno kad imam dojam da previše ovisim o tehnologiji ili da se na nju previše oslanjam, tako da se trudim to držati pod kontrolom. Primjerice, postoji mogućnost spajanja centralne stanice na Wi-Fi i posljedično na internet, što bi omogućilo, recimo, paljenje klime pola sata prije nego što stignem kući, paljenje rasvjete unaprijed da ne tapkam u mraku i slično, ali su to opcije koje mi već lagano graniče sa SF-om i u kojima se ne osjećam ugodno. Svjestan sam da će ovo zvučati kao klasični ‘first world problem’, ali korištenje takvih opcija mi je izraz nekakvog klasičnog Instagram-stil bogataškog, 1-percent životnog stila s kojim se ne poistovjećujem, iako je, realno, i sve što ja regularno koristim u nečemu što ja smatram granicama razumnog mnogima nedostižni ideal ili nezamislivo općenito.”

Kad smo se već dotaknuli luksuza koji se obično veže uz taj lifestyle, Domagoj mi govori kako on ne smatra da je to luksuz čisto iz razloga jer je na današnjem tržištu nekretnina kupiti stan općenito luksuz. “Bez obzira na to, po mom dojmu nekakve funkcije koje bismo mogli zvati funkcijama pametnog stana su se već naveliko raširile i postale jednostavnije za implementaciju, a da ne moraju biti integrirane u samu ‘ciglu’ stana; od Alexe, zvučnika kojima se upravlja preko mobitela (što i ja koristim i smatram temeljnim dijelom stana u cjelini), posebnih Wi-Fi osposobljenih ugradbenih termostata i slično. S obzirom na to koliko smo se brzo naviknuli na pametne mobitele i koliko opcija koje oni pružaju su danas postale nužnost, a nekad su bile “gimmick”, vjerujem kako će se isto dogoditi i sa stanovima, ali kroz duže vremensko razdoblje.”

JEDAN OBIČAN DOMAGOJEV DAN

Naravno, Domagoja nisam propustila pitati ni kako izgleda jedan njegov dan u smislu korištenja svih opcija koje su mu na raspolaganju. Ispričao mi je da kad se probudi da su u pravilu sve žaluzine otvorene kako bi imao što više svjetla u svrhu lakšeg razbuđivanja. Kaže kako to napravi putem centralne funkcije dizanja svih žaluzina prije spavanja.

“U pravilu nemam puno potrebe za funkcijama ujutro, osim što uključim glazbu preko zvučnika koji je povezan na mobitel i, po potrebi, zatvorim sve žaluzine u stanu prije odlaska. Kad se vratim kući uključim klimu u prostorijama u kojima mislim provesti vrijeme do spavanja, te namjestim uključenje klime u spavaćoj sobi oko pola sata do 45 minuta prije nego mislim ići na spavanje. Prije nego što idem na spavanje obično i iskoristim funkciju centralnog isključivanja rasvjete.”

A ŠTO KAD NESTANE STRUJE?

Ono što me posebno zanimao jest što kada nestane struje i je li mu se to ikada dogodilo, no Domagoj mi ističe kako zasad srećom nije. No, kaže mi kako je to nešto o čemu često razmišlja budući da je puno funkcija u zgradi općenito električne prirode. “Primjerice, iako se u zgradu može ući i ključem i pločicom čijim se skeniranjem vrata automatski otključavaju, izlazak iz garaže je vezan isključivo uz pločicu tako da to poteže pitanje što činiti ako u cijeloj zgradi nestane struje. U mom slučaju, izvođač zgrade je ugradio agregat u podrum zgrade koji bi se trebao upaliti u slučaju nestanka struje tako da se bar neke bazične funkcije zadrže, iako nisam imao prilike još to doživjeti, pa ne znam kako i je li funkcionira.”

Kada govori pak o samom stanu, smatra kako taj moment ne bi trebao biti neki poseban šok budući da se gubitkom struje gube funkcije koje su u domeni elektronike već godinama – klima, termostati i slično. No, govori da postoje iznimke kao što su žaluzine koje u njegovom slučaju nemaju opciju ručnog otvaranja i zatvaranja, nego je sve na struju.

Sve u svemu, Domagojevo detaljno iskustvo dalo mi je prilično dobar dojam kako je to živjeti u jednom takvom pametnom stanu u smislu iskoristivosti, pogodnosti i mogućnosti. Domagoj je istaknuo kako je zapravo vrlo zadovoljan i da nikada nije požalio za odlukom te da nas to sve ionako čeka u nekom obimu. Smatra kako je sve stvar doziranja prema vlastitim preferencijama koje mogu ujedno olakšati život i dozvoliti vam da vrijeme utrošite na nešto drugo, a tu su i uštede koje pritom nikako nisu zanemarive.

TREBAMO PAMETNE ZGRADE

Zgrade su jedan od najvećih potrošača energije i kao takve imaju veliki utjecaj na ekologiju: one troše najviše energije i proizvode najviše CO2. U HEP-u, koji je naš najveći opskrbljivač električnom energijom, itekako su svjesni problema te se aktivno priključuju trendu energetske učinkovitosti i podržavanja projekata pametnih zgrada.

“Zgrade treba mijenjati iz pasivnog potrošača energije u aktivnog sudionika, koji prikuplja podatke i kreira nove informacije koje služe za upravljanje potrošnjom. Implementacijom sustava pametne koordinacije trošila na razini zgrade, može se utjecati na smanjenje potrošnje. Pametne zgrade, osim upravljanja uvjetima u interijeru, imaju sposobnost komunikacije s okolinom i prilagođavanja vlastite potrošnje mrežnim uvjetima. Priključivanjem obnovljivih izvora situacija se komplicira budući da zgrada postaje aktivni element mreže”, istaknuli su u HEP-u.

STIŽU PAMETNA BROJILA

Digitalizacija već uvelike mijenja svakodnevni život, komunikacije, zabavu. Uskoro će se taj trend u velikoj mjeri početi osjećati i na načinu na koji trošimo energiju, posebno kad je u pitanju praćenje i upravljanje vlastitom potrošnjom. Pametna brojila u budućnosti će postati standard, kao što su to sada pametni telefoni. Svi ćemo moći u realnom vremenu imati informaciju o našoj potrošnji i moći ćemo upravljati njome.

HEP svojim kupcima, primjerice, nudi mogućnost daljinskog očitanja električne energije i uvođenje sustava za gospodarenje energijom ESCO Monitor. Korištenje ESCO Monitora omogućuje sustavno praćenje dinamike potrošnje energenata, odnosno omogućava korisniku uvid u potrošnju, analizu i planiranje potrošnje, nadzor te rano otkrivanje i alarmiranje u slučaju promjene potrošnje energije i vode, primjerice u slučaju slabe energetske učinkovitosti, kvarova i neočekivanih događaja.