Poseban arhitektonski projekt u Slavoniji od ekipe koja ne projektira samo za ljude, nego i životinje

Riječ je o eko farmi za uzgoj hrvatskih autohtonih crnih slavonskih svinja čiji projekt potpisuju arhitektonski studio SKROZ

Uvijek je lijepo vidjeti kako relevantni inozemni mediji rado predstavljaju hrvatske arhitektonske projekte. Designboom, online magazin posvećen dizajnu i arhitekturi, predstavio je tako recentno jedan vrlo poseban iz Slavonije. U pitanju je ni manje ni više nego ekološka farma za uzgoj hrvatskih autohtonih crnih slavonskih svinja u Donjem Miholjcu čiji su projektanti ekipa iz arhitektonskog studija SKROZ (Margita Grubiša, Marin Jelčić, Daniela Škarica, Ivana Žalac, Zvonimir Marčić) koji stoje i iza nagrađivanog kokošinjca u selu nadomak Samobora. Naravno da smo se i mi na Super1 odmah zainteresirali za cijelu priču i čuli s arhitektima, koji ne projektiraju samo za ljude, nego i za životinje, ne bi li nam otkrili više detalja o ovom zbilja posebnom projektu u istočnoj Hrvatskoj, čiji je investitor firma Sin ravnice.

Farma formirana prema najvišim eko standardima

Programski naputak bio je izgradnja farme prema najvišim ekološkim standardima uzgoja, a projekt je predviđao i potencijalno širenje farme, ako kapaciteti u budućnosti budu rasli. Staja bi primarno bila namijenjena cjelogodišnjem smještaju krmača (ženskih svinji) s manjim vanjskim ispustima, dok bi ostale svinje boravile u staji samo u najhladnijem dijelu godine. S obzirom na potrebe životinja, nastavljaju dalje objašnjavati arhitekti, nametnula se generalna dispozicija staja blizu zapadne međe parcele, kako bi se izbjegla obližnja prometna županijska cesta na istočnoj granici te kako bi se omogućili što veći vanjski prostori.

U fokusu su dva identična kompleksa

Urbanističko rješenje predlaže tako, nastavljaju projektanti, dva identična kompleksa. Staje se pozicioniraju pod pravim kutem u rotiranom koordinatnom sustavu u odnosu na os čestice sjever-jug, čime se stvaraju gospodarska dvorišta s gnojištem u sredini te omogućuje neometana komunikacija prema ispustima i jednostavnija manipulacija servisnim vozilima.

“Glavni faktori koji su utjecali na arhitekturu bili su optimizacija procesa uzgoja i što kvalitetniji smještaj životinja. Građevina je primarno oblikovana funkcijom, odnosno optimizacijom funkcije, uz estetsku smjernicu da objekte karakterizira duh slavonskog ruralnog konteksta i tradicionalnih gospodarskih zgrada u ljudskom i životinjskom mjerilu. Uobičajeno je ovakav tip objekta prizemnica s prostorima za životinje i hodnikom u sredini te spremištem slame za stelju (podloga za životinje) pozicionirati uz sam prostor staje” poručuju.

Projekt koji odlazi korak dalje i izvan okvira

Centralni hodnik pritom služi za hranjenje životinja, rasprostiranje stelje i odvoz gnojiva nakon čišćenja. “Naš projekt odlazi korak dalje od uobičajenih rješenja, eliminira središnji hodnik i stvara galeriju iznad koja, osim vizualnog i hranidbenog pristupa boksevima sa životinjama, služi i za skladištenje slame. Na taj način racionalizirano je korištenje prostora i optimiziran proces uzgoja te smanjeno uznemiravanje životinja. Također je, skladištenjem u istom objektu, eliminirana potreba za transportom slame za stelju” pojašnjavaju iz studija SKROZ i ističu kako je sljedeći važan dio optimizacije procesa funkcije kroz arhitekturu bilo uvođenje pomičnih pregrada, koje omogućuju jednostavnije održavanje objekta, ali i stvaranje različitih scenarija njegova korištenja.

Pregrade tako potenciraju scenarije prilagodbe trenutnim uvjetima procesa razmnožavanja životinja te se prostori smanjuju i povećavaju ovisno o potrebama; od najmanjeg boksa za krmaču s praščićima do jedinstvenog prostora u kojem su sve životinje zajedno.

Odabir materijala bio je prijeko bitan

Sumiranjem svih navedenih parametara, uvažavajući proporcije čovjeka, životinje i stroja, nastao je presjek s najvećom visinom u centralnom dijelu, s dvostrešnim kosim krovom i centralnim sljemenom. Kose krovne plohe izmaknute su u sljemenu s lomom, čime je omogućeno dodatno osvjetljenje i ventiliranje prostora na centralnoj galeriji. Produžetak plohe krova formirao je nadstrešnicu za vanjski prostor boravka životinja.

Pri odabiru materijala važan je čimbenik bila otpornost elemenata koji su u direktnom doticaju sa životinjama koje vole rovati, kopati i isprobati okoliš. Stoga je za bazu objekta odabran beton uz pregrade od pocinčanog čelika, iznad kojeg je drvena konstrukcija i obloga pročelja.

Klasični gospodarski objekt u suvremenom izdanju

Kao pokrov krova, napominju arhitekti, izabran je lokalno uobičajen i tradicionalan biber crijep. Materijali su elementarni, neobrađeni i direktno podređeni funkciji i kontekstu. Osim ogoljenom funkcijom pojavnost objekata uvjetovana je kontekstom ruralnog slavonskog kraja, što se iščitava u geometriji krova, pokrovu ploha, te u materijalu i načinu tretiranja pročelja zgrade. Providnost pročelja ne proizlazi iz materijala, već iz njegove geometrije.

Nizanje drvenih letvi slavonskog hrasta s izmjenom punih i praznih polja u dva dijagonalna smjera i u dva plana stvara karakterističnu strukturu. Ona prvenstveno služi kao ventilacija i zaštita od sunca, ali i kao reinterpretacija geometrije drvenih pročelja s brojnih povijesnih gospodarskih objekata u Slavoniji. Ovakva reinterpretacija povezuje klasični gospodarski objekt oblikovan suvremenim standardima, s njegovom okolinom i građevinskim nasljeđem. A kako izgleda ova eko farma za investitora, tvrtku Sin Ravnice, pogledajte u sklopu članka.