Ova obiteljska kuća u Slavonskom Brodu novi je projekt Dva Arhitekta. Izgleda sjajno, a trebate vidjeti i trijem
Novi projekt Dva Arhitekta obiteljska je kuća u Slavonskom Brodu. Imamo fotografije i priču
Tomislav Ćurković i Zoran Zidarić, poznatiji i kao Dva Arhitekta, a s kojima smo već detaljno imali prilike razgovarati o njihovom dugogodišnjem uspješnom radu, predstavili su svoj recentni projekt. Zbog njega smo tako potegnuli čak do Slavonskog Broda gdje se nalazi obiteljska kuća površine 355 četvornih metara koju su projektirali. Kako otkrivaju već na početku razgovora, na parceli nije bilo kuće, a investitori su prije kontakta s njima imali već nekoliko idejnih rješenja. No, s njima nisu bili zadovoljni.
“Idejna faza projekta trajala je nekoliko mjeseci tijekom kojih smo mi izradili nekoliko rješenja i mislim da je tek ono četvrto bilo u potpunosti prihvatljivo svima” objašnjava nam arhitekt Tomislav Ćurković te dodaje kako se zapravo radi o prije svega idealnoj lokaciji za individualno stanovanje radi ulice koja nije prometa, a u blizini je i park s dječjim igralištem.
No, vraćamo se na početak ove priče gdje mi Tom otkriva kako su inicijalni zahtjevi investitora bili ti da imaju dobro osunčane prostore, privatnost i dvorište za razne aktivnosti. Isto tako, u obzir se trebalo uzeti i da je parcela okružena s tri strane obiteljskim kućama i pomoćnim gospodarskim zgradama s dotrajalim ili pak nikad dovršenim pročeljima.
Trijem kao glavni adut projekta
“Referenca nam je bio zapravo tradicijski građevni tip gradske kuće iz 19. stoljeća s tlocrtom u obliku slova L koji je karakterističan za panonski bazen. Građevni program dijelimo u tri volumena. Dva rubna prizemna povezali smo sa središnjim katnim volumenom. Kuću smo tako prilagodili okolnoj gradnji, a s druge strane projektom smo razmotrili dvije važne teme graditeljskoga nasljeđa: temu visokoga uličnog zida s kolnim ulazom i temu natkrivenoga otvorenog trijema” objašnjava Ćurković i poseban naglasak stavlja na zbilja impresivan dvorišni trijem koji se zapravo dijeli na nekoliko dijelova.
Naime, dio trijema je na južnom pročelju ispred dnevnog boravka i roditeljske spavaonice te ima funkciju zaštite od pretjeranog osunčanja i pogleda, ali omogućuje sjedenje ispod natkrivenog prostora. Drugi dio trijema pak opasuje prostor garaže i ulaznu sekvenciju u kuću i može se promatrati kao postupno uvođenje ulice u intimni prostor kuće.
Tlocrtna organizacija za najbolje moguće rješenje
Promatrajući ovaj moderni projekt obiteljske kuće nezahvalno je pitati koje su mu posebnosti, no moj sugovornik ga ipak može izdvojiti. Kaže kako je to smještaj dnevnog boravka u samom središtu objekta. Dodaje kako upravo takav smještaj omogućuje njegovu intimu i zaštićenost od vanjskog svijeta, ali i da je ta zona ujedno i najmanje osvijetljena zona. Stoga je putanja dnevnog svjetla bila, govori, najvažniji činitelj pri organizaciji tlocrtne organizacije kuće. Veliki prozori, patio (nenatkriveno unutarnje dvorište) te procijep u stropu za svjetlo s ulične strane iz gornje etaže omogućuju tako ovoj zoni veliku količinu svjetla s istoka, juga i zapada.
Što se pak tiče samog rasporeda, doznajem kako ova kuća nije samo suvremena interpretacija tradicijskoga tlocrta, nego da ona prije svega zadovoljava potrebe današnjega stanovanja. Pomoću uskog ostakljenog hodnika i zelenog patija Dva Arhitekta odijelila su tako roditeljsku zonu od dnevne, a galerijom s mostom spojili su odnosno razdvojili po vertikali dnevni dio od dječjeg trakta.
Prozori u ulozi novog viđenja starih ukrasa
Kao još jednu od posebnosti koju ne možete ne primijetiti su svakako i prozori različitih formata nepravilno poredanih po fasadi, a koji su novo viđenje starih ukrasa. Ta nepravilnost rasporeda, govori Tomislav, u skladu je s duhom vremena i suvremeni je ornament pročelja, točnije reminiscencija na uzorke tradicijskih horizontalnih i vertikalnih ispupčenja u žbuci.
Kako to obična biva u cijelom procesu, kuća je finalno doživjela dekoraterske intervencije u interijeru, što je uobičajeno, jer na taj način korisnici završno oblikuju mikrosvijet u kojem se ugodno osjećaju. No, Ćurković mi otkriva i kako je u ovoj realizaciji na relaciji investitor projektant bilo prostora za kompromis.
Crno, bijelo, kompromis
“On je bio vezan uz pročelje koje je trebalo imati puno više crnih elemenata. Prema originalnoj ideji bijela je trebala biti opna, a svi drugi prostori (trijemovi, loggia, pročelja u drugom planu) su trebali biti crni. Investitorima se to nije dopalo pa smo prihvatili da samo dio tih elemenata bude u crnoj boji. Isto tako, usuglasili smo se da to ne mora biti trajno rješenje. Na koncu, puno je lakše za nekoliko godina bijelo prebojati u crno nego obrnuto” prisjeća se.
Za kraj, dodaje i kako bi svaka obiteljska kuća trebala svojom organizacijom i artikulacijom unutarnjeg prostora udovoljiti prohtjevima članova obitelji po pitanju njihovih individualnih potreba, ali i svakodnevnih rituala vezanih uz život u zajedništvu. “Ako su parametri zadovoljstvo i sreća korisnika, onda možemo konstatirati da je finalni uradak uspješan. Emocije su ipak prvi i najvažniji kriterij” zaključuju zadovoljno moj sugovornik u ime Dva Arhitekta.
