Odvažila sam se zasaditi vrt na balkonu. Eksperti i ljubitelji biljaka dali su mi izvrsne savjete otkuda krenuti
Ekipa koja stoji iza Dnevne doze biljaka, Biljkoboraca, Botanika i Biljke su zelene dala mi je konkretne savjete za stvaranje mog prvog balkonskog vrta
Na početku ove priče bitno je odmah stvari postaviti onako kakve doista jesu, bez uljepšavanja. Da se razumijemo, što se tiče biljaka, flore općenito, kompletna sam amaterka. Da dočaram još jasnije, lik sam koji je na poklon znao dobiti, doduše jako rijetko, isključivo kaktuse koji su u mom životnom habitatu uglavnom preživljavali.
Ne znam, nisam baš nikad osjetila neku specijalnu sponu između biljaka i sebe ili potrebu da ih imam i njegujem, pa iz tog razloga nikada cijelu stvar nisam ni forsirala. To mi se činilo fer.
No, izgleda kako se to s godinama ipak promijenilo, a kad bih boravila u interijerima i eksterijerima kojima dominiraju biljke sve sam ih više i konkretnije počela primjećivati, proučavati i shvaćati koliko mi njihova blizina zapravo ipak godi.
Prije koju godinu odlučila sam ih za stan nabaviti ravno tri, i to one koje za početak zahtijevaju najmanje brige, iako sam im se unatoč tome odlučila beskompromisno posvetiti.
To je u mom slučaju značilo redovito ih zalijevati, pratiti koja im pozicija ipak u stanu ovisno o prirodnom svjetlu najviše odgovara, i po potrebi, ako se baš ono silno razuzdaju, presaditi. Sve navedeno i dan danas uspješno hendlam, a u jednu od njih evo upravo – ponosno gledam.
Nedavnim useljenjem u novi stan pojavila se i želja da taj svoji biljni opus možda malo konkretnije nadogradim u smislu stvaranja kakvog mini balkonskog vrta u kombinaciji cvijeća, ali i začinskog bilja, no sve se svodilo na onu da se eto baš sada tome nikako ne stižem posvetiti – a onda je evo, nastupila i karantena. Period je to kada smo između ostalog svi na površinu izvukli sve one silne zatomljene (čitaj: ne stižem) želje, zadatke, obveze i slično te se odlučili konačno njima pozabaviti.
Sada ili nikada u mom slučaju odnosilo se na moju balkonsku zelenu oazu, točnije njezino stvaranje i da konačno zaprljam pošteno ruke, a onda se pojavilo pitanje svih pitanja: otkuda krenuti? Okej, internet radi svaki dan, to smo već davnih dana apsolvirali, ali ja sam se ipak odlučila nakon tog online proučavanja i gledanja tutoriala obratiti biljnim entuzijastima, stručnjacima koji su mi, ljudi moji, dali takve genijalne, konkretne i vrlo korisne savjete.
Nesebično ih dijelim sada i s vama, a uskoro nekada i priču o mom prvom balkonskom vrtu – naravno, ako mi uspije. No, evo što su mi je sve razotkrila divna i susretljiva ekipa iz Dnevne doze biljaka, Biljkoboraca, Botanika i Biljke su zelene.
Dnevna doza biljaka
Imati vrt na balkonu je super ideja i pozdravljamo svakoga tko se želi upustiti u bilo kakav uzgoj biljaka, ali kao i uvijek, treba provjeriti i zadovoljiti nekoliko uvjeta. To su orijentacija stana i tip balkona, koliko vremena i volje imamo te koji nam je budžet.
Orijentacija stana/balkona vrlo je bitan faktor – svi znamo da nema jednake svjetlosti i topline na svim stranama svijeta. Ako je balkon orijentiran isključivo na istočnu stranu, bit će okupan svjetlošću tijekom jutra, ali već u ranijim poslijepodnevnim satima sunce polako izmiče, a za sazrijevanje plodova bitna je količina sunčanih sati.
Tip balkona je jednako bitan faktor – je li to pravi balkon, lođa ili pak terasa. Lođa će zbog svog uvučenog položaja imati manje svjetlosti dok će balkon imati više, a npr. krovna terasa bit će okupana svjetlošću tijekom cijelog dana, što nosi svoje prednosti, ali i mane.
To nas dovodi do vremena i volje jer sve kreće od toga, kao što je to i kod svakog drugog hobija. Naravno, ovdje se brineš o živim bićima pa treba imati na umu da se i njima pruži ugodan život. Dakle, za uspješan život i razvoj biljaka te dobivanje ploda pred kraj ljeta bitno je osigurati što više sunčanih sati i topline, a to je odmah povezano i s redovitim zalijevanjem.
Nije isto imati biljke posađene u zemlji u vrtu ili u tegli – zemlja u tegli puno se brže suši pa već samo jedan dan bez zalijevanja na ljetnim vrućinama (koje su neophodne za razvoj plodova) može biti smrtonosan za slabiju biljku.
Treba imati na umu da ćemo se o tim biljkama trebati redovito brinuti te ih zalijevati i do dva/tri puta dnevno kada se temperature podignu. I za kraj – budžet. Ako nemamo svu potrebnu opremu, u nju treba investirati što će za nekoga biti veliki, a za nekoga manji trošak.
Ove godine mi smo se planirali opremiti balkonskim biljem (razne cvjetnice i začinsko bilje) na Floraartu koji je nažalost otkazan, a time su i naši planovi pali u vodu. Zato ćemo ove godine za ukrašavanje balkona iskoristiti naše sobne biljke! To je ono čega se puno ljudi ne sjeti – gotovo sve sobne biljke bez problema mogu na balkone koji su umjereno osvijetljeni. Svi fikusi, monstere, rajske ptice, adami, zračne biljke, palme itd. lijepo će se provesti na balkonu.
Ono što mi doživljavamo kao sobne biljke, negdje su obične vanjske biljke, a tako može biti i u kontinentalnoj Hrvatskoj za vrijeme proljeća i ljeta, dokle god se temperature ne spuštaju ispod 5-10 stupnjeva. Treba naravno pripaziti na jaku sunčevu svjetlost (sobne biljke je često ne vole u velikim količinama) i režim zalijevanja jer će se supstrat sušiti puno brže nego u sobnim uvjetima, pogotovo kad u sobi upalimo klimu koja usporava sušenje supstrata, ali i isušuje zrak i pogoduje razvoju nametnika.
Ako se ipak odlučimo za vrt, sva potrebna opremu može se pronaći u vrtnim centrima (naš najdraži je vrtni centar Flora na Žitnjaku), a mlade biljke, bilo to povrće, ljetnice, trajnice mogu se nabaviti i kod raznih OPG-ovaca koji prodaju putem svojih društvenih mreža i web stranica.
Biljke koje biramo za vrt ovise o našem iskustvu. Naravno, za početnike bismo uvijek predložili da se okušaju u sijanju ili uzgoju mladica (flanaca) začinskog bilja jer je načelno jednostavnije za uzgoj nego povrće.
Ako se netko želi okušati i u uzgoju povrća, predlažemo da se krene s uzgojem zelene salate. Drugo povrće malo je složenije i traži redovitu brigu (zalijevanje), puno sunčeve svjetlosti, a često u paketu s njima dolaze i nametnici. Dakle, na složenije biljne vrste trebalo bi prelaziti postepeno kako prikupljamo iskustvo, a za početak održavati na životu mentu, bosiljak i vlasac – koji će se super uklopiti u koktelima i salatama.
Sjeme i mladice mogu se kupiti po vrlo povoljnim cijenama, pogotovo u sezoni. Za uzgoj svih biljaka potrebno je osigurati im kvalitetnu osnovu – ne treba štedjeti na supstratu i prihrani. Kvalitetni proizvodi pomoći će u razvoju i rastu zdrave i sretne biljke.
Za uzgoj povrća poput krastavaca, rajčice i mahuna trebat će izraditi ili kupiti konstrukciju po kojoj će se oni penjati, a za povrće koje raste ispod zemlje poput mrkve ili cikle treba osigurati i dovoljno duboke tegle. Što se tegli tiče, može se koristiti terakota ili plastika, čak i drvene gredice, ali i nešto što već imamo doma (poput čašica jogurta) dokle god na dnu osiguramo rupice za odvod vode (drenažu) kako korijen ne bi stajao u vodi.
I još jednom da ponovimo gradivo: sunčeva svjetlost osnovni je faktor za uzgoj biljaka (bilo sobnih bilo povrća), ali za uzgoj povrća treba ipak osigurati puno sunčeve svjetlosti. Ako nemamo takav balkon, trebalo bi se fokusirati na uzgoj nekih drugih biljaka. Svaku biljku koju smo kupili ili uzgojili treba i održati na životu i pružiti joj redovito zalijevanje, prihranu po uputama s pakiranja i borbu protiv nametnika (ako do toga dođe).
Fun fact, i mi smo se okušali u vrtu na balkonu, ali neke biljke nisu bile sretne zbog nedovoljno svjetlosti pa smo shvatili da fokus trebamo prebaciti na druge stvari. Nije strašno pogriješiti dokle god smo nešto iz toga naučili.
Zato su naš balkon ozelenile sobne biljke, ali nismo mogli odoljeti izazovu pa smo u suradnji s Podravkom krenuli i u uzgoj paprika od kojih oni rade svoj ajvar. Uz paprike, imamo i djetelinu Oxalis triangularis, simpa je to biljka ljubičastih listova koja je jestiva, ima slatko-kiseli okus i super je u salati.
U svakom slučaju, na koju god varijantu se odlučili, bitno je samo ne zaboraviti da su te biljke živa bića i zaslužuju naše vrijeme i pažnju za što će nas i dobro nagraditi.
Biljkoborci
Biljkoborci možda nisu najrealniji savjetnik oko uzgoja bilja jer naš univerzalni savjet glasi otprilike: Zašto jednostavno ne biste probali sve što poželite? Šalu na stranu, ali svakako mislimo da je dobro krenuti od želja i mašte. Želite li džunglu? Jestivi urbani vrt? Puno šarenog cvijeća i pčelica koje dolaze u posjet? Ili vam se baš ove sezone eksperimentira? A možda samo želite malo hlada na toj suncem okupanoj terasi….
Prvo izmaštajte bez ograničavanja, a tek onda uključite realne kriterije. Jednom kad stavite svoje želje na papir, bacite se na odgovaranje ovih pitanja, pa po odgovorima suzite želje na realno stanje stvari.
Razmislite o poziciji vašeg željenog vrta – koliko ima sunca dnevno i u koje doba dana? Nije isto jesu li vam tegle na udaru popodnevnog, jakog sunca koje prži sve pred sobom ili su mu izložene samo u jutarnjim satima, kad je i toplina nježnija.
To će vam dati jasan indikator o veličinama posuda u koje želite saditi (a i vodič kroz odabir njihovih boja – na južnim stranama držite se bijelih i svijetlih posuda, a u hladu slobodno dajte oduška šarenilu). Pravilo je iduće – što jače sunce, tim veće tegle. Logično, male teglice će se puno prije zagrijati i ‘skuhati’ svoju biljku nego one velike.
Zapitajte se i koliko vremena imate na raspolaganju za zalijevanja, presađivanja i dnevno patroliranje botaničke situacije? Što ga imate manje, to ćete više morati pametno birati low-maintenance vrste.
Jedno od pitanja je i imate li kućne ljubimce? Ako da, jesu li od onih koje vole gricnuti listove ili mrtvi-hladni prolaze pokaj vaših teglica s biljem? Valja voditi računa da ako i dođe do grickanja, da su sigurni od trovanja (začudili biste se koliko je sobnih biljaka otrovno za primjerice, mace).
Pazite svakako na izbor supstrata koji kupujete. Nije svaka zemlja za sve; ako planirate uzgoj iz sjemena, pronađite zemlju koja nije humusna, prebogata hranjivim tvarima koje u samim počecima mogu ‘spržiti’ mlade biljke i pospješiti širenje neželjenih pojava u vrtu poput polijeganja gredica.
Kaktusi također zahtijevaju nešto drukčiji supstrat, kao i plodonosne biljke. Kroz tlo bilje dobiva najvažniji dio hrane, pa se potrudite pronaći one organske, prirodne – znate da ćemo sad reći “a kompostirate li?” Ako ne, odmah se organizirajte i uronite u taj čarobni svijet mikroba.
Naša preporuka je da svakako potražite na Facebooku page Kompost i Kontekst gdje ćete pronaći tonu zanimljivosti, praktičnih savjeta i ako ste zagrizli (a zašto ne biste) raspored praktičnih radionica na tu temu.
Što se tiče izraslog bilja, vrtni centri niču kao gljive poslije kiše i sigurno imate koji u vašoj blizini. Bez obzira na koju se adresu na kraju zaputili, dobro pregledajte bilje prije nego ga stavite u košaricu. To znači okrenuti svaki list i provjeriti eventualne nametnike (ponekad se u nepažljivim centrima zna nakotiti lisnih ušiju i sličnih nametnika u tren oka), a takvo društvo ne želite donijeti doma i riskirati da cijela vaša vrtna kolekcija postane gozba za nezasitne.
Osim toga, postoji mnoštvo domaćih OPG-ova koje doista imaju bogat izbor i ono najvažnije, ostaju pri ruci i za savjete nakon kupnje. Isto vrijedi i za sjeme.
Primjerice, kulinarskim entuzijastima zasigurno će dobro doći jestivo bilje. Ako ste potpuni početnik krenite sa začinima i to mentom (jako dobro tolerira zaborav i nije joj strano uskrsnuti iz mrtvih), bosiljkom (pazite samo da nije na prejakom sluncu), dragoljubom (sunca, sunca mu dajte!), origanom (manje mu smeta povremena žeđ od prečestog zalijevanja) ili lisnatim salatama poput špinata, blitve, radiča i slične ekipe (svi preferiraju malo sjenovitija područja i ne prejako sunce pa su idealni za hladnije kuteve balkona).
A ako vam presađivanje i dohranjivanje nije strano, samo naprijed, otiđite po te flance na plac (ili ih naručite s interneta) i isplanirajte svoj mali priručni povrtnjak (cherry rajčice i paprike su super izbor za mjesta s puno sunca). Ako ste više za lounge stil i treba vam malo šumske atmosfere na domak ruke, birajte tropske biljke (ali unaprijed isplanirajte njihovu zimsku migraciju u unutarnje prostore jer, jasno, ne podnose temperature ispod 10 stupnjeva).
Kako ne bismo sad obuli preširoke cipele i ušli u domenu u kojoj ima puno pametnijih od nas (Biljkoborci ipak najviše vole jestivo bilje), preporučujemo vam kolege s domaće biljne-blog scene poput Maja’s Plants and Stuff ili Dnevne Doze Biljaka na čijim ćete profilima pronaći čitavu enciklopediju informacija o sobnom i egzotičnom bilju. Što se cvijeća pak tiče, ako želite igrati na sigurno, birajte nevene, kadifice, pelargonije, ukrasne koprive, petunije itd. I sve dok se dobro ne upoznate i naučite kojoj treba koliko vode, često provjeravajte stanje vlage u zemlji.
Vrtlarenje vas može koštati jako malo do jako puno i trošak je, naravno, obrnuto proporcionalan količini volje i pripreme koju ste spremni uložiti u cijeli proces. Ako već kompostirate, sigurno ćete uštedjeti na trošku supstrata za sadnju koji, ovisno o veličini vaše urbane džungle, može doista predstavljati značajan financijski ulog. Isto vrijedi i za biljke, ako uzgajate iz sjemena, trebat će vam neusporedivo manje novca ali i značajno više vremena. Pojedine biljke je puno bolje kupiti u već odrasloj fazi jer im treba i do nekoliko godina da dođu do veličine koju ste izmaštali u početku.
Dakle, što prljavije ruke i što je u njima više vremena, to će udarac na novčanik biti blaži. Imajte na umu da je vrtlarenje jedna zen vještina i nije za nestrpljive. Ili, zapravo, baš za njih i jest ne bi li se malo u toj svojoj žurbi uravnotežili i usporili.
Dat ćete nas kvragu s ovim izlizanim naputkom, ali što možemo kad je istinit – što više ljubavi i pažnje, to će biljke ljepše bujati. Ako svako jutro pijete kavu u svojoj zelenoj oazi i obilazite drage listiće, prije ćete uočiti eventualne probleme i neodgovarajuće uvjete. Također, nekakvo nepisano pravilo je da većina biljaka ipak bolje podnosi blagi (naglasak na blagi, nikako ne potpuni) manjak vlage od pretjeranog zalijevanja.
Jednom kad započne truljenje korijenja zbog viška vode, teško je zaustaviti propadanje, pa se osigurajte da sve tegle imaju rupice i podložak za zbrinjavanje tog viška. Isto tako, ne zaboravite da tropske bilje zahtijevaju i dosta vlage oko listova, pa im priuštite poneko tuširanje tu i tamo.
Ne bojte se eksperimentirati. Ništa vas ne košta popikati u frišku teglu sjemenku iz upravo iscijeđenog limuna ili pojedene lubenice. Tko kaže da se ne možete veseliti neočekivanim rezultatima i gdje piše da sve mora uspjeti? Samo krenite hrabro u avanturu vrtlarenja bez presinga od neuspjeha.
Htjeli vi to ili ne, priroda ima svoja pravila i (ponekad neobjašnjivu) logiku stvari i nikad, ali baš nikad nemojte povjerovati u prokletstvo ‘crnog vrtlarskog prsta’. To su izmislili oni koji više uživaju u isprikama i alibijima nego nagradi učenja na greškama. A takve su doista najbolje!
Botanike
Puno vremena provodimo u gradu i godinama pogledavamo te prazne i oronule balkone koji kao da su odvojeni od života koji nastanjuje unutrašnjost. U zadnjih par godina, to se polako počelo mijenjati, no danas, uslijed ove situacije više nego ikad prije, ljudi borave na njima – jedni kako bi ulovili zrake sunca jer ostaju doma, a drugi kako bi zaprljali ruke zemljom i posadili svoj ukrasni ili jestivi vrt.
Kada poželite vrt na balkonu, neovisno o njegovoj veličini, izradi je potrebno pristupiti planski. Najvažnije je odrediti orijentaciju, doživjeti položaj sunca u pojedinom dijelu dana, odrediti vizure koje želite sakriti ili istaknuti, te veličinu balkonskog namještaja, biljaka i tegli prilagodite njegovoj veličini. Kod uzgoja biljaka na balkonu vrlo je važno dobro iskoristiti prostor stoga ne zaboravite i na vertikalne plohe vaših vanjskih prostora.
Kako su biljke živi organizmi od kojih svaka ima svoje zahtjeve koje je potrebno proučiti prije same kupnje, potrebno se je svakako informirati i o vremenu koje morate posvetiti njezi biljke kako biste osigurali njezin zdrav rast i razvoj. Uzgoj biljaka na balkonima i terasama zahtjeva intenzivnu njegu pogotovo u ljetnim mjesecima jer su biljke ograničene na manju količinu zemlje u teglama te je neke vrste potrebno za vrijeme jakih vrućina zalijevati i dva puta dnevno.
Ako stvarate ukrasni vrt koji će postati proširenje vašeg interijera, ukrasne biljke potražite u vrtnim centrima ili pošaljite upit stručnjacima koji će vam pomoći pri odabiru prikladnih vrsta te dostaviti biljke na vašu adresu. Ukoliko imate sobne biljke, pojedine vrste za vrijeme proljetnih i ljetnih mjeseci možete premjestiti na svoje balkone kad noću temperature prestanu padati ispod 10-15 stupnjeva.
Vrlo je važno informirati se o biljci koju želite iznijeti van kako ne bi došlo do opeklina listova izazvanih jakim ljetnim suncem te imajte na umu da se supstrat vani isušuje puno brže nego u stanu jer biljka dobiva puno veću količinu svjetlosti, a i dnevne temperature su puno više.
Ako se pak odlučite za sadnju jestivog vrta, proljeće je pravo vrijeme za to. Raspitajte se o različitom sjemenu te ga probajte nabaviti preko interneta jer mnogi OPG-ovi uzgajaju starinske sorte koje su zaista pravo malo blago u današnjem svijetu. Isto tako proučite kako od ostataka voća, povrća i začinskog bilja koje svakodnevno koristite možete uzgojiti nove sadnice.
Za sve vam je potrebna zemlja, odnosno supstrat za sadnju, posude u koje ćete biljke saditi te velika posuda za zalijevanje. Kod uzgoja jestivog bilja vrlo je važno da odabirete supstrat koji je namijenjen isključivo uzgoju jestivog bilja, a kod izbora tegli i za ukrasno i jestivo bilje ne postoje nikakva ograničenja osim da budu adekvatne veličine i imaju drenažne otvore kako ne bi došlo do truljenja korijena biljke.
Ako stvarate ukrasni vrt za početak se je dobro opredijeliti za biljke na koje ste već naišli u svojoj okolini jer je to znak da su adekvatne za uvjete u kojima i vi živite (recimo u Zagrebu su prilagodljive na vrlo jake zime i neizmjerno topla ljeta).
Predložili bismo različite vrste puzajućih biljaka kao bršljani (Hedera), Vinca minor i major, jasmin, pustinjske ruže (Delosperma), grmolike zimzelene biljke kao lovor-višnje (Prunus), bambusi (Phyllostachys), Euclyptus, Photynia, Euonymus Ceanothus te Cotoneateri. Vrlo zahvalne su agave i sukulenti koji toleriraju razdoblja suše, a ako želite uživati u promjenama kroz godišnja doba predlažemo breze, javore i ruže koji su pogodni za uzgoj u teglama.
Želite li stvoriti jestivi vrt najbolje povrće su sitne rajčice, paprika, krastavi i tikvice koje dospijevaju cijelo ljeto pa sve do rane jeseni, zatim različite vrste salata koje brzo rastu i ne zahtijevaju jako velike količine svjetlosti tako da ih možete smjestiti i u sjenovite pozicije. Uzgajajte začinsko bilje od kojih su najjednostavniji ružmarin, menta, vlasac, bosiljak, peršin, kopar i kadulja.
Za uzgoj vanjskog bilja potrebno je uložiti dosta truda i vremena već pri samom procesu stvaranja. Prvo, potrebno je sve biljke, tegle i zemlju donijeti na balkon, a zatim pripremiti tegle za sadnju na adekvatan način – pomoću stiropora izolirati stranu tegli okrenutih prema suncu kako bi zaštitili korijenski sustav od prevelikih vrućina, a zimi pojedine vrste dodatno zaštitili pri dugim niskim temperaturama.
Prilikom uređenja vrta vrlo važno je napraviti ili dovoljan odmak od pročelja objekta ili napraviti zaštitu kako prilikom zalijevanja ne biste oštetili fasadu. Isto tako vrlo je važno da sve tegle osigurate od jakih naleta vjetra kako ne bi došlo do prevrtanja s balkona na površine na kojima mogu nekoga ozlijediti ili nešto oštetiti.
Postavljajte uvijek tegle tako da su vam pristupačne kako biste si olakšali u nekim razdobljima godine svakodnevni proces zalijevanja. Biljke je potrebno redovito zalijevati jer kiša najčešće ne dospijeva na natkriveni prostor balkona. Za vrijeme ljetnih mjeseci pri jakom suncu i visokim temperaturama neke biljke zahtijevaju zalijevanje i do dva puta dnevno.
Ukoliko niste spremni na takvu žrtvu uvijek vam ostaje mogućnost za ulaganje nešto novca u automatsko navodnjavanje ili barem u tegle koje unutar sebe imaju riješen sustav samonavodnjavanja. Prilikom zalijevanja potrebno je paziti da se ne zalijevaju biljke po lišću te da se redovito otklanjaju ocvali cvjetovi ili beru plodovi.
Što je više biljaka, to je potrebno uložiti i više truda i vremena, no važno je naglasiti da ponekad i samo jedna biljka pravilno postavljena na balkon ili terasu može napraviti znatnu promjenu te se doimati kao prirodna skulptura i oživjeti cijelu sliku. Stoga, možda i najvažnija smjernica prilikom stvaranja vrta na balkonu je da započnete s manjim brojem biljaka kako biste osjetili sve obveze koje vas čekaju, ali i sve veselje koje će vam biljke i vrt pružiti.
Na spomen troškova, taj sport može koštati i jako puno i jako malo, ovisno koliko ste strpljivi, ležerni i spretni s vlastitim rukama. Ako želite odmah, balkon s naslovnice s velikim razraslim biljkama morat ćete uložiti puno više novca jer su veće sadnice biljaka znatno skuplje, no ako imamo strpljenja gledati kako vaš vrt raste iz mjeseca u mjesec, možemo ga doslovno stvoriti i samo od dijelova biljaka koje nam poklone susjedi, prijatelji i rodbina.
Isto tako možemo pribjeći skupim dizajnerskim teglama, ali i izraditi vlastite od predmeta i resursa koji su nam dostupni. Za sustav navodnjavanja potrebno je uložiti nešto novca, no isto tako možete i taj korak preskočiti i svaki dan prilikom zalijevanja se vratiti bar na trenutak u djetinjstvo kad je povezanost s prirodom bila puno izraženija, a ruke uvijek prljave od zemlje i pijeska.
Biljke su zelene
Super je to što možemo uzgajati različitu hranu na malim površinama, od mikropovrća, začina, jestivog cvijeća pa sve do jagoda, rajčica ili čak patuljastih voćki ako imamo balkon. Neke od ovih biljaka možemo uzgajati i na prozorskoj dasci, a najvažniji i prvi korak je prepoznavanje uvjeta koje možemo pružiti biljkama za rast i razvoj plodova (svjetlost, toplina i vlaga) i zato je dobro poznavati biljke koje uzgajamo. Ako ste nestrpljivi i želite ubrati svoju hranu u što kraćem roku, preporučujem vam uzgoj kelja, špinata, rotkvice i salate koje možete ubrati u manje od dva mjeseca od sijanja.
https://www.instagram.com/p/Boo_nF-lv7t/
Važno je znati da za uzgoj hrane ne koristimo supstrat namijenjen sobnim biljkama, nego zemlju za uzgoj povrća (možemo je nabaviti u vrtnom centru). Prirodna gnojiva su također važna ako želimo biljkama osigurati dovoljno hranjiva za stvaranje velikih i zdravih plodova.
Sjeme i/ili sadnice koje ćete uzgajati prodaju razni OPG-ovi, ali i vrtni centri. Osobno volim koristiti organsko sjeme starih sorti jer od njih mogu skupljati sjeme i koristiti ga ponovno iduće godine, što kod hibrida i GMO sjemena nije moguće.
Zeleno lisnato povrće je lakše uzgojiti od, recimo, plodovitog povrća. Zahtjeva manje vremena da naraste, manje hranjiva i manje zalijevanja. Jednu salatu možemo brati i do 17 puta jer ona neprestano raste i stvara nove listove u sredini, a to je moguće ako umjesto cijele biljke, beremo njezine vanjske listove.
https://www.instagram.com/p/BjMr5VTlMkS/
Prema mom mišljenu, vrt je najljepša analogija za život. Vrt nas jako dobro nauči da kvalitetan život nije instant, već zahtjeva pomno planiranje i redovitu brigu ako želimo dobiti dobar urod. To ne znači da ćete svaki dan morati puno raditi, ali je konzistentnost i stvaranje navike brige o biljkama veoma važno u svakodnevnom životu.
Sve to skupa može biti skupa aktivnost ako planirate sve kupovati, ali meni osobno je uvijek važno da sve što uzgojim ne premašuje iznos koji bih potrošila da kupujem hranu u dućanu, zato povremeno ulažem u opremu i često se snalazim s onime što imam. Ako želimo uštedjeti, možemo biti jako kreativni!
Neke od ideja su: skupljanje kišnice za zalijevanje biljaka; cvijeće voli kiselu zemlju, a nju možemo pronaći u šumi; umjesto da kupujemo posude za biljke, možemo koristiti kašete koje iznutra obložimo s kartonom jer on zadržava zemlju i propušta višak vode; kupovinom i korištenjem organskog sjemena uzgajamo biljke čije sjeme možemo skupljati i ponovno ga koristiti iduće sezone; prirodno gnojivo možemo izraditi sami kompostiranjem i drugim prirodnim pripravcima.
https://www.instagram.com/p/BV_vR-_A4Dw/
Primjerice, u uzgoju hrane uključeno je puno drugih organizama, poput pčela, bumbara, ptica i glista itd. Ako uzgajate čili papričice, plod ćete dobiti samo kada oprašivači oplode cvijet. Zato je važno na balkonu, uz povrće, saditi i cvijeće koje će privući oprašivače.
Neke biljke, poput rajčica, traže dosta svjetlosti pa ćete za njihov uzgoj trebati od šest do osam sati direktnog sunca, dok neke biljke bolje rastu na polu sjenovitim i sjenovitim mjestima. Važno je poznavati svoje biljke.
https://www.instagram.com/p/BxPBKucAoJU/
Moram biti iskrena i reći da u pogledu vrtlarstva doista je potrebno naučiti mnogo, no ne morate znati sve da biste započeli. Trenutno, u suradnji s environmental art projektom Crystal Clean Supply, izrađujem jednostavan i praktičan vodič za sadnju regenerativnog vrta.
Vodič obuhvaća sve važne upute koje će vam koristiti u procesu izrade i brige o vrtu i bit će prepun korisnih savjeta, a ono što je najvažnije, bit će cjenovno vrlo pristupačan kako bi potaknule i olakšale ljudima da uzgajaju svoju hranu.