Nekad je nužno odabrati stranu
FIT

Nutricionistkinja Sandra Krstev rekla nam je što jesti kako bismo ojačali imunitet u doba korone

FOTO: Sandra Krstev

Nutricionistkinja Sandra Krstev pisala nam je što jesti da ojačamo imunitet

Činjenica je da će se oslabljeni imunosni sustav teže boriti protiv infekcija, pa tako i moguće infekcije koronavirusom. Nije neko iznenađenje da je raznolika i uravnotežena prehrana jedan od najlakših načina kako možemo utjecati na snagu našeg imuniteta. No, imunitet se pravilnom prehranom gradi tijekom cijele godine, a ne samo u izazovnim vremenima. Stoga se čini se da je sada, više nego ikad, pravo vrijeme da krenemo, ali potom i nastavimo s navikama koje će našem imunitetu dati dugotrajnu snagu.

Imunitetu treba dovoljno energije i proteina

Unos energije ima značajan utjecaj na aktivnost imunološkog sustava, a dokazano je kako pothranjene osobe lakše podliježu infekcijama od onih s adekvatnom tjelesnom masom. Naš imunološki sustav ne voli izrazito restriktivne dijete za mršavljenje, ali mu se ne sviđa ni prekomjerna tjelesna masa.

Prehrana koju voli imunitet mora osigurati i visokokvalitetne, kompletne proteine, primjerice, one koje nalazimo u jajima, ribi, morskim plodovima te mesu i mliječnim proizvodima. Vegani pritom ne moraju očajavati jer se raznolikom biljnom prehranom osigurava dovoljno proteina i pruža adekvatna podrška imunološkom sustavu. Tako su mahunarke, žitarice, orašasti plodovi i sjemenke dobar izvor proteina i ako se redovito nađu na jelovniku nema potrebe za kombiniranjem komplementarnih proteina u svakom obroku.

Važnost vitamina, minerala i antioksidansa

Reinaldo Kevin

Brojni vitamini i minerali doprinose funkciji imunološkog sustava. Tako valja istaknuti vitamin D i A, cink, bakar, selen i željezo, no posebice vitamin C. Vitamin C je najpoznatiji prijatelj imunosnog sustava stoga je za zdrav imunitet važno opskrbiti organizam namirnicama koje ga sadrže u značajnim količinama.

To su u prvom redu paprika, brokula, agrumi poput grejpa, mandarina, naranče i limuna i vrlo popularan zimski specijalitet kiseli kupus. Visok sadržaj vitamina C također imaju i cvjetača i prokulice. Adekvatan dnevni unos vitamina C može se postići unosom barem pet serviranja voća i povrća, a najbolje ih je rasporediti tijekom cijelog dana kako bi se sav vitamin C iskoristio i spriječilo izlučivanje viška urinom.

Među mineralima koji doprinose funkciji imunološkog sustava ističu se željezo i cink. U modernoj zapadnjačkoj prehrani crveno meso i meso peradi su najznačajniji izvori ovih imunostimuliraućih minerala, no poželjno ih je osigurati i redovitim unosom ribe i plodova mora te mahunarki, sjemenki i orašastih plodova.

Osobe koje redovito unose biljne namirnice, osobito šareno povrće i voće su velikom plusu kada je u pitanju snaga imuniteta. U njima se uz vitamine i minerale kriju i brojne fitokemikalije sa snažnim antioksidativnim svojstvima. Neutralizirajući štetne slobodne radikale, antioksidansi pridonose funkciji imuniteta. Antioksidativne fitokemikalije ćemo primjerice pronaći u voću i povrću žute, narančaste i crvene boje poput bundeve i mrkve koje sadrže karotenoide, ružičasta boja daje snagu cikli i crvenom kupusu, a zelene namirnice predstavljaju izvor antioksidativnog klorofila.

Češnjak, đumbir, med

Jan Tinneberg / Unsplash

Postoje određene namirnice koje pružaju izuzetnu podršku našem imunitetu i čine važan dio režima borbe protiv infekcija. Među njima se prije svega ističe češnjak, apsolutna superzvijezda među namirnicama koje pospješuju imunitet. Ističe se svojim protuvirusnim svojstvima koje duguje supstanci naziva alicin, a koja posjeduje antioksidativna svojstva. U svom protuvirusnom djelovanju češnjak je najučinkovitiji kada se konzumira sirov, bilo da je zgnječen, nasjeckan ili samljeven.

Đumbir je još jedan junak među namirnicama. Dobar je za jačanje imuniteta, ali i kada bolest već nastupi. Može smanjiti bol u grlu, te skratiti vrijeme trajanja bolesti. Također, koristi se i kao antiemetik.

Ne smijemo ni zaboraviti na med koji ima dugu tradiciju upotrebe za jačanje imuniteta te se vjeruje da zahvaljujući antiseptičkom djelovanju poboljšava otpornost organizma na infekcije.

Hrana koju imunitet ne voli

Puno pričamo o hrani koja će podržati rad imunološkog sustava, no jednako je važno osvrnuti se na namirnice koje mu čine štetu. Konzumni šećer i proizvodi koji ga sadrže su pritom najveći “prijestupnici”, no za snažan imunitet je poželjno ograničiti i unos procesirane hrane, rafiniranih ulja i brze hrane.

Učestala, ali i povremena prekomjerna konzumacija alkohola remeti ravnotežu obrambenih mehanizama. Kao i u svemu, u alkoholu je najbolje uživati povremeno.

Važnost tjelovježbe, sna i relaksacije

Istraživanja su pokazala da osobe koje redovito vježbaju obolijevaju rjeđe od osoba koje imaju sjedilački način života. Uz umjerenu aktivnost bilo koje vrste, pa čak i one u kućnim uvjetima, za snažan imunitet iznimno je važan kvalitetan, restorativan san, ali i redovito opuštanje odnosno uspješno nošenje sa stresom.

Konstantna izloženost stresu, bilo da je riječ o rokovima na poslu ili pak tjeskoba oko trenutne situacije oko koronavirusa aktivira našu HHA (hipotalamus – hipofiza – nadbubrežne žlijezde) osovinu, zaduženu za reakciju na stres. Problem je što je HHA os dizajnirana da se uspješno nosi tek s kratkoročnim stresom. Konstantan i dugotrajan stres suprimira rad HHA osi, a jedna od posljedica je smanjeni rad imunološkog sustava.

Stoga je uz prehranu, redovitu umjerenu tjelovježbu i dovoljno sna, svakodnevna relaksacija od ključne važnosti za snažan imunitet. Više informacija dobit ćete ovdje.