Novac vam curi kroz prste? Donosimo savjete za uštedu, mirniji san i bezbrižniju svakodnevicu

Kada novac čuvate kod kuće u čarapi on nema nikakvu dodanu vrijednost, tvrdi naša financijska savjetnica

“Ljudi nam se najčešće javljaju zato što ne znaju refinancirati svoje obveze, osigurati se i ujedno štedjeti za budućnost”, govori nam Ivona Mijatović Dautović, direktorica tvrtke TATA grupa koja stoji iza platforme Mojbankar.hr, jedinog usporednog portala u Hrvatskoj koji korisnicima omogućava usporedbu kreditnih i osigurateljnih proizvoda dostupnih na našem tržištu.

“Novac najčešće curi iz džepova jer smo skloni misliti da ako nemamo dovoljno, ne moramo niti stavljati troškove na papir. No, kada bismo popisali sve svoje prihode i troškove, vidjeli bismo trošimo li iznad svojih mogućnosti te ima li prostora da barem pet kuna dnevno izdvajamo za budućnost”, ističe financijska savjetnica dodajući da je to samo jedan od mitova o novcu kojem ljudi robuju.

Dvadesete su idealne za štednju

Među dvadestgodišnjacima duboko je ukorijenjen mit da imaju vremena za štednju, a naša sugovornica kaže kako su upravo dvadesete najbolje vrijeme za početak štednje.

“Kada smo mladi jedini nam je cilj svoja primanja potrošiti na odjeću, obuću i užitke kao što su izlasci i putovanja, a zapravo su dvadesete idealne godine za početak štednje. Kada primjerice govorimo o životnom osiguranju, ugovorene svote su puno veće za mlađe ljude. A kada govorimo o trećem mirovinskom stupu, duži je rok štednje i samim time za mirovinu ćemo uštedjeti puno više novca”, napominje.

Osiguranje ima dodatnu vrijednost

Također, jedna od zabluda u koju ljudi vjeruju je ta da im se ne isplati štedjeti u banci ili kroz osiguranje, nego da je najbolje kada novac čuvamo kod kuće. Međutim, jedna od mana toga da štedimo doma je, između ostalog, faktor rizika da nam taj novac uvijek netko može ukrasti.

“Stavimo na stranu onaj faktor da vam novac čuvan u čarapi uvijek netko može ukrasti. No, kada imate novac kod kuće, taj novac nema nikakvu dodanu vrijednost. Oni samo stoje i uvijek su vam na raspolaganju, kako za stvari koje su vam potrebne, tako i za one koje to nisu”, govori Mijatović Dautović te dodaje kako ljudi često “ne vide prednosti ugovaranja police životnog osiguranja”.

“Kada klijenti usporede koliko će uplaćivati naspram onog koliko će dobiti nakon isteka osiguranja, uvijek komentiraju kako neće ništa zaraditi. Naime, gledaju stvari iz pogrešne perspektive. Mi moramo prestati doživljavati police osiguranja života kao oblik štednje već ih trebamo početi doživljavati kao osiguranje. Naime, police za razliku od čuvanja novca u čarapi, imaju dodanu vrijednost, a to je isplata sredstava u slučaju nezgode ili bolesti te isplata nasljednicima u slučaju smrti osiguranika što se dešava puno češće nego što to mislimo.”

Osiguranje i štednja su za sve

Jedan od mitova kojima su ljudi skloni je i onaj koji kaže kako su osiguranja samo za one koji imaju visoka primanja. Iz Hrvatskog ureda za osiguranje kažu kako to nije točno upravo zato što je cijena osiguranja imovine od nekoliko stotina kuna godišnje niska ako se uzme u obzir da je za prosječno renoviranje nakon potresa, požara ili poplave potrebno i više desetaka, a nerijetko i stotina tisuća kuna.

“Nekako uvijek volimo reći da dnevno možemo izdvajati za osiguranje ili štednju u visini cijene jedne šalice kave”, nadovezala se Ivona Mijatović Dautović. No, mit o visokim cijenama police osiguranja imovine može se razbiti i na primjeru osiguranja prosječnog stana u Zagrebu.

“Za stan veličine 60 metara kvadratnih, godišnja premija iznosi oko 1200 kuna s uključenim rizikom od potresa što predstavlja razumnu premiju u odnosu na isplatu u slučaju nepredvidivog događaja. Premija osiguranja imovine trenutno iznosi 48 eura po stanovniku u Hrvatskoj, što je tri puta manje od EU prosjeka od 174 eura”, objašnjavaju iz Hrvatskog ureda za osiguranje.

Sigurnost i za obitelj

Još jedan način kako da odvajamo za vlastito sigurnije sutra svakako je osiguranje imovine. Najčešća stvar koja tu ljude muči jest ta da smatraju kako si ne mogu priuštiti policu osiguranja zbog čega iz Hrvatskog ureda za osiguranje poručuju kako ljudi još uvijek nemaju dovoljno razvijenu svijest o zaštitnoj i sigurnosnoj komponenti osiguranja. S njima se slaže i naša sugovornica.

“Klijenti podižu stambeni kredit i ako polica osiguranja nije obavezna oni je neće ugovoriti. Nažalost, tada razmišljaju isključivo o trenutnom trošku, a ne razmišljaju o tome da ako se nešto dogoditi nositelju kredita da kućanstvo ostaje bez čitavog jednog prihoda”, istaknula je.

Osiguranje od rizika potresa

Cijeli naš život, naime, izloženi smo različitim rizicima i opasnostima na koje ne možemo utjecati poput bolesti, nesretnih slučajeva i prirodnih katastrofa. Osnovna namjena osiguranja imovine jest upravo ta da nekretninu koju imamo poput stana ili kuće zaštitimo od brojnih opasnosti koje svakodnevno vrebaju.

U tom slučaju štitimo i sami sebe od nenadanih visokih troškova jer lakše je, naveli su iz HUO-a kao primjer, na godišnjoj razini odvojiti nekoliko stotina kuna za osiguranje od rizika potresa, nego kada preko noći izgubimo krov nad glavom i moramo sve financirati iz vlastitoga džepa zato što nismo imali primjereno osiguravajuće pokriće.

To se pokazalo vrlo korisnim proteklih nekoliko godina u slučaju potresa koji su pogodili Zagreb i njegovu širu okolicu te Sisak, Glinu i Petrinju. Naime, svi oni koji su imali ugovorenu policu od rizika potresa brzo su i efikasno sanirali štetu čime im je omogućen i brži povratak normalnom životu.

Činjenica je da koliko god oprezni bili, neke situacije je jednostavno nemoguće predvidjeti i spriječiti, a potresi su svakako jedna od njih. Tim više jer je u Lijepoj našoj 30% područja i 60% stanovništva Hrvatske izloženo opasnosti od jačih potresa u budućnosti, a u rizičnija područja, između ostalih, spadaju Zagreb, Split, Rijeka i Dubrovnik te šire područje Dalmatinske zagore.

Mit – u novogradnji mi ne treba osiguranje

Oni koji se također često dvoume oko ugovaranja osiguranja imovine su osobe koje su se uselile u novogradnju te često kažu kako im osiguranje imovine ne treba jer im je kuća ili zgrada nova. Ivona Mijatović Dautović je istaknula kako ne treba razmišljati na taj način jer, primjerice, curenje vode iz kupaonice u susjedov stan može se dogoditi i u novijoj zgradi.

“U ovom slučaju radi se o osiguranju odgovornosti prema trećim osobama i tu osiguranik ne plaća troškove majstorima nego ti troškovi mogu ići na teret police. Rizik od ostvarenja provalne krađe ne ovisi o tome je li zgrada novija ili starija. Isto je i kod loma stakla”, kaže naša sugovornica.

Jedina je razlika kod starijih i novijih zgrada kod osiguranja od rizika potresa ta što su novije zgrade otpornije od starih zbog razlike u gradnji, dodaje.

Osnovni paketi osiguranja imovine

Ono što je važno istaknuti jest da osiguranje imovine uključuje paket osiguranja građevinskog dijela objekta (kuće, stana, vikendice…) te paket osiguranja stvari u kućanstvu (namještaja, gotovine, nakita, kućanskih aparata, stakla, zidnih i podnih obloga, umjetničkih djela…) te da se ova dva paketa ugovaraju zasebno.

Praksa je takva da većina ljudi ugovara samo osiguranje građevinskog dijela objekta kojeg vrlo često uvjetuje banka te nemaju pokriveno kućanstvo i potres zbog čega kada dođe do štete imaju osjećaj da im osiguranje nije ništa pomoglo.

“Važno je napomenuti da postoje pogodnosti i kada je riječ o trajanju police. Naime, polica se može ugovoriti jednogodišnje, a ako se sklopi na 5 ili 10 godina osiguranik može ostvariti dodatan popust”, zaključuje Mijatović Dautović.

Financijska pismenost na području osiguranja

Kod nekretnina koje su osigurane osnovnim osiguranjem, spomenimo, obuhvaćena je i zaštita od požara, no to ne uključuje i osiguranje od rizika potresa jer ta se polica zasebno ugovara.

“Potresi su dokaz da postoje događaji izvan naše kontrole. No, to je samo jedan od rizika koji mogu uništiti imovinu. Tu su i provale, puknuća cijevi i izljevi vode, poplave… Sve su to situacije kod kojih, ako ne postoji zaštita osiguranja, svi troškovi nastali zbog njih padaju na teret vlasnika”, poručuju iz HUO-a.

Postoji mnogo nepoznanica koje ljude, dodaju, muči oko štednje i osiguranja te su zbog tih razloga pokrenuli projekt Sigurnije sutra koji se provodi u okviru Nacionalnog strateškog okvira financijske pismenosti potrošača u razdoblju od 2021. do 2026. godine.

Cilj je potaknuti građane da aktivnije promišljaju o korištenju proizvoda osiguranja budući da smo kroz cijeli naš privatni i poslovni život izloženi različitim rizicima – od imovinskih i zdravstvenih, preko nesretnih slučajeva, pa sve do rizika za poslovanje.

Projekt Sigurnije sutra provode društva za osiguranje i Hrvatski ured za osiguranje uz potporu Udruženja osiguravatelja Hrvatske gospodarske komore.