U novim nastavcima ove izuzetno zanimljive dokumentarne emisije iz zraka ćemo imati priliku doživjeti i očaravajuću ljepotu naše zemlje
Treća sezona Europe iz zraka donosi priče o vjernim, čupavim i najboljim prijateljima s ruba Arktika, plutu iz vinskih boca diljem svijeta, gospodarenju lavinama u Švicarskoj, divljači nadomak grada, jedinstvenom kruhu iz zemlje vatre i leda, tragačima za “bijelim zlatom” te mnogim drugim nesvakidašnjim ljudima, mjestima i događajima koje ćemo imati prilike pratiti iz visina. Novu sezonu ove zanimljive dokumentarne serije otvorit će epizoda snimljena iznad Hrvatske i to u nedjelju, 19. rujna u 22 sata na National Geographicu.
Most koji je povezao Hrvatsku
Jednom od ključnih dijelova gradnje Pelješkog mosta vrijednog 526 milijuna eura, a koji je 2021. godine napokon povezao kopno s poluotokom Pelješcem, prisustvovat ćemo sa sigurne udaljenosti, iz zraka. Na taj ćemo način dobiti ekskluzivan uvid u ključnu fazu gradnje, postavljanje dijela palube mosta teške 587 tona za čiji je nadzor bio zadužen inženjer Zoran Trogrlić, a pogledom iz zraka, omogućenim snimkama drona, pratit ćemo dizalicu koja besprijekornom preciznošću namješta dio mosta u njegov položaj čime je tijekom tri sata napravljen ključan korak u spajanju dva odvojena dijela naše zemlje.
Na predivnom poluotoku Pelješcu iz zraka ćemo imati priliku vidjeti i drevni grad Ston i njegove pomalo bizarne cik-cak zidine koje odmiču daleko od grada prema obližnjim brdima. Zaljubljenica u lokalnu povijest Dalia Ficović Franušić otkrit će nam tajne ovih izvanrednih zidina koje su nekada bile među najdužima na svijetu i koje su, po njezinom mišljenju, u srednjem vijeku štitile najstarije danas aktivne solane s druge strane Stona od lopova.
Proletjet ćemo također i nad poplavnom dolinom Neretve u vrijeme berbe sočnih mandarina s čak milijun stabala, pratit ćemo potragu za “bijelim zlatom”, skupocjenim bijelim tartufima po šumama Istre oko Motovuna, divite se geometrijskim umjetničkim radovima Nikole Fallera koji oduzimaju dah na pijesku obale rijeke Drave, s visina ćemo se diviti jednom od najbolje očuvanih rimskih amfiteatara u Europi, onom u Puli, te naučiti kako poplavna ravnica rijeke Save čuva lokalna mjesta i gradove od razornih poplava i pruža siguran dom mnogim ugroženim vrstama ptica. Otkrit ćemo i tajne komplicirane restauracije stijena za penjanje u Nacionalnom parku Paklenica, ali i kako su stručnjaci od urušavanja spasili jedan od tornjeva gotičke katedrale u Zagrebu koja je ozbiljno oštećena u razornom potresu u ožujku 2020. godine.
Otkrivene tajne nacističke elektrane u Norveškoj
Ako ste se ikada zapitali kako se veliki borovi koji tijekom božićnih blagdana krase trgove diljem svijeta ondje dopremaju, pogledajte emisiju Europa iz zraka i epizodu posvećenu Norveškoj. U njoj ćete moći vidjeti rad vještih šumara koji su zaduženi za odsijecanje i transport dvije tisuće kilograma teškog bora koji je godinama uzgajan kako bi bio postavljen i ukrašen na trgu u Oslu u adventsko vrijeme. Ljubitelja pasa uživat će u prizorima snimljenim nad uzgajivačnicama haskija u Artičkom krugu te će prisustvovati posljednjim pripremama mladih pasa za profesionalnu vuču saonica kroz šume i preko zaleđenih jezera. I uistinu, jedini način da ih pratimo dok jure snježnim prostranstvima je iz zraka. Baš kao i tim profesionalaca koji u norveškim planinskim predjelima nakon prestanka sezone padanje snijega kreću u akciju raščišćavanja 20 kilometara cesta kojima prijete lavine i na kojima debljina snijega može dosegnuti nevjerojatnih 12 metara.
Prizori postavljanja zapanjujućeg 720 kilometara dugog podmorskog kabla, ujedno i najdužeg na svijetu, koji struju iz norveške hidroelektrane prenosi u domove širom Velike Britanije rijetke će ostaviti ravnodušnim, baš kao i unutrašnjost jedne od najvećih elektrana iz 1911. godine koju su Nacisti za vrijeme Drugog svjetskog rata koristili za proizvodnju teške vode koja je nužna za proizvodnju nuklearne bombe. Vidjet ćemo i nevjerojatne snimke osam kilometara duge atlantske ceste koja spaja brojne otoke i čija je izgradnja trajala punih šest godina, ali i drvenih crkava koje odolijevaju zubu vremena već 800 godina. Jedan maleni planinski grad povezan je s ostatkom svijeta najstrmijom električnom željeznicom sjeverne Europe koju ćemo također imati prilike vidjeti iz ptičje perspektive, baš kao i futurističko arhitektonsko čudo na norveškim fjordovima.
Portugalska pluta u bocama širom svijeta
Jedan od najspektakularnijih krajolika Portugala je zasigurno dolina Paiva do koje posjetitelji dolaze isključivo drvenim putem dugim 8,7 kilometara, a sada i iznad rijeke Paive zahvaljujući novom visećem mostu na visini od 125 metara. Pridružit ćemo se inženjeru Antoniju Tadeu koji nadgleda radove, ali i hod hrabrih volontera koji su prvi prepješačili most kako bi vidjeli je li sve napravljeno kako treba. Vidjet ćemo i glavni grad Lisabon iz zraka i čaroban mozaik iz 40-ih godina 19. stoljeća čiju restauraciju nadgleda Isabel Masiel. Ako niste znali, Portugal se smatra glavnim gradom svijeta kada je u pitanju proizvodnja pluta, a gledatelji Europe iz zraka imat će priliku vidjeti prekrasne šume ovog korisnog drveta s kojeg se kada stablo dosegne starost od 25 godine oprezno s njega skida kora koja se koristi u proizvodnji čepova i drugih predmeta od pluta.
A upravo je to portugalsko pluto potrebno da se zatvore boce vina nakon berbe i proizvodnje u dolini Douro koju sunce obasjava čak 300 dana u godini i koju ćemo također imati prilike vidjeti iz zraka. Jedan od najpoznatijih dvoraca Portugala, Palacio Nacional da Pena na obroncima planine Serra de Sintra posebno je dojmljiv iz ptičje perspektive koja će na uistinu poseban način dočarati svu raskoš njezine arhitekture i žarkih boja. U središnjem Portugalu nalazi se i drevna oktagonalna struktura koja se najbolje vidi upravo iz zraka i za koju nitko ne zna kada i kako je točno nastala. Zima pak donosi najveće valove na obale ove europske zemlja koja je odlučila iskoristiti njihovu snagu pomoću 25 metara širokih električnih generatore koji proizvode struju. U emisiji ćemo vidjeti funkcionira li ovaj, za sada samo eksperimentalni sustav dobivanja električne energije.
Morski teret u švicarskoj riječnoj luci
Više od trećine površine Švicarske prekriveno je šumom koja mjesta u udolinama planina štiti od lavina. Timovi šumara koji se bave očuvanjem šuma u mnoga predjela mogu doći jedino posebnim helikopterima pomoći kojih otklanjaju stara i bolesna stabla kako bi više sunca i nutrijenata dobila sva ona mlađa i jača stabla. Pogled iz zraka na ovakve pothvate je spektakularan. U Švicarskoj se nalazi i Sphinx, jedna od najstarijih zvjezdarnica na svijetu, otvorena 1912. godine do koje se dolazi posebnom željeznicom koju i danas koriste znanstvenici, ali i brojni turisti. Na obroncima planina, u blizini grada St Maurice nalazi se i tajna mreža bunkera Fort du Scex iz 1911. godine, a koja se danas koriste kao muzej.
Spektakularan pogled odozgora puca i na tri srednjovjekovna dvorca u kantonu Ticino koji su u svoje vrijeme služila kao obrana, ali i kao mjesto gdje su se trgovci na putu do Italije zaustavljali i plaćali porez. Iako nema more, Švicarsku to nije spriječilo da vrijedni teret iz morskih luka prevozi u svoju unutrašnjost, a za to joj je poslužila rijeka Rajna na kojoj je izgrađena ogromna riječna luka. Iz zraka ćemo pratiti dolazak, iskrcavanje tereta koji se potom transportira duž čitave Švicarske. U Baselu su pak izgrađeni novi neboderi koji se uzdižu iznad srednjovjekovnih ulica i koji mogu odoljeti jakim potresima s obzirom da se nalaze na tektonski izrazito aktivnom području pa su korištene najnovije tehnologije očuvanja njihove strukture, čemu ćemo se također moći živjeti iz zraka.
Rika jelena nadomak Dublina
U irskom Corku ćemo gledati inženjeri dok postavljaju masivan most preko rijeke Laney kako bi dodatno povezali regiju. Pratimo postavljanje 50 metara dugih betonskih greda koje će biti baza mosta, a koje su proizvede i transportirane iz 200 kilometara udaljene tvornice. Poduhvat je izuzetno zahtjevan i posebno impresivan kada se prati iz zraka, baš kao i proljetna cvatnja i berba milijuna žutih narcisa, što ćemo također imati prilike vidjeti u emisiji Europa iz zraka. One koje ne znaju oduševit će činjenica da su obale Irske dom brojnih tuljana o kojima brine tim znanstvenika i koji se trude zbrinuti svakog ozlijeđenog tuljana koje će nakon veterinarske obrade vratiti nazad u more.
Iz zraka će biti posebno impresivno vidjeti dva najveća svjetska teleskopa, jedan prastari iz 19. stoljeća koji više nije u upotrebi te jedan super moderni koji će nam predstaviti astronomka Ciara Maguire. Imat ćemo priliku vidjeti i kamene labirinte duge gotovo 2.500 kilometara koji su uistinu posebno impresivni kada se dožive iz zraka. Samo kilometar udaljen od glavnog grada Dublina nalazi se najveći europski urbani park u kojem živi oko 450 jelena, a mi ćemo ga vidjeti ujesen, u doba parenja kada se posebna pažnja pridaje skrbi za jelene ozlijeđene u borbi. Jesen je i vrijeme berbe sočnih jabuka u brojnim voćnjacima diljem zemlje, od kojih neka potječu iz 18. stoljeća i broje osam tisuća stabala, i čiji se plodovi koriste isključivo za proizvodnju jabukovače.
Jedinstveni kruh s Islanda
Promatranje grbavih kitova je nešto što se mnogima čini zanimljivim i posebno uzbudljivim i upravo je to ono što privlači brojne turiste na Island. Gledatelji National Geographica imat će priliku vidjeti kitove iz zraka te će uz pomoć znanstvenika pokušati razumjeti zašto kitovi tijekom zime više ne napuštaju mora Islanda već ostaju u njima. Tijekom zime posebno mnogo posla imaju radnici na održavanju i čišćenju snijega na najvećem aerodromu usred sjevernoatlantskog oceana koji često služi i kao spas mnogim avionima u nevolji na putu iz Amerike u Europi i obratno.
Iz zraka ćemo vidjeti i brojne iskopine iz doba Vikinga koje se užurbano mapiraju upravo zahvaljujući dronovima u nadi da se sačuvaju za buduće naraštaje jer iskopinama prijeti stalna vulkanska aktivnost zbog koje bi mogle zauvijek nestati. Gledajući jedan od najvećih glečera na Islandu, Vatnajökullu imat ćete dojam da ste na setu nekog znanstveno-fantastičnog filma dok svjedočite stalnoj promjeni glečera koji kada se otopi stvara čarobnu lagunu. No, unatoč hladnoći, svjetska prvakinja u plivanju u ledenoj vodi Birna Hrönn uživa trenirajući u ovim hladnim i predivnim lagunama dok je mi promatramo iz zraka.
Prelijetanjem iznad Islanda stižemo nad jezero koje izgleda kao da gori, ključa i pari se. Riječ o izuzetno aktivnom geotermalnom području koje se koristi u izuzetno zanimljive svrhe – za kuhanje. Lokalni pekar ovaj prirodni fenomen koristi za pečenje kruha, kojeg u posebnoj posudi zakopava u vrući pijesak i ostavlja ga tako puna 24 sata te tijekom tjedna na ovaj način ispeče 70 štruca kruha. Island je poznat i po poludivljim konjima koji tijekom ljeta lutaju slobodni, no preko zime bivaju zatvoreni kako se ne bi smrznuli i uginuli od gladi. Zahtjevan pothvat okupljanja krda divljih konja najbolje se može dočarati iz zraka pa ćemo tako imati priliku vidjeti kako konji ulaze u posebno napravljene odjeljke u obliku sunčanih zraka iz kojih ih njihovi vlasnici potom prevoze na svoje farme gdje će čekati toplo ljeto.
Da podsjetimo, nedjeljna večer 19. rujna na National Geographicu bit će u potpunosti posvećena Hrvatskoj pa ćemo, osim spomenute “Europe iz zraka” koja počinje u 22 sata, od 21 sat moći pogledati i epizodu kulinarske emisije “Gordon Ramsey: Neistražene kuhinje” snimljene u Istri, dok ćemo u 23 sata zaviriti i u tvornicu Rimac automobila u u serijalu “Automobili iz snova – Unutar tvornice”.