Zapuštena industrijska zona Gredelj u Zagrebu uskoro bi mogla izgledati ovako. Pogledajte prijedlog
O obnovi lokacije bivše tvornice Gredelj raspravlja se gotovo tri desetljeća, a sada je stiglo i odlično rješenje
Prije nekoliko dana predstavljena je Studija revitalizacije zone Gredelj u Zagrebu. Doznale smo više o svemu
O obnovi lokacije bivše tvornice Gredelj raspravlja se gotovo tri desetljeća, a međunarodno priznati stručnjaci za arhitekturu, nekretnine i izgradnju su na inicijativu EBRD-a ponudili rješenje kakvo su već uspješno implementirali gradovi poput Beča, Osla i Züricha
Prije nekoliko dana na Europskoj konferenciji o arhitektonskim politikama REUSE ARCHITECTURE predstavljena je tako Studija revitalizacije zone Gredelj u Zagrebu, temeljena na nizu prethodnih radova i javnih izlaganja koje su nastajali od 1995., uključuje novu izgradnju i revitalizaciju industrijske baštine veličine 420.000 četvornih metara.
Rješenje za nepovezanost sjevera i juga Zagreba
“Zona Gredelj obuhvaća 45 hektara i jedan je od najvažnijih prostornih potencijala Grada Zagreba udaljen od centra svega 15 minuta hoda, a uređenje ovog prostora prilika je da se riješi jedan od najvećih urbanističkih problema Zagreba – nepovezanost sjevera i juga, koji su zbog željezničke pruge spojeni u samo tri točke. Urbanističko rješenje bloka je samo okvir za buduće arhitekte pojedinih zgrada, čija će različita rješenja pridonijeti vizualnoj raznolikosti kvarta”, pojašnjava Marko Dabrović, arhitekt i partner u Studiju 3LHD.
Kako dalje doznajemo, spomenuti koncept sugerira podizanje pruge, čime bi se olakšao prolazak vozilima i pješacima, te izmještanje Autobusnog kolodvora u podzemni prostor ispod parkirališta Paromlin. Time bi se južno od Glavnog kolodvora stvorilo novo prometno središte, dok bi ostatkom prostora dominirale nove pješačke površine. Uz to, sustavnim pristupom Gredelj bi tako mogao postati dio suvremene gradske jezgre uklopljen u njeno tkivo dok takav ambijent može ponuditi uvjete za kvalitetan život i rad stanovnicima svih dobi, životnih stilova i socijalnog statusa.
Nova izgradnja ne znači brisanje postojećeg identiteta prostora
Kako dalje objašnjavaju projektanti koji stoje iza ovog prijedloga rješenja, nova izgradnja ne znači brisanje postojećeg identiteta prostora. Naime, vrijedni elementi industrijske baštine tvornice Gredelj zadržali bi se i ostali sačuvani, uz prihvaćanje suvremene arhitekture, što je posljednjih dvadesetak godina uobičajena praksa u zapadnoeuropskim metropolama, poput Beča, Münchena, Züricha i Osla.
Takav je koncept, kroz koji se napušteni i dotad nedostupni prostori transformiraju u javne sadržaje, pješačke i parkovne površine, podržao i Zavod za zaštitu spomenika kulture i prirode Grada Zagreba. Stara zgrada Paromlina postala bi tako primjerice nova gradska knjižnica, a u planu je rekonstruirati i gradski prijevoz, ali prilagoditi infrastrukturu potrebama građana izgradnjom parkova i zelenih površina, muzeja, tržnica itd.
Logično proširenje Lenucijeve potkove
“Na ovako važnoj gradskoj lokaciji treba izbjeći stvaranje generičkih prostora. Suvremena interpretacija ove baštine logično je proširenje Lenucijeve potkove. Javni potez s parkovima, zelenim površinama i trgovima, uz sadržaje poput tržnice, muzeja ili nove scene zagrebačkog HNK stvorio bi vitalan i sadržajno raznolik urbani ambijent jedinstvenog karaktera, a unutar zone planirani su i drugi sadržaji važni za funkcioniranje grada, kao što su škole, fakulteti i funkcije javne uprave”, ističu autori.
Revitalizacija napuštene i derutne zone Gredelj donijela bi tako novi suvremeni blok otvorenog karaktera gdje bi se formirale manji trgovi i parkovi u mjerilu susjedstva, s maksimiziranjem učinka dnevnog svjetla, kako bi se stvorili najbolji mogući uvjeti za život i rad. Ujedno, industrija bi bila uklonjena iz neposredne blizine centra grada.
Društveno odgovorno i socijalno osvještenije planiranje
“Ovo je trenutak u kojem se pokazuje potreba dugoročnog, društveno odgovornog i socijalno osvještenijeg planiranja, koje će objediniti sve struke u boljem promišljanju prostora, na dobrobit građana. U pitanju je ekološka, gospodarska i kulturna inicijativa usmjerena na objedinjavanje komponenti dizajna, održivosti, dostupnosti, cjenovne pristupačnosti i ulaganja s ciljem provođenja europskog zelenog plana – a sve kako bi se stvorili preduvjeti za održivi zajednički život svih ljudi u budućnosti” poručuju iz Arhitektonskog studija 3LHD, a mi vam u sklopu članka donosimo prijedlog suvremene nove zone koja bi definitivno oplemenila hrvatsku metropolu.
