Moćna generacija mladih hrvatskih poljoprivrednika. Ova petorka teži samo najboljem od prirode

Kreće projekt Mjesec naše dobre hrane pa smo okupili pet mladih poljoprivrednika

O tome koliko je važno što jedemo nikada nećemo prestati pričati. Kao ni o temama kao što su održivi prehrambeni sustavi i sigurnost hrane. Zato je tu i projekt Mjesec naše dobre hrane koji će započeti 28. studenog, a trajat će tijekom prosinca. Posebno zanimljiva će biti tema Održivi prehrambeni sustavi u vremenu poslije krize COVID-19, o kojoj će se u subotu raspravljati uz prijenos uživo putem Facebook i YouTube kanala ZMAG-a, s početkom u 10 sati.

Ova godina bila je izazovna za sve i donijela je brojne promjene za svjetske prehrambene sustave. U samo nekoliko mjeseci, COVID-19 je zaustavio i preobrazio dosadašnji način proizvodnje i distribucije hrane, a fotografije panične kupnje, praznih polica s namirnicama i kilometarskih redova u trgovinama hrane podsjetile su nas koliko je hrana bitna u našem životu. Upravo će o tome s publikom na događanju Održivi prehrambeni sustavi u vremenu poslije krize COVID-19 razgovarati gostujući predavači iz Hrvatske i inozemstva. Uz Judith Hitchman, predsjednicu svjetske mreže Community Supported Agriculturemodela i grupe Urgenci, čut ćemo i Tri priče iz sadašnjosti za sretniju budućnostkoje predstavljaju pozitivne primjere ekoloških modela proizvodnje i distribucije.

Među njima su i Nikola Borić iz Shumske farme te Tino Prosenik i Vjekoslav Budanec koji stoje iza inovativnog projekta Gruntek, prve hrvatske aplikacije koja svakom zainteresiranom građaninu pruža mogućnost zakupa vrta na kojem može ekološki uzgojiti svoje povrće. Njihove priče iz sadašnjosti za sretniju budućnost možete popratiti uživo ove subote od 11:30 do 13 sati putem Facebook i YouTube kanala ZMAG-a, a u nastavku donosimo pet uspješnih mladih poljoprivrednika.

NIKOLA BORIĆ – SHUMSKA FARMA

Prošlo je već 5 godina otkad sam napustio svjetsku karijeru vrhunskog sportaša i olimpijskog atletskog trenera, odrekao se Berlina i sada se u šumi na Papuku bavim prirodnim uzgojem hrane. Pokrenuo sam i jedinstven klaster malih proizvođača – Made in Papuk. Kada sam sa svim počinjao mislili su da sam lud, a danas imam 5000 kupaca hrane koju sam uzgajam.

Shumska Farma razvila se iz početne ideje samoodrživog življenja u šumi te suživota biljaka i životinja u skladu s prirodom kroz permakulturna načela proizvodnje. Kako su se naši prijatelji i poznanici tijekom godina upoznavali s našim principom rada, probali proizvode i oduševili se okusima i mirisima, prirodan slijed događaja bio je povećati proizvodnju za taj uzak krug ljudi. No krug zainteresiranih za prirodnu i ekološku hranu se širio pa smo se tako, kako bismo imali dostatne količine za potrebe naših kupaca, okupili i udružili s tridesetak manjih proizvođača istomišljenika u klaster pod nazivom Made in Papuk.

Velika većina kooperanata Shumske Farme nalazi se na širem području Parka prirode Papuk, a Farma jednom tjedno dostavom na kućni prag snabdijeva stotinjak obitelji, restorana i mesnica sa organski uzgojenim sezonskim povrćem i voćem, pčelinjim proizvodima, mesom svinjetine i govedine te slatkovodne ribe, suhomesnatim i mliječnim proizvodima, jajima te zimnicom, čajevima, orašastim i šumskim plodovima.

Cilj klastera Made in Papuk i Shumske farme je boljitak cjelokupne zajednice malih proizvođača te dostupnost zdrave i ekološki uzgojene hrane što širem krugu ljudi. Ovakav princip rada kratkih lanaca dostave svježih i sezonskih proizvoda vrlo je važan za budućnost proizvodnje hrane jer se prije svega izbacuje posrednik između kupca i malih proizvođača, a samim time znatno se skraćuje vrijeme transporta i skladištenja te utrošak energije što povoljno utječe na okoliš i prirodu koja nas okružuje i u kojoj živimo i radimo.

DENIS BOGOEVIĆ-MARUŠIĆ – VINARIJA KRIŽ

Rodio sam se, živio i obrazovao u Splitu. Završio sam školu za brodostrojara, ali brod konačno nije bio moj izbor. Na Pelješac, u rodnu kuću svog oca Mile, sam se odlučio preseliti 2004. godine, s namjerom da se bavim proizvodnjom grožđa i vina isključivo na ekološki način. Dotada sam radio razne poslove, ali ništa vezano uz vinarstvo. Očuvanje obiteljske tradicije i osjećaj slobode tijekom rada u prirodi bili su okidač za povratak Pelješcu i vinarstvu.

Želja mi je bila da se vratim tradicijskim vrijednostima u uzgoju koji je od pamtivijeka bio organski. Proizvod kojeg proizvedete na ekološki način je autentičan i održiv u svakom smislu, a uz to je i vrednovan od strane kupaca i otvara vrata na svjetskom tržištu. Fasciniran sam prirodom i njenim procesima koji održavaju život u našim vinogradima te vjerujem da jedino takvim pristupom zrak i tlo te naš planet ostaje zdrav za generacije koje dolaze.

Konstantno ubijanje života u agrosferi pesticidima je začarani krug propadanja zdravog, hranjivog i kvalitetnog krajnjeg proizvoda koji konvencionalni poljoprivrednici ne shvaćaju. Kod nas se obrada tla i tretiranje loze vrši tradicijski i ručno, bez upotrebe štetnih kemikalija. Prirodni kvasci su sačuvani kako u tlu tako i u samom grožđu, te nema potrebe za selekcioniranim kvascima, dušičnoj hrani, enzimima, a pogotovo ne nedopuštenim aditivima i konzervansima. Gaji se prirodno sazrijevanje i tradicijska obrada uz primjenu suvremenih znanstvenih saznanja. Naglasak je na terroiru.

U tom pristupu su mi bile ključne vještine mog oca koji je stara škola vinogradara, a koje sam nadogradio svojim modernim spoznajama. Na takav način nastao je iskonski okus i miris naših vina prepoznat od kupaca, nadležnih državnih i međunarodnih kompetentnih tijela, a 2012. godine naš OPG je posjetio i Alex Podolinsky, jedan od začetnika biodinamičkih principa u poljoprivredi.

LUCIJA VUKOVIĆ – OPG LUCIJA VUKOVIĆ

Ja sam farmerica Lucija. Službeno sam farmerica tri godine, a šljakam oduvijek. Odrasla sam na farmi, ali tek nakon što sam prošla ‘one godine’ koje svi mladi prođu i nakon što su kroz moj život ‘slučajno’ ušetali mudri ljudi, odlučila sam ostati doma i pokušati unaprijediti farmu. Trudim se biti predana i uspješna u svemu što radim kako bih jednog dana mogla biti primjer drugima, te kako bi generacije koje tek dolaze vidjele dobro u ovom poslu i principima rada u skladu s prirodom koja su logična i krajnje potrebna u današnjem svijetu. Mene tako danas neizmjerno veseli vidjeti svoje roditelje kako prosperiraju nakon tolikog služenja zemlji i životinjama.

Postoji razlika između organski proizvedene hrane i hrane koja samo popunjava naše trbuhe. Time nikako nije svejedno što životinje jedu i kako se hrana za njih proizvodi. Kravica mora biti kvalitetno hranjena i zdrava da bi mlijeko bio proizvod bez antibiotika, GMO-a i soje, tako mi naše kravice držimo na paši gdje se rotacijski sele na svježu travu. Kokice također dišu svježi zrak, a svinjama je svugdje u redu, važno im je samo da mogu rovati.

Sve što proizvedemo temelji se na principima organske proizvodnje, regenerativne poljoprivrede, proučavanju životinja i vlastitom učenju. Na svom primjeru sam najbolje shvatila da svaka veća promjena kreće od pojedinca te da postoji neizmjerno puno prilika za promjene i prostora za mlade ljude, osobito u ekološkom pristupu proizvodnji hrane. Predugo nas drugačije uči te je potrebno vrijeme, upornost i informirnost ako želimo vidjeti stvarne promjene.

GORAN VRABEC – VOLIM LJUTO

Rođen sam i odrastao u Igrišću, malom selu u Hrvatskom zagorju. Završio sam matematičku gimnaziju u Zagrebu, upisao FER i odustao samo nekoliko ispita prije stjecanja diplome zbog pokretanja vlastitog posla vezanog uz evente te najam audio i videoopreme. Kao veliki ljubitelj ljutih papričica, prije sedam godina sam iz hobija pokrenuo web volimljuto.com kako bih vidio ima li još ljudi u Hrvatskoj koji vole ljuto, a sam odaziv me iznenadio. Nakon toga zajedno s obitelji ozbiljno krećem u posao jer sam shvatio da me ono što je do tada bio moj hobi neizmjerno veseli i da je to ono čime se želim baviti u životu. Danas sam vlasnik omiljenog chilli brenda ”Volim ljuto” te na svom OPG-u svake godine proizvedem 15 tona egzotičnih papričica koje pretvaram u umake koji su proglašeni drugim najboljim na svijetu.

Poljoprivrednici su skupina ljudi koja izumire, a kako bismo zdravo hranili svijet, potrebna nam je nova generacija mladih poljoprivrednika koja će pokazati da poljoprivreda može biti zanimljiv i profitabilan posao. Stoga svojim primjerom želim pomoći umanjiti predrasude o tome kako je poljoprivreda neisplativ i težak posao.Uz turizam, poljoprivreda je grana gospodarstva koja Hrvatsku može izvući iz krize, i to isključivo pametna, ekološka i moderna poljoprivreda na kojoj država i poljoprivrednici trebaju raditi.

Mi smo kreirali urbani brand kroz koji pokazujemo da poljoprivredna proizvodnja može biti kul te se nadam da motiviramo druge da probaju živjeti od zemlje. Proizvodnju, preradu, marketing i prodaju radimo in house, što se pokazalo ključnim, osobito kad je riječ o vlastitoj prerada koja daje dodatnu vrijednost primarnom poljoprivrednom proizvodu i smanjuje sezonsku narav proizvodnje. Mladima ne nedostaje hrabrosti, nego znanja i usmjerenosti. Istovremeno moraju shvatiti da su udruživanje i razmjena znanja jako važni.

VJEKOSLAV BUDANEC – GRUNTEK

Završio sam srednju vrtlarsku školu i diplomirao vrtlarstvo na Agronomskom fakultetu u Zagrebu, tako da se vrtlarstvom bavim cijeli život. Posljednjih 5 godina upravitelj sam poljoprivredne zadruge Plodovi Moslavine koja okuplja male proizvođače povrća i pomaže im da zajednički plasiraju svoje proizvode na tržište. Naš se pristup distribuciji zdravih i svježih proizvoda malih hrvatskih poljoprivrednika stoga potpuno razlikuje od ustaljene prakse u Hrvatskoj gdje svatko pojedinačno izlazi na tržište i pokušava ostvariti neki rezultat.

Zahvaljujući našem radu u proizvodnji povrća do nas je došao kolega Tino Prosenik i ponudio suradnju na projektu Gruntek, inovativnom spoju digitalne tehnologije i ekološke poljoprivrede. Riječ je o digitalnoj platformi na kojoj korisnici mogu kreirati vlastiti vrt, izabrati povrće koje žele posaditi, a naša “Gruntovčani” će tu njihovu virtualnu kreaciju oživjeti u stvarnom obliku, svakodnevno radeći na ekološkom uzgoju gruntova i gredica. Na taj se način stvara nova dimenzija vrtlarenja gdje vlasnici vrta povjeravaju brigu o vrtu iskusnim profesionalcima, a kada povrće prispije za berbu oni dolaze i ubiru plodove iz svog vrta.

U Grunteku nije samo riječ o proizvodnji povrća, nego i prilici da vlasnici vrtova, mahom urbani korisnici koji imaju razvijenu svijest o važnosti zdravih i ekoloških proizvoda, dožive ljepotu uzgoja. Uz to imaju priliku napraviti izlet u svoj vrt i ubrati organski uzgojeno povrće sa svim okusima i aromama kojima može rezultirati jedino ekološki način proizvodnje.

U današnjem vremenu velikih promjena, ubrzanog načina života, te povećane svijesti o važnosti organske hrane i poznavanja porijekla hrane, mi kroz projekt Gruntek nudimo upravo rješenja na te probleme. A da smo na dobrom putu pokazalo nam je i činjenica da smo u samo nekoliko sati od lansiranje projekta od raspoloživih 1000 virtualnih vrtova zaprimili pretplate za njih 700.