Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije Hrvati sa Švicarcima dijele prvo mjesto po dnevnom unosu šećera. Prosječan dnevni unos je čak 165 grama šećera u raznim oblicima, a preporučeni dnevni unos je 25 grama
Nekoć, kad smo se zaželjeli šećera, znali smo gdje ćemo ga naći – u sladoledu, kolačima, bombonima i ostalim slatkišima. A kad bi postali svjesni da puno šećera škodi zdravlju, znali smo kako ga izbaciti s jelovnika – izbjegavajući iste te namirnice. No, smanjiti unos šećera više nije tako lako, jer on je u gotovo svim namirnicama koje konzumiramo, od slatkiša preko gaziranih pića, sokova, energetskih i vitaminskih napitaka do slanih jela, raznih umaka, kečapa, konzerviranog povrća, suhomesnatih proizvoda, kruha i tjestenine…
Jedemo ga puno previše
A koliko ga jedemo? Statistike kažu puno previše…. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije Hrvati sa Švicarcima dijele prvo mjesto po dnevnom unosu šećera. Prosječan stanovnik naše zemlje dnevno unese čak 165 g šećera u raznim oblicima (što je gram manje od prosječnog Švicarca), za razliku od 42 g koliki je prosječan dnevni unos u susjednoj Sloveniji. Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, preporučeni dnevni unos šećera je 25 grama (ili šest čajnih žličica po osobi) koji, jasno je, većina Hrvata uvelike premašuje. Rijetki su, naime, svjesni da sa svim slatkim zalogajem povećavaju rizik od povećane razine masnoća u krvi, dijabetesa i moždanog udara!
U SPARU Hrvatska, jednom od našim najvećih trgovačkih lanaca, osvijestili su problem prekomjernog unosa šećera te od 2017. kontinuirano rade na smanjenju udjela šećera u proizvodima vlastitih robnih marki. U 2019. godini SPAR Hrvatska nastavio je s povećanjem broja proizvoda sa smanjenim udjelom šećera, pa se tako na policama SPAR i INTERSPAR trgovina može pronaći mnoštvo novih s manje šećera poput SPAR Natur*pur Bio-Ketchupa, S-BUDGET Estragon Senfa, napitka SPAR fresh Bitter Lemon, SPAR Granola Müsli od kokosa i Doppel keksa. U okviru ove inicijative SPAR Hrvatska neće koristiti umjetne zamjenske šećere u proizvodima vlastite robne marke, već će smanjiti količinu šećera u recepturama bez da je time došlo do promjene okusa. Potrošnja proizvoda s manjim udjelom šećera do kraja ove godine rezultirat će smanjenjem od ukupno 21 tone šećera.
Opasan dodani šećer
Takozvani dodani šećer, odnosno šećer koji nije prirodno prisutan u namirnicama (ili koji sami stavljamo u hranu) već je dodan u njih tijekom industrijske obrade, postao je velik problem i prijetnja zdravlju. Istraživanje na Sveučilištu u Minnesoti otkrilo je da je konzumacija dodanog šećera zadnji desetak godina među muškarcima porasla za gotovo 40 posto, a kod žena za više od 35 posto. Udio dodanog šećera u ukupnom dnevnom unosu kalorija u tom je periodu porastao sa 9,9 na 13,4 posto. Tim stručnjaka koji je vodio istraživanje upozorava da ljudi danas konzumiraju dvostruko više dodanih šećera nego prije četiri desetljeća, što znatno utječe na ukupnu količinu šećera unesenu u organizam tijekom godine. Primjerice, 1950. prosječni Amerikanac godišnje je konzumirao oko 50 kilograma šećera, a 2000. oko zastrašujućih 76 kilograma. Za takvo povećanje konzumacije šećera zaslužne su i promjene u metodama proizvodnje i obrade hrane koje su se počele događati od sredine 20. stoljeća. Kako bi se sačuvao ili pojačao okus namirnica, poboljšala njihova tekstura i boja, povećao obujam ili pak ublažila njihova prirodna kiselost, proizvođači hrane počeli su dodavati šećer u sve moguće prehrambene proizvode. Tako se šećer iz deserata i slatkiša raširio i u slana jela i druge prehrambene proizvode u kojima ga uopće ne bismo očekivali. Istina, njegova prisutnost u namirnicama gotovo je uvijek navedena na deklaracijama, ali ne uvijek kao šećer, već pod raznim znanstvenim terminima pod kojima ga prosječna osoba teško može prepoznati.
Svjesni izraženog problema skrivenih šećera koji se nalaze u velikom broju prehrambenih proizvoda kao što su ketchup i senf, SPAR Hrvatska će do kraja 2019. godine također smanjiti količinu šećera u tim proizvodima. Tako će u ketchupu vlastitih robnih marki smanjiti udio šećera za otprilike 700 kg, a u recepturi senfa planirano je smanjenje šećera ukupno 100 kg.
Zdravo, ali opako zašećereno
Odlučite li ozbiljno smanjiti unos šećera i uskladiti ga s preporučenom dnevnom količinom, najprije morate osvijestiti da se šećer krije u mnogim proizvodima u kojima ga ne biste očekivali, a zatim naučiti čitati deklaracije i obavezno prije kupnje prekontrolirati sastav proizvoda. Energetski napici, voćni jogurti, vitaminski napici, proteinske pločice… sve te proizvode kupujemo i konzumiramo misleći kako smo pametno odabrali i kako činimo nešto dobro za svoj organizam. No, mnogi od njih sadrže enormne količine šećera koje su sve samo ne zdrave. Primjerice, neki energetski i vitaminski napici mogu sadržavati i do 12 čajnih žličica šećera po čaši, a u samo jednoj proteinskoj pločici može biti i do 4 čajne žličice šećera. Još jedna zamka su i zobena kaša ili kukuruzne i zobene pahuljice koje su na glasu kao zdrava hrana, a zato što snižavaju razinu kolesterola u krvi preporučuju se i za očuvanje zdravlja srca. No, sve to vrijedi samo za pahuljice u njihovom “prirodnom” stanju, dok razne vrste pakiranih instant-pahuljica najčešće sadrže više od 3 čajne žličice šećera po porciji.
Light – bez masti, ali s puno šećera
Takozvani light proizvodi i proizvodi s niskim udjelom masnoća također najčešće obiluju šećerom. Naime, nakon što se iz proizvoda uklone masnoće, obično im se dodaje šećer kako bi se pojačao okus i povećao volumen. Primjerice, preljevi za salate s oznakom “smanjeni udio masnoća” (reduced-fat) mogu sadržavati i više od 20 žličica šećera po šalici. No, tu nije kraj iznenađenjima: bogat izvor šećera su i mnogi proizvodi na bazi povrća, poput umaka od rajčica i raznih povrtnih umaka za roštilj, kao i konzervirano povrće (grašak, grah, kukuruz i drugo povrće u konzervama).
Što znače pojmovi na deklaracijama
* Sugar free (bez šećera) – proizvod sadrži manje od 0,5 g šećera po obroku.
* Reduced sugar – količina šećera u proizvodu smanjena je za 25 posto.
* No sugar Added (bez dodanog šećera) – ni šećer ni bilo koji sastojak koji sadrži šećer nisu dodani proizvodu, no to ne znači da nema šećera – takvi proizvodi mogu sadržavati šećer koji je prirodno prisutan u sastojcima, primjerice u voću ako je riječ o voćnom soku i slično.
Koliko kockica
- 1 čašica voćnog jogurta = 10 kockica
- 1 čaša čokoladnog mlijeka = 6 kockica
- 1 čaša (200 g) namaza od lješnjaka = 20 kockica
- 100 g marmelade = 22 kockice
- 1 žličica kečapa = 1 kockica (0,5 l = 50 kockica)
- 30 g salate od cikle (industrijske) = 1 kockica
- 1 kinder pingvin = 5 kockica
- doza dječjeg instant čaja = 31 kockica
- 2 dl voćnog soka = 8 kockica
- 2 dl gaziranog soka (cola, fanta..) = 12 kockica
- 1 porcija (4 g) müsla = 4 kockice
1 kockica = 1 čajna žličica = 4 g
Sadržaj donosimo u suradnji s SPAR Hrvatska