Izložba Marine Abramović, vrhunska gastronomija i još par stvari u kojima sam uživala u Beogradu

Tri dana Beograda kroz umjetnost, knjige i gastronomiju

Obožavam Beograd, glavni grad Srbije, za koji su mnogi poznati ljudi dali zanimljive definicije. Le Corbusier je rekao da je to najružniji grad na svijetu na najljepšem mjestu na svijetu – mislio je na mjesto gdje rijeka Sava ljubi Dunav. Momo Kapor je ustvrdio da je Beograd niskobudžetni New York, a poznata je izreka velikog Beograđanina Duška Radovića, čiji brojni murali s njegovim likom na svakom koraku krase ovaj ludi grad – “Ko je imao sreće da se jutros probudi u Beogradu, može se smatrati da je za danas dovoljno postigao u životu. Svako dalje insistiranje na još nečemu, bilo bi neskromno.” I bio je u pravu. Tri buđenja u Beogradu su me itekako obogatila.

Umjetnost

Ovoga sam puta u Beograd išla važnim povodom, kao blogerica i izdavačica hrvatske verzije fenomenalne autobiografije Marine Abramović ‘Prolazim kroz zidove’, na službeno otvorenje Marinine izložbe ‘Čistač’, europske retrospektive najčuvenije umjetnice performansa i konceptualne umjetnosti na svijetu, nevjerojatne žene koja ima neviđeni smisao za humor i nikoga ne ostavlja ravnodušnim.

Izbor radova ove važne izložbe napravili su poznati kustosi svjetskih muzeja i ona čini jezgru retrospektive prateći sve faze pedesetogodišnje Marinine karijere. Otvaranjem u Muzeju suvremene umjetnosti u Beogradu 21. rujna, izložba ‘Čistač’, za koju je Marina Abramović na pressici ustvrdila da bi bilo bolje da ju je nazvala ‘Čistačica’ jer da to ima jedno sasvim drugačije značenje, ali da ga se prekasno sjetila, stiže na svoju posljednju adresu i time označava Marinin povratak kući, u rodni Beograd u kojem od 1975. nije imala niti jednu izložbu i iz kojeg je bila na neki način izgnana.

Marina Abramović umjetnica je koja ne odustaje od svoje nezavisnosti, koja neuspješno pokušava ostvariti povezanost s jednom osobom, ali zato ostvaruje povezanost s tisućama ljudi. Marinina magija potiče od raznih metoda koje je osmislila, a koje uključuju testove izdržljivosti i odricanja kakve češće povezujemo s najokrutnijom obukom specijalnih vojnih jedinica, nego sa svijetom moderne umjetnosti. Jednom kad vas uvuče u svoj umjetnički svijet nemoguće je ne obratiti pažnju na njezine performanse, a ne možete ignorirati ni njezinu iskrenu autobiografiju u kojoj se potpuno ogolila. Čitajući je ne možete je ispustiti iz ruku. Stvara ovisnost.

Ta žena se svom silinom, dušom i tijelom prepustila preobražaju kroz svoju umjetnost. Njen životni put bio je izuzetno težak, a upravo joj je njezin umjetnički rad donio konačnu slobodu i mir.
Marina je organizirala pressicu za novinare u Muzeju, u ranu zoru, točnije u 6.23 kad je bio izlazak sunca. Odgovarala je na brojna novinarska pitanja, a između ostalog i prvi puta javnosti predstavila svog sadašnjeg životnog partnera, od nje 21 godinu mlađeg njujorškog biznismena Todda Eckharta s kojim se uglavnom nalazi po hotelima.

Na pet izložbenih nivoa beogradskog Muzeja izloženo je preko 120 radova koji kronološki prikazuju karijeru Marine Abramović, od skica i slika nastalih prije i za studija na Likovnoj akademiji, zvučnih radova, čuvenih ‘Ritmova’ i drugih solo i performansa s partnerom Ulayem, do performansa koji podrazumijevaju aktivno učešće publike, kao što je ‘Umjetnik je prisutan’ iz 2010. Zato velika preporuka za ovu izložbu i najznačajniji kulturni događaj ove godine ne samo za Beograd nego i za čitavu regiju koji nikako nemojte propustiti. Traje do 20. siječnja 2020. i zaista vrijedi posjeta Beogradu.

Knjige

Osim što ćete pogledati izložbu godine u Beogradu, svakako pročitajte i Marinine memoare ‘Prolazim kroz zidove’ (izdavač Iris Illyrica/Biblioteka Čitaj knjigu) jer će vam puno toga o Marininom životu biti jasnije. Knjige imaju važno mjesto u Beogradu. Samo središte vrvi mnogim predivnim knjižarama koje su otvorene svaki dan do 22 sata i koje u svom sklopu imaju i prekrasna mjesta za ispijanje kave i čajeva.

Šećući najužim centrom obavezno svratim u manju, jako šarmantnu knjižaru Bookastore (ulica Cara Lazara) koja ima i zanimljiv izbor knjiga hrvatskih autora. Osim knjiga tu možete kupiti i sve one predmete bez kojih knjigoljupci ne mogu zamisliti dan – šalice za kavu, notese za bilježenje utisaka o pročitanom, torbe za knjige te razni nakit domaćih umjetnika.

Isto tako ne propustite obići knjižaru srpske izdavačke kuće Laguna koja se nalazi na Knez Mihajlovoj ulici i koja na prvom katu ima neodoljivi kafić iz kojeg nećete moći samo tako izaći. Najbolje je da si uzmete vremena, pregršt novih domaćih i stranih naslova i u miru prelistavate knjige koje želite eventualno kupiti. Važna napomena: knjige su u Srbiji dvostruko jeftinije od onih u Hrvatskoj.

Gastronomija

Kada se nađem u Beogradu uvijek me dočeka moja draga prijateljica Jelena Popović koja prati gastro scenu i koja točno zna gdje ići ako želite dobro pojesti. Pripremila mi je dva nova iznenađenja. Zato zapišite i pri prvoj posjeti Beogradu ne propustite otići na ručak ili večeru u:

Iva – New Balkan Cuisine, Kneginje Ljubice 11

Restoran/bistro u centru Beograda, na Dorćolu, koji vrijedi posjetiti i u njemu uživati. Unutrašnjost restorana nije velika i tek je par stolova uz minimalističko crno-bijelo uređenje. Tortellini punjeni lješnjak-kremom, na kremi od karfiola, posuti kavicom i slanom karamelom bili su pun pogodak. Neobična kombinacija, izuzetno ukusna i interesantna, za svaku preporuku. Uz to sam probala i čupkani ragu od šumskih gljiva kao i sir i karameliziran luk. Fantazija okusa. Usluga je profesionalna i izuzetno ljubazna, pa doprinosi cjelokupnoj dobroj atmosferi. Cijene su srednjeg ranga.

Istok – vijetnamski restoran na Dorćolu, Gospodar Jevremova 50

Velika sam ljubiteljica azijske kuhinje, a pogotovo vijetnamske. Zato me razveselila vijest da i Beograd ima takvo mjesto. Već pri ulasku u restoran osjećate se dobro, a hrana to još više potvrđuje. Osoblje je itekako raspoloženo da vam preporuči ono najbolje i uputi vas u veličinu porcije, okuse i doživljaj hrane. Uživali smo u svakom zalogaju juha, šarenih rolica, bunsa i pačjih prsa. Za desert ne propustite pojesti mango sa slanom karamelom i matcha keksima.

Mandarina – čarobna slastičarnica, Gračanička 16

Najbolje i najmaštovitije kolače u Beogradu pojest ćete, u to nema sumnje, u slastičarni Mandarina koje pod sloganom Cake my day priprema poznati glavni šef slastičarne Krsto Radović. Tu je sve domaće i rađeno chefovom rukom. Ne pamtim da sam igdje vidjela tako kreativne i slatko osmišljene ukusne poslastice koje ponekad spajaju nespojivo. Čak možete pojesti i slane zalogaje na domaćim croissantima. Kakvi hrskavi i slojeviti okusi.

Manufaktura, ulica kralja Petra

Za dobar brunch vam preporučam bistro/restoran Manufaktura u ulici kralja Petra, a navečer se tamo možete dobro zabaviti uz živu glazbu.

Hotel Marshal, Maršala Birjuza 13

Za smještaj preporučam hotel Marshal u strogom centru grada, nadomak Knez Mihajlove iz kojeg se pruža prekrasan pogled na panoramu glavnog grada i njegove rijeke. Nasuprot hotela nalazi se odličan bistro s friško cijeđenim sokovima i sirovom zdravom hranom DJUS.