Pravilnik upotrebi kolačića
Portal Super1.hr nedavno je unaprijedio svoja pravila o privatnosti i korištenju takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa.

Putopis

Island smatram jednim od najljepših mjesta na svijetu. To je neka sasvim druga dimenzija

Sabina Herman, Queen of Sabe, hrvatska je kantautorica koja je apsolutno zaljubljena u Island. Toliko da mu se vraćala već nekoliko puta

Često me pitaju zašto uvijek putujem na sjever i što je to što me toliko privlači u tim hladnim, kišnim zemljama. Volim reći da se krećem putevima Vikinga i Aurore Borealis, ali još bitnije, moje srce je već dugo vezano uz jednu tajanstvenu malu zemlju na rubu svijeta.

Kad pomislite na Island moguće je da zamišljate negostoljubivu, surovu prirodu i krajolike prekrivene snijegom i ledom. To baš i nije netočan opis, no Island je puno više od toga. Upravo tamo otišla sam sa suprugom na bračno putovanje, putovanje koje nas je zauvijek vezalo uz ovu zemlju velikih krajnosti; zemlju vatre i leda, moćnih slapova i gejzira, livada ljubičastog cvijeća i crnih vulkanskih obala, vrletnih stijena i polja nježne mahovine. Od tada smo je posjetili još dva puta.

Polarni dan ili polarna svjetlost?

Aurora

Prvo što me mnogi pitaju je kada putovati i kakvo vrijeme očekivati. Na Islandu je poznata uzrečica: “Ne sviđa ti se vrijeme? Pričekaj pet minuta.” Bez obzira na godišnje doba vrijeme je toliko promjenjivo da ćete jedne sekunde šetati u kratkim rukavima, a druge uskočiti u šal i rukavice.

Za one zimogrozne, najtoplije razdoblje s najstabilnijim vremenom je od lipnja do kolovoza. Tada možete svjedočiti i jednoj zanimljivoj pojavi – polarnom danu. Idealno vrijeme za duge izlete, vožnju u sitne sate i savršene fotografije, no ne i za dobar san – u svih 10 dana nismo se uspjeli priviknuti na danje svjetlo u ponoć.

Island je i dom čudesne polarne svjetlosti, Aurore Borealis. Mnogima je ona dovoljan razlog da na put krenu u jesen ili zimi, što podrazumijeva i hladnije, nestabilnije vrijeme za putovanje. Možda iznenađujuće, no njihove zime su blage radi utjecaja tople Golfske struje. Ono što stvara neprilike je hladan i jak vjetar, ali to je nešto na što ćete se tamo jednostavno morati priviknuti.

Kad god odlučili ići, naoružajte se dobrim vjetrovkama, vodonepropusnom odjećom i kvalitetnim cipelama. Očekujte kišovito vrijeme, a možda će vas, kao nas, Island iznenaditi suncem. Vrlo jednostavno: ako idete na Island, zimogroznost ostavite kod kuće.

Aurora je, baš kao i vrijeme, nepredvidiva. Glavni recept su vedra noć, dobra solarna aktivnost i bijeg od svjetla grada. Prava je igra na sreću uhvatiti je i biti na pravom mjestu u pravo vrijeme i zato su u prednosti oni koji noće na otvorenom ili su često u pokretu. Mi smo bili od onih sretnika koji su je uhvatili. Pri posljednjem posjetu Islandu, ovaj put uz pratnju dragih nam prijatelja, krenuli smo u pravi lov jer propustiti polarnu svjetlost nakon prvih bezuspješnih pokušaja bilo je nedopustivo.

Cijeli putem do sjevera nije nam se posrećilo niti jednu noć, no kad smo stigli do grada Akureyrija prognoza je bila i više nego obećavajuća. Na parkiralištu škole odlučili smo probdjeti cijelu noć i čekati. Nije se pojavila – barem ne tamo gdje smo mi bili smješteni. Umorni i razočarani ujutro smo kovali planove za daljnje putovanje koje nas je prema planu vodilo prema zapadu. Ne znam točno u kojem smo trenutku jednoglasno odlučili u potpunosti otpisati naš itinerar, no za par sati bili smo na putu za jug – po drugi put.

Naime, prognoza je ukazivala na oblačni zapad, a želja je bila još veća kad smo u tisku vidjeli naslove „Večeras zadnja prilika za polarnu svjetlost“. Da ne duljim (iako priznajem da bih o ovome mogla pričati do preksutra), čim smo stigli na jug i ušli u gradić imenom Hella, Aurora je započela svoj ples na nebu. To je bilo iskustvo koje je teško opisati riječima, samo ću reći da se isplatilo ne spavati, puno voziti, mijenjati planove i smrzavati se na najvećoj hladnoći koju sam doživjela u životu. Hvala, Islande!

Kuća na kotačima

Ako idete u vlastitom aranžmanu možete koristiti rent a car i obići cijelu zemlju, što je jedna posebna avantura. Osim auta mi smo koristili i Motorhome, kvalitetno i moderno opremljen kamper – ultimativno prijevozno sredstvo stvoreno za roadtrip. Naša kuća na kotačima bila je opremljena vrlo udobnim krevetima, kuhinjom, tušom i WC-om pa u potpunosti nismo ovisili ni o čemu. I zamislite buđenje uz slap ili večeras pogledom na ledenjake na kojima se lijeno izležavaju tuljani.

Sve će biti u redu, sve će se riješiti

Polja lave

Island je geološki i vulkanski vrlo aktivan i na putu ćete vidjeti mnogo vulkana. Ima ih ukupno 130, od kojih je 30 aktivno, što ga čini idealnim mjestom za iskorištavanje geotermalnih potencijala i uvjerljivo je najveći svjetski potrošač geotermalne energije po glavi stanovništva. Možda se sjećate erupcije vulkana Eyjafjallajokull koja je 2010. godine izazvala višetjedni poremećaj zračnog prometa u svijetu.

No, Islanđani se vulkana ne boje. Prema prirodi se odnose sa strahopoštovanjem, žive s njom u skladnom suživotu. Kod njih je poznata uzrečica „Þetta reddast“ ili u slobodnom prijevodu „sve će biti u redu, sve će se riješiti“. Tako nam je jedan lokalac odgovorio kad smo ga pitali što ako se aktivira nemirni vulkan podno kojeg smo noćili jedno ljeto. Čak i mi, kad smo primili službenu obavijest da ako se to desi imamo 15 min da napustimo područje, rekli smo: Þetta reddast. I bilo je u redu.

Zemlja čuda

Skogafoss

Island obećava veličanstvenu prirodu: dramatičnu i veoma raznoliku. Svaki djelić ove zemlje izgleda kao neka druga planeta i nerijetko ostanete iznenađeni novootkrivenim krajolicima. Nižu se slike s fascinantnim motivima: dojmljive planine, vulkani, silni vodopadi, polja lave, crne pustinje, vulkanske plaže, glečeri, gejziri i lagune, živopisne kućice s travnatim krovićima i nebrojeno mnogo hrabrih ovčica i druželjubivih islandskih konjića koji u toj zemlji žive potpuno slobodni u divljini.

Vaše putovanje može započeti u Reykjavíku, no mi ga već tradicionalno uvijek ostavimo za kraj. Ako se odlučite na obilazak zemlje u krug, vozit ćete cestom 1 (Route One) ili tzv. Ring Road, a usput možete posjetiti i poluotok Snæfellsnes te zabačene zapadne fjordove (Vestfirðir).

Onako ugrubo rečeno, cijeli put se sastoji od atraktivnog juga (koji je ujedno i najposjećeniji dio), središnjeg planinskog dijela idealnog za avanturiste, spektakularnih istočnih fjordova, zanimljivog sjevera, udaljenih i manje napučenih zapadnih fjordova te mističnog poluotoka Snæfellsnesa. Ring Road se najčešće započinje prema jugu, no ako želite, možete krenuti i u suprotnom smjeru (ja sam, osobno, uvijek za prvu opciju).

Gullfoss

Početna točka obično je područje Golden Circle koje uključuje nacionalni park Thingvellir, veličanstvene slapove Gullfoss te geotermalno aktivnu dolinu Haukadalur u kojoj ćete vidjeti gejzire i manje vruće izvore. Najpoznatiji od njih je Geysir po kojem su svi gejziri svijeta dobili ime.

Gejziri, slapovi i najljepša plaža na svijetu

Reynisfjara

Nekada aktivni gejzir, koji drži rekord najviše zabilježene erupcije na svijetu, u posljednje je vrijeme tih, no zato je njegov mlađi brat Strokkur preuzeo glavnu ulogu i posjetitelje zabavlja svakih 5-10 min. Zanimljivo je vidjeti kako turisti ponekad nepromišljeno prelaze označene granice, napeto iščekujući njegovu erupciju, a onda odjednom pokisli i u vrisku bježe od vruće pare. Nemojte biti takvi turisti.

Osim što je dom najstarijem parlamentu na svijetu, nacionalni park Thingvellir jedno je od najvećih geoloških čuda prirode i nalazi se pod zaštitom UNESCO-a. Ovo je jedino mjesto na svijetu u kojem možete prošetati kroz rascjep između dvije tektonske ploče, sjevernoameričke i euroazijske. Ili zaplivati!

Reynisfjara

Bili smo hrabri i uronili u ledenu vodu od 2 stupnja, u dubokom procjepu u kojem je voda toliko čista da je vidljivost 70-80 metara. A kad već spominjemo vodu, islandska se smatra najčišćom na svijetu i nitko, osim turista, ne kupuje flaširanu. Možete je jednostavno natočiti na bilo kojem slapu ili potoku, u tome je i čar.

U vožnji prema jugu očekuje vas niz prekrasnih prizora s lako dostupnim atrakcijama. Redom, tu su slapovi Urriðafoss, slapovi Seljalandsfoss (koliko često imate priliku prošetati iza slapa?) i Gljúfrabúi te slap Skógafoss.

Gljufrabui

Daljnji put prema jugu dovodi nas do prekrasne stijene Dyrhólaey, visoko smještene iznad crne vulkanske plaže Kirkjufjare, s koje pak pogled seže na obližnju, jednako impresivnu plažu Reynisfjaru. Reynisfjara zasluženo krasi titula jedne od najljepših plaža na svijetu. Pogled na bijesne valove, crne bazaltne stupiće i tri stijene koje izviru iz vode zadržat će vas ovdje satima.

Reynisfjara

Nacionalni park Vatnajökull, ujedno i najveći glečer u Europi, prekriva 8% površine Islanda i pratit će vas većinu puta prema istoku. Vrhunac iznimno lijepe jugoistočne obale nedvojbeno je laguna Jökulsárlón, jedna od najljepših i najneobičnijih atrakcija na Islandu. Glečer stvara ledenjake koji polagano putuju kroz lagunu i izlaze na ocean koji ih s druge strane vraća na prekrasnu crnu plažu u obliku kristalnih plavih skulptura.

Vestrahorn

Jednako fascinantna je i laguna Fjallsárlón, nešto mirnija oaza ledenjaka s pogledom na glečer i planine. Moram spomenuti vrlo impresivan kanjon Fjaðrárgljúfur, planinu Vestrahorn i nacionalni park Skaftafell.

Fjallsarlon

Sjever i kuća Djeda Mraza

Istočni fjordovi su mjesto u koje ćete se zaljubiti na prvi pogled. Ovdje priroda pokazuje svu svoju raskoš i daje do znanja koliko smo zapravo mali. Kombinacija planinskih i morskih kulisa i živopisni ribarski gradići prosuti po fjordovima ovo mjesto čine jednim od najspektakularnijih krajolika. Istočni, kao i zapadni fjordovi imaju mnogo manje turista i često ćete se osjećati kao da je priroda ovdje samo zbog vas.

Godafoss

Na sjeveru smo prošetali kroz geotermalno područje Hverir, obišli jezero Mývatn, vulkanski park Dimmuborgir, ribarski grad Húsavík, krater Hverfjall, slapove Goðafoss i špilju Grjótagju u kojoj je Jon Snow izgubio nevinost (gorljivi fanovi serije Game of Thrones će znati).

Na putu do kratera Víti, do kojeg smo radi zaleđene ceste odlučili krenuti pješice, doživjeli smo najgoru snježnu oluju. Kad smo stigli do vrha inače izrazito plavo jezero bilo je u potpunosti prekriveno snijegom. Ako ništa drugo barem smo doživjeli pravu zimsku čaroliju.

Hverir

Glavni grad na sjeveru, ujedno i drugi najveći grad na Islandu, Akureyri, svakako bi se trebao naći na vašem planu puta. Ovaj mali, šarmantni gradić ima sve, čak i jednu posebnost – kuću Djeda Mraza, Jólagarðurinn! Ovdje je Božić čitave godine i iskreno vjerujemo da i najveći skeptici osjete čaroliju kojom ovo mjesto zrači.

Odavde se možete uputiti i na izlet brodom u potrazi za kitovima (Whale Watching) ili pak puffinima, preslatkim pticama poznatim pod nadimkom “morski papagaji”.

Put nas uvijek vodi prema poluotoku Snæfellsnesu na zapadu. Njegova priroda je vrlo raznolika. Ovdje ćete vidjeti vulkane, kratere, špilje, polja lave, pješčane plaže na kojima se izležavaju tuljani, prijateljske gradiće i ribarska sela. Nacionalni park Snæfellsjökull nalazi se na najzapadnijem dijelu poluotoka, a u njegovom središtu je mistični glečer vulkan Snæfellsjökull, koji je Jules Vernu poslužio kao inspiracija za „Put u središte zemlje“.

Arnarstapi

Spomenula bih samo neka mjesta koja nikako ne biste trebali zaobići, poput vulkanskog parka Djúpalónssandur, stijena Lóndrangar, ribarskog sela Arnarstapi, planine Kirkjufell, zlatne plaže Skarðsvík, pukotine Rauðfeldsgjá i crne crkvice Búðir.

Viljenjaci i Vikinzi

Dyrholaey

Poštivanje vilenjaka je duboko u duši islandske nacije. Mnogi stanovnici ove zemlje išli su toliko daleko u svojim uvjerenjima da su obustavljali radove na cesti kako ne bi uznemiravali ta mala skrivena bića. Oni kažu, tko im je na putu, neće se dobro provesti. Na proputovanju Islandom mnogo naučite ne samo o vilenjacima, nego i o njegovim najzanimljivijim starosjediocima: Vikinzima.

Jedno od područja koje vrvi takvim pričama i zrači nekom posebnom misterijom su zapadni fjordovi. Jednako kao i istočni fjordovi, ovo je mjesto na kojem ćete se osjećati kao da ste sami na svijetu. Njihova zabačenost i velike prirodne ljepote ono je što ih čini posebnima i nerijetko ćete čuti Islanđane kako kažu da je ovo najljepši dio zemlje. Iako je svaki dio Islanda vrlo zanimljiv čini se da zapadni fjordovi čuvaju jednu posebnu tajnu.

Krafla

Posljednjih godina Island je doživio procvat turizma te postao jedna od najpoželjnijih, ali i najskupljih destinacija na svijetu. Nažalost, za njega baš i ne vrijede budžet putovanja.

U sezoni (od svibnja do rujna) cijene su dosta veće, a i turista ima mnogo više, što uvelike utječe na pronalazak smještaja, posebno u južnom dijelu zemlje. Iako na Islandu ima dovoljno osamljenih mjesta da ne osjećate tu prenapučenost, i sama primjećujem da kroz godine posjetitelja ima sve više.

Reykjavik je jedan od must see gradova Takozvani “noćni grad na sjeveru” zrači nevjerojatnim šarmom, obojen je živopisnim starim kućama raznobojnih fasada i krovova, šaljivim hidrantima i brojnim grafitima. Kao kontrast tu su suvremene gradske četvrti s prostranim zelenim površinama.

Sve njegove boje dočarat će impresivan pogled s vrha crkve Hallgrímskirkje. Ono što nikada ne preskačemo je posjet koncertnoj dvorani Harpi napravljenoj od staklenih blokova po kojima zimi pleše polarna svjetlost.

Što se tiče islandske gastronomije, moram napomenuti da neka njihova tradicionalna jela nisu za svačiji želudac, poput recimo fermentiranog morskog psa kojeg možete nanjušiti na kilometar ili kuhane ovčje glave kod koje prvo morate pojesti obraščiće. Sigurna sam da ni ovnovi testisi ne zvuče ništa bolje. Ali zato nipošto ne propustite isprobati njihovu sušenu ribu, legendarni hot dog ili vikinšku superhranu – skyr jogurt.

Zar sve ovo ne daje već dovoljno razloga da zavolite Island? Mi ga smatramo jednim od najljepših mjesta na svijetu. To je neka sasvim druga dimenzija. Svijet kojem se zauvijek imaš potrebu vraćati. Island i mi, to je vječna ljubav.

5 stvari koje Island čine neodoljivo šarmantnim:

 

1. Članovi obitelji na Islandu ne dijele isto prezime. Ono je određeno imenom oca (rjeđe majke), a uz njega stoji sufiks „dottir“, ako je u pitanju kćer ili „son“ ako se radi o sinu. Također, postoji službeni popis imena koje Islanđani mogu dati svojim novorođenčadima, u svrhu očuvanja islandskog jezika. Ako ime koje žele nije na popisu, moraju napraviti poseban zahtjev koji odobrava komisija za imena. Koliko je to teško dobiti pitajte bivšeg gradonačelnika Reykjavika.

2. Pivo je bilo ilegalno čak 74 godine, a zabrana je prekinuta 01. ožujka 1989. Od tada 01.03. Islanđani slave Dan piva (Bjórdagurinn), koji je ujedno i praznik.

3. Island ima stopu pismenosti 99%. Oni imaju staru izreku koja kaže “Bolje biti bosonog nego bez knjige”. Zanimljivo je da svaki deseti Islanđanin za svog života objavi jednu knjigu.

4. U cijeloj zemlji ima ukupno 104 svjetionika, a za sve se brine samo jedan čovjek – Ingvar Hreinsson, koji je posvetio 21 godinu svog života da ih popravi sve redom. I uspješno je to obavio 2016. godine.

5. Prema starom nordijskom kalendaru, godina se dijeli na dva godišnja doba – zimu i ljeto. Prvi dan ljeta, na islandskom poznat kao „Sumardagurinn fyrsti“, zapravo je prvi dan starog islandskog mjeseca harfe, prvog od šest ljetnih mjeseci. Uvijek započinje na četvrtak od 19. do 25. travnja, a od 1921. je i službeni praznik.

Više s weba