Ekonomska klinika nas vodi na pregled pet najčešćih zabluda o novcu

U videu pogledajte koji su najčešći financijski mitovi u koje vjerujemo

Ekonomska klinika neprofitna je studentska udruga Ekonomskog fakulteta u Zagrebu koja se bavi besplatnim savjetovanjem građana, neprofitnih organizacija te malih poduzetnika. Savjete pružaju studenti u suradnji s mentorima i vanjskim suradnicima. Cilj Ekonomske klinike je podizanje razine ekonomske pismenosti te poticanje poduzetničke klime i socijalnog poduzetništva.

Pokrivaju sve ekonomske teme, a provode i razne projekte kako bi proširili ekonomsku pismenost. S ciljem da nam financijska pismenost ne bude samo buzzword, odlučili smo odgovoriti na neke od najčešćih financijskih mitova. Tu su uskočile kliničarke Katarina Cvijanović i Nora Tomljanović koje su nam pokazale i kako investirati u budućnost.

1. Najviše se isplati štedjeti doma, umjesto da plaćam kamatu nekome trećem

Nora Tomljanović: Štedjeti doma apsolutno je najgori način za štednju. Stavljati novac pod jastuk nije rješenje. Inflacija nam obezvrjeđuje novac. Možemo to sagledati na ovom primjeru; uz godišnju stopu od tri posto inflacije za današnjih 100 kuna za godinu dana možemo kupiti onoliko koliko bismo danas kupili za 97 kuna. Zbog toga je važno štedjeti tako da prinos na štednju bude veći od stope inflacije, što je zapravo ključno.

Postoje razni načini štednje od kojih su najuobičajeniji štednja u banci ili stambenim štedionicama ili možda niskorizičnim fondovima, ali ljudi ne znaju da se može štedjeti i ulaganjem u osiguranje. Na primjer, imamo dobrovoljno mirovinsko osiguranje ili životno osiguranje s obilježjima štednje. Možemo na primjeru 2020. vidjeti da se nepredvidljive okolnosti događaju često i da uvijek trebamo biti spremni na njih.

2. Osiguranja su skupa i namijenjena ljudima s puno novca

Katarina Cvijanović: To je netočno zato što se svaka polica osiguranja kreira prema mogućnostima i sposobnostima osobe koja ugovara tu policu osiguranja i češće je potrebna ljudima s manjim prihodima. Ljudi obično misle da su osiguranja nepotrebna i skupa i oslanjanju se na državu,a to je pogrešan stav. Zapravo je osiguranje potrebno ljudima s manjim prihodima i manjom ušteđevinom jer štiti njihovu obitelj, štiti ih od bankrota, olakšava im financijski oporavak nakon primjerice štete na imovini nastale zbog prirodnih nepogoda poput potresa, požara, poplava i slično, a to se događa svima, ne samo imućnim ljudima.

3. Više novca u životu znači i veće zadovoljstvo životom

Nora Tomljanović: Više novca nikako ne garantira veće zadovoljstvo i sreću u životu. Psihologija nam je pokazala da novac osim svoje ekonomske funkcije zapravo ima i svoju informacijsku funkciju. Nije nam presudna informacija koliko novca imamo u apsolutnom smislu nego kada se uspoređujemo s drugima, kakvi smo u odnosu s njima. Zato možemo zamisliti na nekom primjeru da je netko potpuno nezadovoljan s plaćom od 15 000 kuna, dok je netko sretan i zadovoljan sa životom i živi od plaće od 5000 kuna. Ukoliko je ova prva lošija, a ova druga bolja u odnosu na zaposlenike u svom polju. Financijska stabilnost znači da smo u svim nepredviđenim okolnostima u potpunosti osigurani i sigurni.

4. Životno osiguranje namijenjeno je samo starijim osobama

Katarina Cvijanović: Postoji nekoliko različitih vrsta životnog osiguranja i svako od njih ima različitu svrhu. Stariji ljudi obično su skloniji osiguranju i mladi bi se trebali okrenuti tome zato što nesreća ne bira dob. Primjerice klasično životno osiguranje – ono je tu da štiti vašu obitelj u slučaju vaše smrti. Daje im pravo na sudjelovanje u dobiti, daje im financijsku zaštitu i stabilnost i to je jako bitno obitelji s djecom na primjer. Također, to se može proširiti dodatnim osiguranjem za na primjer trajnu invalidnost u slučaju nesretnog događaja ili ako nastupe bolesti poput raka, a to se zbilja može dogoditi bilo kome, a ne samo starijim osiguranicima. Svota koja će vam biti isplaćena može se iskoristiti na razne načine kao što su na primjer zamjena za izgubljeni dohodak za vašu obitelj ili kao sredstvo otplate velikih dugova poput hipoteke. Ta osiguranja mogu se platiti jednom paušalno ili mjesečnim ratama, a zbog različitih prihoda postoje i različite premije s većim ili manjim davanjima što olakšava taj teret.

5. Štedljiva sam osoba i ne mogu upasti u financijske probleme

Nora Tomljanović: U slučaju iznenadne ili teške bolesti cijelokupna ušteđevina koju možete imati vrlo često nije dovoljna za pokriće svih tih velikih troškova. U slučaju nepredvidivih okolnosti, ukoliko uopće nemate štednju niti ušteđevinu zapravo ne preostaje puno mogućnosti. Možete podići kredit, ali ukoliko ni to ne možete možete posuđivati od prijatelja ili rodbine, no neki nemaju ni tu mogućnost, tako da se zapravo nađete u velikim financijskim problemima u vrlo kratkom roku. Zato je dobro imati štednju i uz štednju definitivno osiguranje kako bi imali neki safety net za budućnost.

Ovaj sadržaj kreiran je u suradnji s GRAWE-om. Osigurajte svoju budućnost za opuštenu sadašnjost. Projektom “Danas živim, sutra imam” GRAWE nam kroz informiranje želi pomoći u samostalnom donošenju odgovornih i dobrih odluka uz koje ćemo postati, biti i ostati financijski stabilni. Više saznajte ovdje.