Pravilnik upotrebi kolačića
Portal Super1.hr nedavno je unaprijedio svoja pravila o privatnosti i korištenju takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa.

Relax

Sadržaj omogućava Jana Ice Tea

“Bori se ili bježi” dva su načina reakcije na stres. Ili #samoopušteno riješi problem

‘Ako me pitate na koji način čovjek može produžiti svoj život, rekao bih vam izbjegnite brigu, stres i napetost’ rekao je slavni glazbenik George Barnes, a mnogi bi se složili s njim. Mi bismo dodali i #samoopušteno 

Promjena posla ili otkaz, polaganje ispita na fakultetu, prekid ljubavne veze, zatrpanost obavezama, kašnjenje zbog prometnog zastoja…  Sve to su situacije s kojima se susrećemo svakodnevno, a koje u našem tijelu izazivaju pravu buru stanja i emocija. Naše tijelo stres doživljava kao upozorenje na moguću prijetnju ili opasnost, pa ono u njemu izaziva takozvanu “bori se ili bježi” reakciju tijekom koje dolazi do lučenja hormona adrenalina i kortizola, ubrzanja rada srca, usporavanja probave, usmjeravanja većeg dijela krvi prema glavnim mišićnim skupinama te do promjena u raznim drugim autonomnim živčanim funkcijama što za cilj ima u kratkom roku “napumpati” tijelo energijom i snagom za obranu ili bijeg od potencijalne opasnosti.

Pitali smo psihologe što učiniti – bježati ili boriti se? Za početak je najbolje #samoopušteno.

Situacija 1: Gubitak posla, promjena posla, interview za novi posao

U današnje vrijeme u poslovnom svijetu gotovo je sve moguće. Koristimo najnoviju tehnologiju, poslove sklapamo preko mobitela, kreativnom idejom možemo si osigurati doživotnu egzistenciju. Sadašnja vremena su i prema drugim elementima oprečna onima prije dvadesetak godina ili još ranije, nestalo je sigurnosti. Prije je siguran posao bio sinonim dobrog radnog mjesta, sada su se vrijednosti promijenile, cijeni se inovativnost, uslužnost, kvaliteta, brzina. Što, dakle, učiniti kada nam poslovna strana života izmakne tlo pod nogama?

Za početak opušteno promislite što dalje. “Kod ovakve vrste stresne situacije važna je percepcija, odnosno način na koji je promatramo. Možemo sebe sažalijevati, možemo smatrati kako se većina poslova dobiva preko veza i poznanstava, možemo pričati kako su natječaji već unaprijed namješteni. To nije konstruktivan način i samo kratkotrajno održava sliku o sebi. Pravi put je biti proaktivan i pun ideja. U bitci za pronalaženje posla presudni su upornost i vjera u vlastite kompetencije” kaže psihologinja Ana Žele.

Gubitak ili promjena posla je stresna situacija u kojoj valja reagirati odmah, ali opušteno. Možemo si dopustiti da nekoliko dana budemo tužni ili ljutiti, međutim, predugo tugovanje ili potištenost, ističe Ana Žele, nisu dobri. Dok god ne djelujemo, dok nismo aktivni, više ćemo se ljutiti na samog sebe, što nema konstruktivnu svrhu. Djelovati znači prijavljivati se na nove oglase za posao, raspitivati se kod prijatelja ili kolega za nove mogućnosti, napisati detaljan CV i kvalitetnu zamolbu, proaktivno kontaktirati tvrtke prema kojima postoji interes, kvalitetno se pripremiti na razgovor s novim poslodavcem, saznati sve o tvrtki i poslu koji bi obavljali.

Situacija 2 : prekid veze

Često podcjenjujemo posljedice slomljenog srca nakon propale veze ili braka – mislimo da je savjet “bit će bolje” sasvim dovoljan. Ipak, slomljeno srce može imati jednake dugoročne posljedice na zdravlje kao i srčani zastoj, tvrde stručnjaci. Iznenadna navala hormona uzrokovana pojačanim stresom zbog gubitka voljenih osoba, razvoda braka, raspada veze ili prevare partnera može oslabiti srčani mišić.

Ovu pojavu još nazivaju takotsubo sindrom, a raširenija je kod žena. “Odmah izađi s nekim da ovog zaboraviš!; Promijeni frizuru, to će ti biti znak novog početka.; Otputuj!;  Ma što se živciraš, ima još riba u moru!; Napiši pismo u kojem bi mu rekla sve što ga ide.; Napravi neku ludost!; Upiši se na  tečaj padobranstva!; Napij se!. Tko zna, možda su neki od savjeta za nekoga bili uspješni. Vrlo je teško reći što je najbolji način za preboljeti nekoga, a evo što savjetuju stručnjaci Centra za kliničku psihologiju:

Dopustite si vrijeme za tugovanje: dozvolite si da budete tužni, uplakani, nesretni, da jedete previše ili premalo i da ne vidite kako će ikada biti bolje. U redu je ako se osjećate usamljeni i pomalo ste rastreseni. Čim prije dođete u ovu fazu znači da polako napredujete u procesu tugovanja.

Skratite trenutke intenzivnog razmišljanja o osobi: opustite se i pokušajte naći aktivnosti koje će vam zaokupiti misli. U tim trenucima možda ćete osjetiti emocionalno olakšanje. S vremenom će ih biti sve više što je siguran znak oporavka.

Predvidite krizne situacije i osigurajte si društvo: ukoliko ste provodili vikende zajedno, osmislite druženja s prijateljima ili obitelji kako bi ti trenuci čim bezbolnije prošli.

Počnite s nekim fizičkim aktivnostima: osim što je vježbanje općenito dobro za naše zdravlje, ono je osobito prepoznato kao korisno za podizanje raspoloženja kada smo depresivni.

Pričajte s drugima više puta o tome ako vam odgovara: kada vlastita razmišljanja podijelite s vama bliskim ljudima, te to ponovite nekoliko puta, mogli biste situaciju sagledati iz neke druge perspektive te posljedično osjetiti blago olakšanje.

Vježbajte nove misli: poznato je da ono kako razmišljamo utječe na to kako se osjećamo i ponašamo. Stoga pokušajte vježbati vaše novo razmišljanje. Ponavljajte si mantru: Koliki su ljudi prekinuli odnos i danas su dobro. To što se loše osjećam će proći. Tuga je emocije upravo kao i sreća. Smijem se i tako osjećati u životu. Bit će bolje.

Situacija 3: pretrpani ste obavezama, stalno kasnite i ništa ne stižete obaviti na vrijeme

Brzina današnjeg života premašuje ljudsku sposobnost procesuiranja i doživljavanja situacija te imamo dojam kao da smo konstantno pod pritiskom što nas dovodi u stanje kontinuiranog stresa koje ima itekako štetan utjecaj na naše zdravlje. Kako usporiti i opustiti se? Psihologinja Tina Brzić kaže da je odgovor vrlo jednostavan: potrebno je orijentirati se na ovdje i sada i rješavanja prioriteta za koje svatko mora sam odrediti koji si i tako posložiti život.

“Život u sadašnjem trenutku lišava nas osjećaja straha od budućnosti ili krivnje i neugodnih iskustava u prošlosti. Psihološki gledano, iskustva iz prošlosti i strah od budućnosti su samo ideje koje nas inhibiraju da objektivno sagledamo sadašnji trenutak i na osnovu toga postupimo i odaberemo vlastito ponašanje i daljnji smjer u skladu s osobnim potrebama i preferencijama. Svaki pojedinac u sebi ima kapacitet da holistički osjeti svoje potrebe i prema njima reagira što rezultira osjećajem ispunjenosti i zadovoljstva”, kaže ona.

Situacija 4: polaganje ispita

Bez obzira je li riječ o školskom, fakultetskom, vozačkom ili nekom drugom ispitu, stres je neizbježan jer je on sasvim prirodan odgovor na strah od testiranja. Vrijeme ispitnog roka stavlja  tijelo i um na test,  a adrenalin koji će prostrujati tijelom u trenutku kada krenete ispunjavati test ili kad odgovarate pred profesorom dat će poticaj, ali istovremeno ga morate i držati pod kontrolom kako ne bi negativno djelovao na vaše cjelokupno zdravlje.

Osim dobre pripreme, od velike pomoći bit će, objašnjava psihologinja Ana Žele, postavljanje realnih očekivanja, pozitivan stav te ovladavanje stresom. Prije ispita najvažnije se opustiti. Kada vas savlada nemir, dlanovi se počnu znojiti, a glas podrhtavati, mogu pomoći vježbe  disanja i koncentracije kao i  afirmacije: uvjerite sebe da možete nadvladati negativne misli i osjećaj nelagodnosti i na pola puta ste da pobjedite stres. I položite ispit. Stoga #samoopušteno.

Što učiniti u stanju akutnog stresa

Gordana Kastrapeli, Centar Format-in

  • Najbrži i najlakši način da promijenite svoje stanje (bilo koje, pa tako i stresno) je da učinite nešto sa svojim tijelom – pokrenite se, prohodajte, popijte čašu vode, učinite bilo što drugačije od onog kako jeste – sve su to male stvari koje možete učiniti u trenutku i osjećat ćete se manje stresno. Promjena položaja tijela neće riješiti uzrok stresa i ukloniti problem, ali će vam omogućiti da dođete „do daha“, odnosno da možete ponovno bolje razmišljati.
  • Usmjerite svu svoju pažnju na disanje i dišite na sljedeći način: udahnite na nos, duboko u područje abdomena (tako da vam se širi trbuh pri udahu), izdišite vrlo sporo, na nos, tako da vam izdah traje najmanje dvostruko dulje od udaha – izdišite dok ne izdahnete sav zrak iz pluća (možete izdisati i na usta, važno je da izdah bude jako polagan. Ako izdišete na usta izvodite pri tome zvuk haaaaaaaaaaa). Ponovite 3-4 puta. Važno je da se potpuno usredotočite na disanje, da udišete „u trbuh“. Ovakvo disanje „smirit“ će vam tijelo i um.
  • Promijenite fokus pažnje: obratite pažnju na što mislite kad osjećate stres i postavite si nekoliko jednostavnih pitanja i razmislite o svojim riječima: kako bi to izgledalo nekom slučajnom promatraču (prolazniku), kako bi to izgledalo meni kad bih to gledao s velike visine, što ne vidim, a postoji (vezano uz situaciju koja vam stvara stres)?
  • Izgovorite (definirajte) glasno što vam uzrokuje stres ili to napišite na papir i glasno pročitajte – kako vam zvuči? Kako biste reagirali da vam to govori netko drugi?
  • Razmislite o smiješnoj strani problema : čak i kad je najteže humor može pokrenuti naše misli u drugom smjeru i olakšati situaciju.
  • Opustite se: nekad pokušavamo biti netko drugi ili dozvolimo da nas uznemire vanjske okolnosti. To nikako nije pravi put, jer samo naša autentičnost može osigurati i naš najveći uspjeh.

Sadržaj omogućava Jana Ice Tea

Prati S1 i na našim društvenim profilima:

Facebook Instagram YouTube
Više s weba