Vogue Italia i Vogue Paris imaju nove urednice. Stiže li uskoro i smjena Anne Wintour?

Condé Nast uvodi velike promjene u internacionalnim izdanjima Voguea

Modnim su svijetom jutros odjeknule dvije velike vijesti – Vogue Italia i Vogue Paris imaju novo vodstvo. Čuvenu Emmanuelle Alt koja je Vogue Paris vodila više od 20 godina, bila jedna od zaštitnih lica francuskog chica i zvijezda street stylea na svakom Tjednu mode u Parizu, zamijenila je mlada Eugénie Trochu. Trochu je u Condé Nastu počela raditi prije 10 godina, kao stažistkinja u američkom Vogueu. Uskoro se pridružila francuskom izdanju, a na posljednjoj je poziciji uređivala rubrike o trendovima i tržištu za digitalno izdanje.

U talijanskom Vogueu, također promjena. Francesca Ragazzi nova je urednica sadržaja, a baš kao i Trochu, od početka karijere radila je u Condé Nastu. Počela je kao stažistkinja u talijanskom Vogueu, a onda je 2014. preselila u New York kako bi za američki Vogue radila kao urednica sadržaja o zbivanjima na talijanskom i francuskom tržištu. Na čelu talijanskog Voguea zamijenila je Emanuelea Farentija koji je taj Vogue preuzeo početkom 2017. nakon što je njegova legendarna urednica Franca Sozzani preminula u prosincu 2016. godine.

SVJEŽE VODSTVO ZA DIGITALNU ERU

I Trochu i Ragazzi odgovaraju najmoćnijim urednicima Voguea, Anni Wintour i Edwardu Enninfulu, obje su radile u Condé Nastu čitavo desetljeće prije no što su došle na ove pozicije zbog čega im vodstvo zaista vjeruje. Njihovo je imenovanje dio velikih promjena kroz koje ova velika medijska kuća nastoji zamijeniti urednice starih škola s mlađim ženama koje su karijere većinom gradile kada je digitalna era već bila itekako aktualna.

Te promjene počeli su uvoditi još početkom godine kada su na čelo kineskog Voguea imenovali Margaret Zhang. Ta Kineskinja s australskom adresom ima samo 28 godina čime je postala najmlađa urednica Voguea ikad, a imenovana je, pisao je tada britanski Vogue, zbog svog osebujnog stila, internacionalnog modnog iskustva u stylingu, fotografiji, manekenstvu i kreativnoj direkciji te milijunske sljedbe na Instagramu.

Veliku promjenu općenito u načinu uređivanja Voguea uvela je i urednica sasvim novog skandinavskog izdanja Martina Bonnier. Njezino je izdanje jedno od rijetkih koje ne dolazi u plastičnom omotu, ne može se kupiti na kioscima već isključivo naručiti online kako ne bi bilo prekomjerne proizvodnje, a na prvu naslovnu nije stavila ni manekenku ni holivudsku zvijezdu već aktivistkinju Gretu Thunberg.

I sve to zvuči obećavajuće, no pitanje je zašto te mlade urednice sa svježim idejama još uvijek odgovaraju Anni Wintour i kada će napokon doći kraj njezine vladavine koja traje više od 30 godina?

ZAŠTO JE VRIJEME DA ANNA WINTOUR ODE

Kad je Anna Wintour stigla u američki Vogue prije 33 godine na svoju je prvu naslovnicu stavila fotografiju Petera Lindbergha. Na njoj je 19-godišnja manekenka Michaela Bercu nosila traperice od 50 dolara i Christian Lacroix pulover s križem od 10 tisuća dolara. Bio je to prvi put da netko na naslovnici elitnog modnog magazina nosi traperice – za to vrijeme, poprilično revolucionarno. No, iako je osim glavne urednice Voguea, i na poziciji umjetničke direktorice čitavog Condé Nasta, te je 2017. od kraljice Elizabete dobila titulu Dame za doprinos modi i novinarstvu, karijera Anne Wintour u očima je javnosti već neko vrijeme u silaznoj putanji.

Prostor afroameričkim dizajnerima, modelima i drugim akterima u industriji na svojim je stranicama počela davati tek krajem 2020. nakon velikih prosvjeda u SAD-u zbog ubojstva Georgea Floyda i Breonne Taylor. Mnogi su taj potez nazvali licemjernim jer je učinjen tek tada, a rasizam i elitizam navodno su dio njezina načina rada. New York Times je u listopadu prošle godine objavio veliku priču u kojoj su otkrili 11 anonimnih svjedočanstava bivših zaposlenika poznate urednice koji su je optužili upravo za rasizam i elitizam.

Uz to, Wintour je kritizirana jer je objavljivala članke o bogatim bijelcima poput Kendall Jenner kako nose zaštitne simbole Afroamerikanaca kao što zu zlatni zubi kakve su nosili crnci u Brooklynu u 80-ima, a koji su bili modni trend u Južnoj Africi u 60-ima dok ih je prvi početkom 20. stoljeća popularizirao boksač Jack Johnson, prvi afroamerički svjetski prvak u teškoj kategoriji zbog čega se često smatra da zlatni zubi pripadaju afroameričkoj kulturi. A i sama je imala problema s izražavanjem primjerice u jednom internom mailu u kojem je odlučila ne objaviti jedan editorijal rekavši da je malo ‘pickaninny’. Taj se termin u Sjevernoj Americi kroz povijest koristio kao pogrdan i rasistički naziv za djecu Afroamerikanaca.

U lipnju ove godine, ispred kuće Anne Wintour u njujorškom Greenwich Villageu održan je i veliki prosvjed članova sindikata magazina The New Yorker. ‘Bosses wear Prada, workers get nada (Šefovi nose Pradu, zaposlenici ne dobiju ništa)’, skandirali su zaposlenici The New Yorkera i još dva izdanja Condé Nasta, Arc Technice i Pitchforka, tražeći veće plaće i veću sigurnost posla. Iz uprave su reagirali mailom kojim im poručuju da prosvjedovanje ispred kuće jedne osobe nije prihvatljivo, a daljnji dogovor nije postignut.

I unatoč svemu, 71-godišnja Anna Wintour i dalje ima podršku velikog dijela poznatih i dizajnera, pa i pripadnika afroameričke kulture kao što je Naomi Campbell koja je obožava i redovito javno brani. Nove smjene i mlade urednice na čelima najvećih internacionalnih izdanja mogle bi nam sugerirati da je došlo vrijeme za promjene i u američkom Vogueu, no po svemu što smo do sada vidjeli, u slučaju Anne Wintour teško da će do toga doći.