Tko je Martina Bonnier, glavna urednica koja stoji iza najodrživijeg izdanja magazina Vogue
Vogue Scandinavia prije tri tjedna je predstavio svoj prvi broj, a od prvog dana su sasvim ugljično neutralni
Vogue Scandinavia prije tri tjedna je predstavio svoj prvi broj, a od prvog dana su sasvim ugljično neutralni
Kada su u svibnju prošle godine, usred Covid krize, iz Condé Nasta objavili da na proljeće 2021. pokreću Vogue Scandinavia, svi su se pitali kome u 21. stoljeću treba još jedan tiskani magazin. Danas, nakon što je prije par tjedana predstavljeno prvo izdanje s Gretom Thunberg na naslovnici, stvari ipak izgledaju malo drugačije. Radi se o 28. izdanju magazina Vogue, a ovo je izdanje jedinstveno po tome što obuhvaća Švedsku, Dansku, Nizozemsku kao i Finsku i Island te se objavljuje isključivo na engleskom jeziku.
Prvo izdanje nisu uspjeli lansirati na proljeće, ali je ono svjetlo dana ugledalo početkom kolovoza ove godine, a s njegove se naslovnice smiješi švedska aktivistkinja Greta Thunberg. Tom naslovnicom na kojoj nema ni modela ni holivudskih zvijezda, glavna urednica Voguea Scandinavia Martina Bonnier, poslala je svijetu poruku da će ovo ipak biti malo drugačiji Vogue.
TKO JE MARTINA BONNIER
Martina Bonnier dolazi iz ugledne švedske obitelji Bonnier koja se već više od 200 godina bavi medijima i izdavaštvom te posluje u 12 zemalja svijeta. Za američki je Vogue otkrila da su u njezinoj obitelji uvijek bili dominantni muškarci te joj je bilo teško objasniti im koliko je moda važna i zašto izvještavanje o modi ne smije biti zanemareno. Prvi je posao zato pronašla bez obiteljskih veza i podrške i to na poziciji modne asistentice u jednom magazinu i nastavila graditi svoj put prema gore.
Okušala se u stiliziranju, u pisanju, radila na televiziji, a sve je, kaže, naučila jednostavno radeći i pokušavajući iznova i iznova. Na posljednjem poslu prije dolaska u Vogue, Martina je provela osam godina radeći kao glavna urednica magazina Damernas Värld (Ženski svijet) koji je najveći lifestyle magazin za žene u Skandinaviji. No, za rad u Vogueu najbolje ju je pripremila činjenica da je do 20. godine živjela u pet različitih zemlja svijeta i 15 različitih gradova uključujući rodnu Švedsku, Dansku i SAD. Osim što zbog podrijetla i odgoja dobro poznaje skandinavsku modu, život u drugim zemljama pomogao joj je da shvati kako drugi percipiraju taj čuveni skandinavski stil. Baš joj je zato u radu za Vogue Scandinavia posebno važno, rekla je, uključiti zajednicu u kreiranje sadržaja, pitati čitatelje koja su njihova viđenja i stavovi i udaljiti se od elitističke nedostupnosti po kakvoj je poznat primjerice američki Vogue.
ODRŽIVOST JE KLJUČNA OD PAKIRANJA DO SADRŽAJA
Bonnier je od djetinjstva izuzetno vezana uz prirodu i održivost i to upravo kroz poveznicu s modom. Majka joj je kod kuće nerijetko šivala haljine, a sama, kaže, živi prema jednoj uzrečici koja kaže da Skandinavci nemaju loše vrijeme, samo lošu odjeću. U prijevodu, moramo biti svjesni da se ne može priroda prilagoditi nama, već se mi moramo prilagoditi njoj. I upravo to načelo njeguje i u radu na novom izdanju magazina Vogue kojem je cilj, naveli su povodom prvog izdanja, postati najodrživija medijska organizacija koja postoji.
Dakako, nijedno fizičko tiskano izdanje ne može biti sasvim održivo, no niz je koraka koji mogu dovesti do toga da se tom cilju približi najbliže moguće. Za početak, Vogue Scandinavia jedan je od rijetkih u svijetu koji ne dolazi u plastičnom omotu. Umjesto toga, kreirali su papirnati omot izrađen od obnovljivih drvenih vlakana. Papir na kojem tiskaju magazin je također obnovljiv, a za svako stablo koje se posiječe zbog proizvodnje tog papira, oni zasade dva nova. Uz to, htjeli su spriječiti prekomjernu proizvodnju pa Vogue Scandinavia uopće nije dostupan na kioscima već se isključivo može naručiti online. Naravno, svemu u prilog ide i činjenica da je zvijezda prvog broja Greata Thunberg. Takva organizacija proizvodnje jednog magazina može biti dobar primjer drugima, a vrijeme će pokazati kako će na taj pristup reagirati oglašivačka industrija koja je za medije i dalje glavni izvor prihoda.