Tjedan mode u Kopenhagenu dizajnerima zabranio upotrebu pravog krzna. No, to neće spasiti planet

Danska je poznata po proizvodnji pravog krzna pa je ovaj potez zaista velika promjena u njihovoj modnoj industriji

Tjedan mode u glavnom gradu Danske počinje sutra, 9. kolovoza, a danas je svijet obišla vijest o tome da dizajnerima koji na njemu sudjeluju više neće biti dozvoljeno koristiti pravo krzno. Velika je to odluka u zemlji koja je poznata po proizvodnji pravog krzna, a na snagu će stupiti iduće godine.

Direktorica Tjedna mode u Kopenhagenu Cecilie Thorsmark rekla je za Vogue Business da je i dobrobit životinja dio održivog plana koji imaju za Tjedan mode kao i modnu industriju u Danskoj općenito. Dodala je i da su pojedini brendovi već sami za sebe donijeli tu odluku što je pohvalno jer promjena dolazi iznutra i nije preko noći nametnuta s vrha.

INDUSTRIJA KRZNA U DANSKOJ SE GASI

Tjedan mode u Kopenhagenu pod vodstvom Cecilie Thorsmark postao je vodeći primjer za to kako se održivost sustavno i sistematično može uvesti u industriju. Thorsmark je prije dvije godine objavila dokument u kojem je opisan plan do potpune održivosti Tjedna mode u Kopenhagenu koji svi dizajneri koji na njemu sudjeluju moraju poštivati. Neki od zahtjeva koje su postavili su izbjegavanje zabranjenih kemikalija, korištenje održivijih tkanina i zabrana uništavanja neprodane odjeće. Zabrana pravog krzna najnovija je odluka koju su donijeli, a Thorsmark je kazala kako će svake godine revidirati spomenuti plan i uvoditi nove odluke u skladu s inovacijama koje će se u industriji u međuvremenu pojaviti.

Prije dvije godine zbog širenja koronavirusa na farmama kuna, u Danskoj je ugašena čitava industrija proizvodnje njihovog krzna. Tvrtka Kopenhagen Fur koja je jedna od najvećih za proizvodnju krzna u Danskoj također se gasi, piše Vogue Business, čim prodaju preostale zalihe već gotovog krzna. Danski brend Saks Potts još je prošle godine objavio da prestaje koristiti pravo krzno u svojim kolekcijama, a neki koji su prije koristili krzno kao što su Brøgger i Heliot Emil već ove godine nisu u programu Tjedna mode u Kopenhagenu. Manji tjedni mode među kojima su oni u Stockholmu u Sydneyju već su sami zabranili krzno, a u tijeku je i europska inicijativa Fur Free Europe koja prikuplja milijun potpisa u sedam zemalja članica EU kako bi Europsku komisiju natjerala da razmisli o potpunoj zabrani pravog krzna u EU.

MODNA INDUSTRIJA MORA SMANJITI PROIZVODNJU

Problem je, međutim, taj što zabrana krzna neće riješiti klimatsku krizu odnosno modna industrija koja je najveći zagađivač svijeta trenutačno ima mnogo veće probleme od krzna. Najveći problem je prekomjerna proizvodnja za koju se ne čini kao da će se uskoro razriješiti. Pogledajte samo H&M koji je jedan od najvećih brendova koji se tobože trudi biti održiv kroz upotrebu organskog pamuka i recikliranih materijala, a opet su prošli tjedan pokrenuli još jedan novi brend te su i dalje najveći potrošač pamuka u svijetu, kulture čiji uzgoj predstavlja ogroman problem za bioraznolikost, vodu, tlo, ali i ljude koji ga uzgajaju.

Drugi su problem materijali odnosno činjenica da je jedan od najvećih ‘zelenih’ alata brendova reciklirani poliester. Da, dobro je da se poliester vraća u upotrebu umjesto da se baca na odlagališta gdje mu može trebati i 200 godina da se razgradi. No, poliester je materijal izrađen od nafte, neobnovljivog izvora energije kojeg koristimo mnogo brže nego što se on u prirodi može obnoviti, a k tome kod pranja u vodu otpušta mikroplastiku koja zagađuje vode. Treći problem koji također zagađuje vode i narušava zdravlje ljudi koji s njime rade su kemikalije za izbjeljivanje, bojadisanje i slične radnje u proizvodnom lancu jednog odjevnog predmeta.

A posljednji problem kojeg se dotaknuo zanemariv broj brendova je dobrobit ljudi. Ljudi koji sade i beru pamuk, prskaju ga pesticidima i raznim drugim kemikalijama. Ljudi koji rade s opasnim kemikalijama kod bojadisanja, izbjeljivanja ili štavljenja kože. Ljudi koji kroje svaki pojedini odjevni predmet od tisuća i tisuća koje mi na Zapadu bezbrižno razgledavamo i čudimo se zašto nisu još i jeftiniji. Ljudi koji šivaju sve te komade u trošnim zgradama zemalja u kojima im osnovna radnička prava vlast ne garantira, a koje su često opasne po život. Svaki korak prema održivijoj industriji je pohvalan, ali ključne stvari još uvijek se ignoriraju i dok se na njih ne stavi fokus, nikakvih većih promjena u pogledu utjecaja modne industrije na globalno zatopljenje neće biti.